Sastanak Si Đipinga i Donalda Trampa ove nedelje u Kini

Peking je u poslednjem trenutku potvrdio posetu američkog predsednika Kini.
Sastanak Si Đipinga i Donalda Trampa ove nedelje u Kini
Foto: Beta/AP (Mark Schiefelbein)
Nakon otkazivanja u aprilu, američki predsednik Donald Tramp će ipak ove nedelje posetiti Kinu. Sjedinjene Države su najveća, a Kina druga najveća ekonomija sveta, dok je Kina najveći, a SAD drugi najveći emiter gasova s efektom staklene bašte, piše Dojče Vele.
 
Susret kineskog predsednika Sija Đinpinga i Trampa u tom kontekstu ne sme da propadne, u to su uverene vlade i u Pekingu i u Vašingtonu. Očekivani dogovor imaće globalni značaj.
"Trampu su hitno potrebne pozitivne vesti na spoljnopolitičkom planu", kaže Ču Jin, politikolog iz pekinškog udruženja analitičara Pangoal.
 
"Trampova popularnost u anketama uoči izbora na polovini mandata u novembru veoma je niska. Očigledno mu nije uspeo plan da vojnim preventivnim udarima brzo baci na kolena kineskog saveznika Iran, a zatim svoj trijumf proslavi u Pekingu i iskoristi ga kao pregovarački adut", dodaje Jin.
Sada se mora osloniti na mogućnost da barem postigne delimični sporazum u trgovinskom ratu oko carina, nastavlja Jin. Još pre sastanka, pregovarači obeju država trebalo bi u utorak i sredu u Seulu da pokušaju da postignu dogovor.
 
Američkoj industriji potrebne su kineske porudžbine. To bi za Trampa bio uspešan početak kampanje za izbore na polovini mandata.
 
U SAD se 3. novembra ponovo biraju sva 435 mesta u Predstavničkom domu, kao i 33 od 100 senatora. Republikanci trenutno imaju tesnu većinu u oba doma. Istovremeno će se održati i izbori za guvernere u 36 saveznih država i tri teritorije SAD.
Tajvan kao kineska crvena linija
 
U očima Pekinga, pitanje pravnog statusa Tajvana predstavlja crvenu liniju koja se ne sme preći u diplomatskim odnosima sa SAD. Peking Tajvan smatra odmetnutom pokrajinom "Narodne Republike Kine", koju je Mao Cedung proglasio 1949. godine. Međutim, na demokratski upravljanom ostrvu i dalje važi ustav "Republike Kine", osnovane 1911. godine.
 
Prema pravnom shvatanju Pekinga, ta država uopšte ne bi smela da postoji, baš kao ni naziv "Tajvan", kao nezavisna država. "Princip jedne Kine" predstavlja osnov svakog diplomatskog odnosa sa Narodnom Republikom.
 
Ipak, Zakon o odnosima sa Tajvanom iz 1979. godine ovlašćuje američku vladu da "snabdeva Tajvan odbrambenim oružjem" i da se "suprotstavi svakoj upotrebi sile ili drugim oblicima prinude koji bi ugrozili bezbednost ili društveni i privredni sistem stanovništva Tajvana".
 
Tokom Trampovog drugog mandata, Tajvan je od 2025. godine već poručio oružane sisteme u rekordnoj vrednosti od 11,1 milijardu dolara od američkih kompanija. Neposredno pre Trampovog puta u Peking, tajvanski parlament usvojio je zakon o nabavci vojne opreme. Do 2033. ostrvska republika planira da kupi dodatne američke oružane sisteme u vrednosti do 25 milijardi dolara.
 
Ceo tekst možete pročitati OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

U Brnu otvoren Konzulat Srbije

Generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Dušan Kozarev otvorio je danas Konzulat Srbije u Brnu, na čijem čelu se nalazi počasni konzul Miodrag Škrbić.