Rumunija želi nazad 90 tona zlata koje je dala na čuvanje Rusiji pre 100 godina

Savetnik guvernera Nacionalne banke Rumunije Kristijan Paunesku pokrenuo je ponovo pitanje vraćanja rumunskog zlata, koje je pre skoro 100 godina predato na čuvanje Rusiji, dodajući da je to moralna obaveza Rumuna.
Rumunija želi nazad 90 tona zlata koje je dala na čuvanje Rusiji pre 100 godina
Foto: Pixabay (ilustracija)
Vrednost 90 tona zlata danas iznosi osam milijardi evra, prenosi sajt Digi24.ro.
 
Kako se navodi, pokušani su svi načini pregovora, ali su bivši Sovjetski Savez i kasnije Rusija ignorisali ovaj dug.
Rumunija je 1916. godine, nekoliko meseci nakon ulaska u Prvi svetski rat na strani saveznika, Rusije, Francuske i Velike Britanije, bila na ivici kolapsa.
 
Nemačke trupe, uz pomoć Austro-Ugarske, Otomanskih i bugarskih saveznika, okupirale su Bukurešt, a rumunska vlada, kraljevska porodica i druge državne institucije povukli su se na istok, u grad Jasi.
Zvaničnici su odlučili da nacionalne vrednosti moraju da budu poslate van granica zemlje pa su sa carskom Rusijom potpisali sporazum o prebacivanju 91,5 tona zlata iz nacionalnih rezervi, kao i kulturnih artefakata i kraljevskog nakita, koji bi bili čuvani u Rusiji.
 
Zlato, međutim, nikada nije vraćeno i ostalo je u ruskim trezorima tokom perioda komunizma i Hladnog rata.
"Za nas je pitanje vraćanja zlata moralna dužnost prema precima i budućim generacijama. Mi to nismo zaboravili i nismo odustali od borbe da ga vratimo", kazao je Paunesku.
 
On je dodao da su tokom godina, Rusi pronalazili različite izgovore ili objašnjenja, ali nijedna od tih tvrdnji, prema njegovim rečima, nije imala činjeničnu ili pravnu osnovu.
 
Rusija i Rumunija su 2003. potpisale sporazum koji je doveo do formiranja komisije u cilju ispitivanja ovog problema.
 
Paunesku je objasnio da su ruski stručnjaci potvrdili autentičnost sporazuma starog jedan vek o predaji rumunskog zlata na čuvanje, ali su naveli da moraju da provere slične originale na ruskoj strani.
 
U međuvremenu je došlo do ruskog napada na Ukrajinu 2022, pa su pregovori sa Rusijom sada ponovo na čekanju.
 
Neki Rumuni, međutim, nastavljaju da insistiraju na ovom pitanju, pa je konzervativni poslanik u Evropskom parlamentu, Eugen Tomak, podneo prošle godine zahtev u EP kojim se od Rusije traži da vrati zlato.
 
Zahtev je usvojen uz podršku svih partija, navodi Digi24.
 
Za sada, međutim, nije sasvim jasno kako bi se dalje moglo postupati po ovom pitanju, a jedna od opcija koje se pominju je korišćenje zamrznutih ruskih sredstava u Evropi nakon rata u Ukrajini.
 
Vlade zemalja su do sada koristile samo prihod od kamata na ta sredstva kako bi pomogle Kijevu.
 
Paunesku je ukazao da bi korišćenje ovih sredstava na neki način moglo da bude opcija za vraćanje rumunskog bogatstva.
 
Poslanik EP Tomak kazao je da, iako to ostaje jedna mogućnost, Rumunija mora da bude spremna da nastavi dijalog sa Rusijom o vraćanju zlata.
 
Rumunsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je tim povodom da Rumunija nastoji da reši pitanje zlatnih rezervi koje se nalaze u Moskvi putem postojećih mehanizama, a to znači i nastavak rada komisije koja se tim pitanjem bavila od 2003.
 
Namera rumunske strane je da se sastanci komisije, koja nije završila svoj posao, nastave kada to bude dozvolila politička situacija.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Švedska pravi hitne rezerve žita zbog mogućih kriza

Švedska vlada objavila je da će uspostaviti svoje prve strateške rezerve žita u severnim delovima zemlje, kako bi bila spremna za eventualne krize, uključujući oružane sukobe ili poremećaje u lancima snabdevanja.

Ana Trišić Babić izabrana za v.d. predsednicu RS

Narodna skupština Republike Srpske imenovala je večeras Anu Trišić Babić, blisku saradnicu lidera vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, za vršioca dužnosti predsednika Republike Srpske.