Italijanski karabinjeri uhapsili su juče Matea Mesinu Denara, najtraženijeg mafijaškog bosa u zemlji, koji je bio u begu tri decenije.
Mesina Denaro, uhapšen u Palermu, šef je sicilijanske mafije Koza nostra.
Osuđen je u odsustvu na doživotni zatvor za svoju ulogu u ubistvu antimafijaških tužilaca Đovanija Falkonea i Paola Borselina 1992. godine. Preti mu i doživotna kazna zbog učestvovanja u bombaškim napadima u Firenci, Rimu i Milanu 1993, u kojima je ubijeno 10 ljudi.
Vest o hapšenju pozdravila je italijanska premijerka Đorđa Meloni kao "veliku pobedu države koja pokazuje da se ona nikada ne predaje u suočavanju s mafijom".
Policija je u septembru 2022. navela da je Denaro još mogao da naređuje i upravlja mafijom u području oko zapadnog sicilijanskog grada Trapanija, njegovog regionalnog uporišta, uprkos dugom begu.
Matea Mesina Denaro (60) smatra se naslednikom čuvenih vođa Koze nostre, a to su bili Toto Rina i Bernardo Provenzano, koji su umrli u zatvoru 2016. i 2017.
Mesina Denaro uhapšen je u privatnoj klinici u Palermu, gde je bio na terapiji, rekao je zapovednik karabinjera Paskal Anđelosanto agenciji AGI.
Na popisu ministarstva unutrašnjih poslova Mateo Mesina Denaro, rođen 1962. blizu Trapanija na Siciliji, zauzimao je prvo mesto među šest najtraženijih kriminalaca i godinama su stotine policajaca i karabinjera bile u potrazi za njim.
Od 2000-ih godina italijanska policija sprovodila je brojna hapšenja i plenila imovinu Denaru bliskih osoba u strategiji kojom je nastojala da ga izoluje, ali konkretnije rezultate je trebalo čekati gotovo 20 godina jer toliko je njegova mreža podrške bila velika, piše agencija AFP.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš pozvao je SAD i Rusiju da brzo potpišu novi sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja, imajući u vidu da je postojeći sporazum istekao.
Američka agencija koja sprovodi zakone kojima se zabranjuje diskriminacija na radnom mestu, saopštila je da istražuje kompaniju sportske opreme "Nike", zbog navodne diskriminacije belaca.
Iranska aktivistkinja za ljudska prava i dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2023. godinu Narges Mohamadi, koja se nalazi u zatvoru u Iranu nakon još jednog hapšenja u decembru, štrajkuje glađu u znak protesta.
Državno tužilaštvo Severne Makedonije otvorilo je predmet povodom izveštaja medija o dokumentima iz slučaja Džefrija Epstina u kojima se tvrdi da su primerci mozgova ljudi navodno transportovani u SAD.
Građani EU su sve više zabrinuti za bezbednost zbog pojačanih gepolitičkih tenzija i žele da Unija deluje jedinstveno i ambiciozno, pokazuje istraživanje Eurobarometar.
Prvi potpredsednik Irana Mohamad Reza Aref potpisao je rezoluciju koju je krajem januara odobrio Savet ministara, a kojom se ženama daje dozvola za upravljanje motociklima i skuterima.
U jednom od najsmrtonosnijih napada poslednjih meseci ekstremisti su ubili 162 stanovnika dva sela u zapadnoj Nigeriji, rekao je za AP jedan lokalni zvaničnik.
Države - članice Evropske unije (EU) su se saglasile da Ukrajini daju zajam od 90 milijardi evra za njene finansijske i vojne potrebe 2026. i 2027. godine.
Rajan Rut (59) osuđen je na doživotnu kaznu zatvora zbog atentata na tadašnjeg predsedničkog kandidata, a sadašnjeg predsednika SAD Donalda Trampa, na golf terenu u Floridi u septembru 2024. godine.
Za bivšom crnogorskom specijalnom državnom tužiteljkom Lidije Mitrović raspisana je poternica nakon što se nije dobrovoljno javila na izdržavanje zatvorske kazne.
Oko 1.000 stambenih zgrada i dalje je bez grejanja u Kijevu, gde su radnici na popravkama iscrpljeni, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Skoro 900 računa švajcarske banke Kredi Svis, odnosno njih 890, istragom je identifikovano da ima potencijalne veze s nacistima, izjavio je američki senator Čak Grasli.
Komentari 1
Bill
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar