Angela Merkel prvi put ide u Aušvic

Nemačka kancelarka Angela Merkel će narednog petka prvi put posetiti Aušvic, najavio je danas njen kabinet.
Poseta je povezana s obeležavanjem 75 godina od oslobađanja tog nacističkog koncentracionog logora za Jevreje koji se nalazi u Poljskoj.
 
Poslednja poseta šefa nemačke vlade bivšem logoru Aušvic-Birkenau gde je ubijeno skoro milion Jevreja, bila je pre 24 godine, pred obeležavanje pola veka od kada su sovjetski vojnici januara 1945. oslobodili grupu preživelih logoraša.
 
Kancelarka Merkel će s premijerom Poljske Mateušeom Moravijeckim odati poštu žrtvama minutom ćutanja ispred "Zida smrti" u Aušvicu gde su streljane hiljade zatočenika, a potom će posetiti i logor Birkenau gde će održati govor i položiti venac, najavila je agencija AFP.
 
Helmut Šmit je bio prvi šef Vlade Nemačke u poseti tom logoru, 32 godine posle njegovog oslobađanja 27. januara 1945. godine. Drugi ga je, i to dvaput 1989. i 1995. godine, posetio kancelar Helmut Kol.
 
Tokom Drugog svetskog rata, od 1940. do 1945. godine, 1,1 milion ljudi, skoro u celini Jevreja, ubijeno je na masovan, industrijski način gasom i drugim sredstvima, i spaljeno u logoru Aušvic-Birkenau koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske. Zvanično nazvan "Koncentracioni logor Aušvic" (Konzentrationslager Auschwitz) bio je kompleks od više od 40 logora za zatvaranje i istrebljenje. Sastojao se od "Aušvica 1" glavnog logora (Stammlager) u Osvjenćimu; "Aušvica 2 Birkenau" koncentracionog i logora za istrebljenje u Bžežinki, udaljenoj tri kilometra; "Aušvica 3 Monovica" radni logor u Monovicama, za rad u fabrici sintetičke gume firme "IG Farben"; i nekoliko desetina drugih logora.
 
Poljska je 1947. godine zakonom uspostavila državni spomenik u znak sećanja na "mučeništvo poljske nacije i drugih naroda u Osvjenćimu". Muzej je otvoren u "Aušvicu 1", dok su u "Aušvicu 2-Birkenauu" barake uglavnom demontirane i preseljene da bi se koristile na gradilištima u Varšavi skoro do temelja razorenoj tokom rata.
 
Poljski istoričari tvrde da je "Aušvic 1" imao veću ulogu u progonu poljskog naroda, a "Aušvic 2" u istrebljenju poljskih Jevreja.
 
U "Aušvicu 1" je 1955. godine otvorena izložba zvaničnih logoraških fotografija pri registraciji novopridošlih zatočenika, a izloženi su i kosa, koferi i cipele koji su odzeti ubijenima, uz to i kante od peleta "Ciklon B" lijim se mešanjems vodom dobijao gas kojim su ugušeni. Izloženi su i drugi predmeti i oprema za masovno ubijanje.
 
UNESKO je Aušvic uvrstio na Listu svetske kulturne baštine 1979. godine. Do 1990. godine, svi direktori muzeja su bili bivši zatvorenici u Aušvicu. To mesto godišnje poseti više od dva miliona ljudi.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • a sto tek sada?

    30.11.2019 16:27
    (ide li da ukljuci furune...?)
    #samopitam
  • Novosadjanka

    30.11.2019 00:29
    Strasno
    Bila, videla....uzas stradanja. Svako mlado bice bi trebalo da poseti Ausvic Birkenau i vidi i cuje o stradanjima nevinog naroda. Mnoge stvari bi im bile mnogo jasnije. Dve mlade devojke koje su bile sa nama u grupi (strnkinje) su plakale celom putem obilaska...jako potresno.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Trampov rejting među Amerikancima sve gori

Rejting predsednika SAD Donalda Trampa pao je poslednjih dana, dostigavši najniži nivo tokom njegovog drugog mandata, jer sve više Amerikanaca kritikuje njegovu politiku u vezi sa troškovima života.