Mađarska nova vlada najavljuje uvođenje evra do 2030.

Kako bi popravilo narušene odnose s Briselom, novo mađarsko rukovodstvo želi da zemlja do kraja decenije uvede evro. Međutim, uz slabu privredu i kratke rokove, stručnjaci upozoravaju da će put biti težak.
Mađarska nova vlada najavljuje uvođenje evra do 2030.
Foto: Beta/AP (Denes Erdos)
Novi mađarski premijer Peter Mađar želi da obezbedi povratak zemlje u glavni tok Evropske unije i brzo preduzima korake kako bi izgladio odnose narušene dugogodišnjom vladavinom Viktora Orbana, piše Dojče vele.
 
Deo te strategije je i plan da Mađarska do kraja decenije bude spremna za ulazak u evrozonu.

Ipak, neki u zemlji, uključujući guvernera centralne banke, smatraju da bi taj vremenski okvir mogao biti previše ambiciozan, s obzirom na to da odlazeći premijer Orban ostavlja usporenu privredu i fiskalni nered.

Međutim, ukoliko se pristupanje evru sprovede na pravi način, Mađarska bi mogla da ostvari značajne koristi.

Povratak u okrilje Evropske unije

Ispunjavanje uslova za uvođenje evra biće težak zadatak za novu vladu. Stranka Tisa, na čijem je čelu Mađar, ima malo prostora za manevrisanje u pogledu potrošnje i reformi, naročito usred aktuelne krize na Bliskom istoku, kaže Sili Tan iz analitičkog odeljenja britanske medijske grupe "Ekonomist".

"Ne očekujemo uvođenje evra u sledećoj deceniji", kaže Tan.
 
Ipak, Tisa je snažno motivisana. Povratak Mađarske u mejnstrim Evropske unije, sa "iliberalne" periferije na koju ju je Orban gurnuo, bio je ključni deo izborne kampanje stranke. Ulazak u evrozonu dodatno bi učvrstio tu novu poruku.
 
Vremena je malo, pa Mađar poziva Brisel da odblokira 17 milijardi evra sredstava zamrznutih zbog Orbanovog demokratskog nazadovanja i problema s vladavinom prava.
 
Čak deset milijardi evra tog iznosa mora biti iskorišćeno pre isteka roka u avgustu.
 
Mere štednje širom zemlje
 
Oko 75 odsto Mađara podržava uvođenje jedinstvene evropske valute, pokazalo je istraživanje iz 2025. godine. Ipak, gotovo isti procenat ispitanika smatra da zemlja još nije spremna za taj korak.
 
Stranka Tisa se nada da će birači to imati u vidu u narednim godinama, pošto će ekonomska konsolidacija verovatno značiti smanjenje potrošnje ili povećanje poreza.
 
"Ulazak u evrozonu 2030. godine može delovati ambiciozno, ali nije nemoguć", smatra Julija Kiralj, bivša zamenica guvernera Mađarske narodne banke i profesorka Mađarske akademije nauka.
 
"Glavni izazov jeste ispunjavanje mastrihtskih kriterijuma", dodala je.
 
Ti kriterijumi definišu dozvoljene nivoe inflacije, javnog duga, budžetskog deficita, kamatnih stopa i stabilnosti valute. Mađarska trenutno značajno zaostaje za tim fiskalnim zahtevima.
 
Duboki rezovi u državnoj potrošnji, potrebni za smanjenje deficita, predstavljaće najveći izazov. Tan smatra da će to biti "nemoguće" ostvariti do 2030.
 
"Mađar je već najavio da će nastaviti fiskalno rasipničku politiku Viktora Orbana, uz ubrzano povećanje vojne potrošnje kako bi se ispunili ciljevi NATO", dodaje Kiralj.
Prednosti i nedostaci ulaska u evrozonu
 
S druge strane, već sama najava ambicije da se pristupi evrozoni mogla bi Mađarskoj da donese značajne koristi. Nakon zvanične kandidature, očekuje se veća stabilnost mađarske forinte, kao i niža inflacija i kamatne stope.
 
Troškovi zaduživanja trebalo bi da opadnu, kako za državu, tako i za celokupnu privredu. To proizilazi iz toga što nadzor Evropske centralne banke doprinosi stabilizaciji finansijskog sistema.
 
Dugoročno posmatrano, članstvo u evrozoni uklonilo bi valutni rizik i troškove transakcija, što je ključno za izvozno orijentisanu mađarsku privredu.
 
Najveći nedostatak bio bi gubitak autonomije u vođenju monetarne politike i smanjena sposobnost ublažavanja ekonomskih šokova. Ipak, zemlja bi dobila pristup likvidnosti evrozone i mehanizmima pomoći u kriznim situacijama.
 
Oprez partnera iz evrozone
 
Međutim, nisu svi u EU oduševljeni tom inicijativom. Slaba privreda, loša fiskalna pozicija i 16 godina institucionalnog nazadovanja Mađarske verovatno će izazvati skepsu kod članica evrozone. One nisu zaboravile grčku dužničku krizu, koja se pokazala zaraznom i skupom.
 
Postoji i bojazan da bi Mađarska mogla da promeniti kurs posle narednih izbora 2030. godine ili da se vrati neliberalnoj politici i onda postane destabilizujući faktor unutar evrozone.
 
"Na Mađarsku će se verovatno gledati sa skepsom", naveli su analitičari londonske kuće "Kepital ikonomiks".
 
"Zemlja mora da uveri partnere da je ulazak u evrozonu zajednički cilj celokupnog političkog spektra u zemlji, pa i opozicije", ističu analitičari.
 
Celo tekst možete pročitati OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

U Brnu otvoren Konzulat Srbije

Generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Dušan Kozarev otvorio je danas Konzulat Srbije u Brnu, na čijem čelu se nalazi počasni konzul Miodrag Škrbić.