Predstavnici Zapadnog Balkana u Berlinu postigli dogovor o harmonizaciji viznog režima sa EU

Zvaničnici Zapadnog Balkana i EU saglasili su se u Berlinu o merama za zauzdavanje ilegalnih migracija na "Balkanskoj ruti".
Najvažnije su harmonizacija vizne politike zapadnobalkanske šestorke sa standardima EU i suzbijanje krijumčarenja ljudi, saopštilo je nemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Na sastanku ministara unutrašnjih polova u okviru Berlinskog procesa u četvrtak je postignut dogovor o efikasnoj zaštiti granica uz podršku evropske agencije Fronteks i o procedurama za vraćanje u matične zemlje izbeglica koje nemaju pravni osnov za boravak u EU.
Ministri i zvaničnici su se okupili u Berlinu na poziv nemačke ministarke unutrašnjih poslova Nensi Fezer, kako bi razgovarali o suzbijanju ilegalnih migracija balkanskom rutom i borbi protiv i organizovanog kriminala.
 
"Evropa zajednički snosi odgovornost da zaustavi ilegalne ulaske da bismo mogli i dalje da pomažemo ljudima kojima je hitno potrebna naša podrška. Želimo da štitimo ljude koji zbog ratova i političkog progona dolaze kod nas. Mi ostajemo verni svojoj humanitarnoj odgovornosti", rekla je Fezer.
 
Istovremeno, kako je rekla, evropski partneri su odlučni da spreče ilegalne migracije.
 
"Nijedan čovek ne treba da se upušta u bekstvo opasnim rutama i dovodi svoj život u opasnost, a da zatim nema perspektivu da ostane u Evropi", dodala je ministarka.
 
Ona je rekla da je na sastanku, uz dogovor o migracijama, postignuta i saglasnost da svi evropski partneri žele da dodatno intenziviraju saradnju sa svim zemljama Zapadnog Balkana u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
 
"To će poboljšati bezbednosnu situaciju ne samo tamo, nego i u EU i šire", rekla je Fezer.
 
Na skup u Berlinu bili su pozvani ministri unutrašnjih poslova ili drugi resorni zvaničnici Austrije, Bugarske, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Poljske, Slovenije, Češke i Velike Britanije, kao i predstavnci Zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Severne Makedonije i Srbije.
 
Učestvovali su i predstavnici Evropske unije, uključujući i komesarku za unutrašnje poslove Ilvu Johanson, kao i zvaničnici međunarodnih organizacija.
 
Takozvani Berlinski proces je format godišnjih sastanaka koji je nemačka vlada, u vreme kancelarke Angele Merkel, inicirala 2014. godine kada je u Berlinu održana Konferencija o Zapadnom Balkanu.
 
Cilj procesa je da ubrza saradnju sa šest zemalja Zapadnog Balkana i integraciju tog regiona u EU. Inicijativa se uglavnom fokusira na rešavanje bilateralnih i internih problema u regionu i unapređenje privredne saradnje koja bi bila temelj održivog razvoja regiona.
 
U okviru Berlinskog procesa svake godine se održavaju samit i niz pratećih sastanaka.
 
Ove godine je, pored sastanka ministara unutrašnjih poslova 20. oktobra, za danas, planiran sastanak šefova diplomatija zemalja učesnica, a za 24. oktobar ministara energetike. Samit šefova država ili vlada Berlinskog procesa održaće se 3. novembra u Berlinu.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Litvanija planira da ukine nastavku na ruskom jeziku

Političari u Litvaniji predlažu postepeno napuštanje nastave na ruskom jeziku u školama koje pohađa rusofona manjina, uz plan da se do 2030. godine svi predmeti, osim maternjeg jezika, predaju na litvanskom jeziku.

Makronu podrška pala na 16 odsto

Nivo popularnosti predsednika Francuske Emanuela Makrona opao je na najniže vrednosti otkako je on došao na vlast, pri čemu ga podržava samo 16 odsto ispitanika.

Turske vlasti uhapsile LGBT aktiviste

Turske vlasti privele su desetine osoba i izvršile policijske racije u kancelarijama više LGBT organizacija i popularnim mestima okupljanja LGBT zajednice u okviru velike akcije sprovedene u više gradova.