Ekonomist: Populisti ugrožavaju nezavisnost javnih servisa

U vreme polarizacije i dezinformacija evropskim javnim servisima je sve teže da objektivno informišu građane, bilo zbog pritiska vlasti ili što su na meti kritika populističke opozicije, biše britanski list Ekonomist.
Ekonomist: Populisti ugrožavaju nezavisnost javnih servisa
Foto: 021.rs
U nekim zemljama, kao što su Mađarska i Poljska, vlade ih pretvaraju u megafone vladajuće partije, dok ih u drugim, kao što su Nemačka i Švedska, populistički pokreti optužuju za pristrasnost u korist establišmenta i levice i traže da im se smanji finansiranje.
 
Slovenija i Holandija su primeri problema sa kojima se sve više suočavaju javni servisi širom Evrope.
 
Nakon sticanja nezavisnosti 1991, Slovenija je dala Radio-televiziji Slovenije (RTV-SLO) mandat da nezavisno informiše, piše Ekonomist. RTV-SLO se pokazala kao previše nezavisna za sadašnjeg premijera Janeza Janšu. Već više od godinu dana, Janša napada njene novinare na društvenim mrežama, a njegova vlada želi da smanji budžet za javni servis i da usvoji novi medijski zakon koji će olakšati njegovu kontrolu.
 
Holandski javni servis NOS ima nezavisni odbor i garantovani višegodišnji budžet. U poslednje vreme, međutim, njegovi novinari su suočeni sa zastrašivanjem, a bili su i fizički napadani na protestima dok su izveštavali o merama protiv pandemije. NOS je zbog napada u oktobru uklonio logo sa svog vozila sa satelitskom opremom.
 
Ukidanje nezavisnosti javnih servisa počelo je u Rusiji kada je Vladimir Putin došao na vlast 1999, piše Ekonomist.
 
Kada je Viktor Orban postao premijer Mađarske 2010. usvojio je Putinov model, pretvorivši državnu novinsku agenciju MTVA u propagandni organ. Tokom izbora za Evropski parlament 2019, urednici MTVA su snimljeni kako novinarima daju uputstva da favorizuju Orbanovu partiju Fides.
 
Orbanov primer sledila je i poljska partija Pravo i pravda kada je došla na vlast 2015. Državna televizija TVP, koja je postala megafon partije, vodila je kampanje protiv prava homoseksualaca i napadala opozicionog gradonačelnika Gdanjska. Posle njegovog ubistva 2019, sud je naredio televiziji da se izvini i plati odštetu zbog uvredljivog materijala o gradonačelniku i gradskom izbegličkom centru.
 
Dok u istočnoj Evropi pritisak na državne medije dolazi iz vlade, u zapadnoj Evropi dolazi od populističke opozicije.
 
Tokom migrantske krize u Nemačkoj 2016, anti-imigrantski demonstranti su optuživali javne servise ZDF i ARD za širenje laži. Iako je takvo otvoreno neprijateljstvo splasnulo i novinari se više ne brinu za svoju bezbednost na protestima, glavni urednik ZDF-a Peter Frej kaže da se mišljenje da su državni mediji pristrasni prema levici ukorenilo u konzervativnim područjima, posebno na bivšem komunističkom istoku zemlje.
 
Populističke partije u Nemačkoj, kao i u Švedskoj i Holandiji, pokušavaju da smanje budžete javnih servisa.
 
Tokom 2020. godine, međutim, pandemija i potreba za brzim i tačnim informacijama podigli su rejting državnih medija, posle višegodišnjeg pada. Posete veb sajtovima evropskih javnih servisa više su nego udvostručene, a njihove informativne emisije su privukle i neke mlađe gledaoce.
 
Ukupno poverenje u javne servise se povećalo tokom proteklih nekoliko godina, prema podacima Evropske radiodifuzne unije. To, međutim, prikriva sve veći raskol, koji odražava zaoštravanje političke polarizacije. U većini zemalja gde su javni servisi ostali nezavisni, javnost ima poverenje u njih. Ali nezadovoljna manjina postaje sve više neprijateljska.
  • Старац Фочо

    18.04.2021 14:38
    Објективно новинарство
    На жалост, овај текст није пример тога.

    Ко одређује и како се мери "независност" медија?
    Уопштено, та подела на "зависно" и "независно" је потпуно бесмислена и једна њена сврха је да се опљује "онај други".
    Много би боље било да се бавимо појмовима као што су "тенденциозност", "заступљеност различитих вести", "поткепљеност изворима" итд.
    Све то је много јасније мерљиво у далеко бољу слику о неком медију даје.
  • Milanče

    18.04.2021 14:09
    stanje
    Takvom stanju medija svuda i kod nas su doprineli, pre svega politički ostrašćeni novinari, njihovi vlasnici medija, polupismeni novinari, novinari koji ne znaju da govore, novinari koji plasiraju poluistine, svoja tumačenja i svoja gledišta, , novinari koji misle da je njihova informacija jedina, novinari koji su površni, koji nemaju široko gledanje, koji žele da su prvi po svaku cenu. Nažalost, danas svako može da bude novinar jer je ubeđen samo u svoje kvalitete. Više od polovine novinara nemaju završene fakultete a srednje škole su poljoprivredne, mašinske i ko zna kakve.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet