Desetine hiljade Poljaka izašle su večeras na ulice Varšave i gradova širom Poljske da protestuju.
Poljaci protestuju protiv nedavne odluke Ustavnog suda Poljske na inicijativu premijera Mateuša Moravjeckog da Poljska ne mora da poštuje deo legislative Evropske unije a da evropski zakoni nisu nadređeni poljskim ali pre svega zbog straha da ovaj "pravni polegzit" znači da vlasti pripremaju u potaji i onaj pravi.
"Neka se niko ne čudi što sam osećao obavezu da u ovom kritičnom trenutku proglasim uzbunu zbog odluka pseudosuda, vladajuće stranke koja je bez uvijanja i skrivanja bilo čega odlučila da nas izvede iz Evropske unije", kazao je pred oko 100.000 Varšavljana na trgu kraj Kraljevskog zamka bivši poljski premijer, kasnije i predsednik Evropskog saveta Donald Tusk koji je organizovao ovaj protest.
U Varšavi i gradovima od Gdanjska na severu do Krakova na jugu Poljaci na ulicama skandiraju glavnu parolu ovog protesta "Ostajemo u EU".
Tusk je optužio vladajuću stranku Pravo i Pravda i njenog lidera, vicepremijera za bezbednost Jaroslava Kačinjskog, da su po njegovoj narudžbini gazeći poljski Ustav odlučili da izvedu Poljsku iz EU.
"Kancelar Austrije, šef vladajuće stranke, predsednik vlade podneo je ostavku zato što policija želi da proveri da li javne pare idu medijima da dobro pišu o vladi. Zamislite da u Pravu i Pravdi moraju da podnese ostavku jer traće javni novac. Pa svi bi morali da podnesu ostavku, valjda bi samo mačak Kačinjskog bio pošteđen", rekao je Tusk.
Ovacijama je na tribini dočekana veteranka Varšavskog ustanka protiv nemačkih nacista iz 1944. godine Vanda Tračik-Stavska koja je oštro ućutkala uzvike radikalnih poljskih nacionalista koji su došli do ometaju protest.
"Ćuti, glupi čoveče. Jer ja sam vojnik koji pamti kako se prolivala krv, kako su moji saborci ginuli. Ja sam tu da govorim u njihovo ime. Imam pravo da kažem, niko nas nikada neće izvesti iz naše domovine a naša domovina to je Poljska u Evropi", kazala je Tračik-Stavska.
Bivši premijer Lešek Miler iz Saveza demokratske levice koji je uveo Poljsku u EU 2004. godine zatražio je od demonstranata da zahvale onim milionima Poljaka koji su pre 18 godina rekli da EU.
"Pravo i Pravda, to nije nikakva budućnost, to je nafatalin i kadionica", rekao je Miler.
Na demonstracijama u Gdanjsku nekadašnji poljski predsednik i lider otpora Poljaka bivšem komunističkom režimu Leh Valensa upozorio je da nikada nijedan neprijatelj nije uspeo da napravi takve podele i ambis među Poljacima kao sadašnje vlasti.
"Kada smo se mi borili bilo je to da stvorimo novi sistem. Pobedili smo. Postavili smo podelu na tri stuba vlasti. Sada moramo da se borimo protiv ljudi koji uništavaju taj sistem. Imali smo razne ljude na vlasti ali nisu nam oduzimali moral a pre svega nisu nas delili", kazao je Valensa.
Poljaci koji su danas izašli na ulice da protestuju protiv sve dubljeg sukoba poljskih vlasti sa EU i tvrdoglavog insistiranja Kačinjskog na reformi pravosuđa, iako ona ugrožava po presudi Suda pravde EU nezavisnost poljskih sudija i predstavlja sistemski rizik po pravnu državu, ne nose obeležja opozicionih partija već uglavnom zastave EU i poljske nacionalne dvobojke.
Vlada premijera Mateuša Moravjeckog kategorično poriče da je njen cilj polegzit i kao i mađarski premijer Viktor Orban tvrdi da te dve zemlje niko neće izgurati iz EU već da će se EU promeniti prema njihovim vizijama i zamislima.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Muškarac koji se zapalio ispred krivičnog suda na Menhetnu, gde je u toku suđenje bivšem predsedniku SAD Donaldu Trampu, umro je u bolnici, saopštila je njujorška policija.
Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović puštena je sinoć da se brani sa slobode, a ta odluka je doneta nakon saslušanja kod sudije za istragu Višeg suda Suzane Mugoše.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Vilijam Berns upozorio je da postoji "realan rizik" da bi Ukrajinci mogli da izgube rat od Rusije na bojnom polju do kraja 2024. godine.
Francuska policija uhapsila je muškarca koji je pretio da će se razneti u iranskom konzulatu u Parizu, javlja Rojters pozivajuci se na policijske izvore.
Ustavni sud Hrvaske odlučio je danas da predsednik te države i premijerski kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović ne može da bude mandatar za sastav nove vlade ni premijer.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) potvrdila je danas da nije bilo štete na iranskim nuklearnim postrojenjima posle izraelskom napada na grad Isfahan.
Ruski vojni avion, bombarder Tu-22M3, srušio u okrugu Krasnogvardejsk, u južnom ruskom regionu Stavropolj, a piloti su se katapultirali, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Izrael je rano jutros napao Iran, a u blizini grada Isfahana i Tabriza na severozapadu zemlje čuo se zvuk eksplozija zbog aktiviranja protivvazdušne odbrane, javili su iranski mediji.
Lideru regionalnog ogranka nemačke krajnje desničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Bjornu Hokeu danas je počelo suđenje jer je koristio nacistički pozdrav.
Direktorki Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jeleni Perović koja je u sredu uhapšena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), određeno je zadržavanje do 72 sata.
Predsednik Hrvatske i premijerski kandidat Socijaldemoratske partije (SDP) Zoran Milanović izjavio je danas da su u toku razgovori o sastavljanju parlamentarne većine.
Nemačko tužilaštvo je danas saopštilo da su dva muškarca Diter S. i Aleksandar J. uhapšeni zbog sumnje da su ruski špijuni koji su pripremali bombaške napade u Nemačkoj.
Evropska unija odlučila je da uvede nove sankcije Iranu, usmerene protiv proizvođača dronova i raketa, izjavio je predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel.
U sedištu UN u Njujorku održane su neformalne konsultacije, iza zatvorenih vrata, o nacrtu rezolucije kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici.
Komentari 2
C
/
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar