I prošle godine, još otkako su studenti vanredne izbore tražili, Vučić i ostali predstavnici vlasti su ostavljali mogućnost njihovog raspisivanja, ali bez konkretizacije.
I dok predsednik Republike izbore najavljuje nekada u narednih šest meseci, deo predstavnika vlasti, pa i premijer Macut, govore da za izbore nije vreme. Ili da će ih biti, kada se stvore uslovi, kako je to rekao lider SNS Miloš Vučević. Ne precizirajući šta to znači, piše
Insajder.
Politički konsultant Vladimir Dobrosavljević kaže da vlast permanentno stvara tenzije kako bi mobilisala i motivisala svoje birače, ali i kako bi se demotivisali protivnici režima. Takođe, time se građanima skreće pažnja na to kako će opozicija na te izbore izaći, pa se opoziciona javnost pre bavi time nego potezima vlasti.
"Sa druge strane, od presudnog je značaja da kontrolišete izlaznost. Dakle, izlaznost od četiri, preko četiri miliona, kao što smo imali, recimo 2007. godine na parlamentarnim izborima ili 2008. godine u drugom krugu predsedničkih izbora Nikolić - Tadić, jeste situacija u kojoj vlast ulazi u sivu zonu, gde je gotovo nemoguće da zadrži postojeći rezultat. Ekvivalent tome je, na primer, ono što se dešavalo u Crnoj Gori. Kad je izašlo preko četiristo hiljada birača, režim Mila Đukanovića je završio", navodi Dobrosavljević.
A da bi poverenja u izbore bilo - neophodne su promene izbornih uslova. Održavaju se javna slušanja novog seta izbornih zakona, na predlog naprednjaka Miroslava Petrašinovića, za koje predstavnici vlasti ističu da su ispunjenje ODIHR zahteva. Sa tom ocenom nije saglasan Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija.
"A tu ima, naravno, mnogo konfuzije koju verujem da pojedinci iz vlasti ciljano prave. Ovi zakoni koji su trenutno u proceduri zaista se tiču nekih preporuka ODIHR-a. Dakle, nekih, ne svih i ja bih rekao, ne ni onih koje su najvažnije", navodi Nenadić.
Predstavnici vlasti na pozive Insajdera nisu odgovorili.
Dobrosavljević ne veruje da će izbora na leto biti, a sličnog stava je i lider SSP Dragan Đilas. Između ostalog, i zbog stava Evropske unije.
"Da li će izbori biti 12. jula? Šanse su 50 odsto da hoće i 100 odsto da neće, a može i obrnuto, svejedno. Evropa ne gleda baš blagonaklono na izbore u julu kao što ne gleda blagonaklono na ideju izbora bez primenjenih svih preporuka ODIHR-a", rekao je u nedelju Đilas u svom podkastu "Dežurni krivac".
Politikolog
Dušan Milenković ocenjuje za
Insajder da sve učestalije najave izbora ne moraju nužno da znače da su oni zaista blizu.
"Nisam siguran da je to pokazatelj da su izbori blizu. Bliži sam drugom tumačenju", kaže Milenković.
On podseća da je prvobitni poziv studenata na vanredne izbore imao snažan politički efekat.
"Taj poziv na izbore je bio sjajan, jer je na neki način ogolio tadašnju političku poziciju predsednika Aleksandra Vučića i pokazao njenu slabost. Ipak, ni tada nisam očekivao da će izbori biti raspisani", navodi on.
Dodaje da licitiranje datumima izbora nije nova pojava, ali da je u međuvremenu postalo intenzivnije. Prema njegovom tumačenju, upravo u toj dinamici treba tražiti politički motiv.
"Najbliže mi je objašnjenje da je to novi način da vlast izbegne percepciju građana da je slabija i da ne sme da ide na izbore", zaključuje Milenković.
Milenković podseća da je aktuelna vlast ranije često posezala za vanrednim izborima kako bi demonstrirala političku snagu.
"U periodu od 2012. godine do danas, četiri puta su raspisivani vanredni parlamentarni izbori i jednom redovni, i svaki put uz poruku da su spremni, jaki i da mogu na izbore kad god opozicija to želi", navodi on.
Kako ističe, sada je situacija drugačija.
Govoreći o sve češćim spekulacijama o konkretnim datumima, od leta do jeseni, Milenković kaže da ih ne treba posmatrati kao deo šire strategije upravljanja društvenom krizom.
"Oni na razne načine pokušavaju da upravljaju tom krizom i većinom neuspešno", kaže on.
Zato učestale najave izbora vidi pre kao pokušaj kontrole političkog utiska nego kao stvarnu najavu izbornog procesa.
Objašnjava da učestale najave izbora služe i za stvaranje utiska političke spremnosti, iako konkretna odluka izostaje.
"Upravo to - pokušavaju da tu percepciju kukavičluka maskiraju time što deluju kao da su spremni da izađu na izbore", navodi on.
Profesor Fakulteta političkih nauka Miloš Bešić izjavio je da predsednik Srbije Aleksandar Vučić odlaže odluku o raspisivanju parlamentarnih izbora da bi sebe stavio u centar pažnje.
Komentarišući najnoviju Vučićevu izjavu da će odluka o izborima biti doneta za desetak dana, Bešić je agenciji Beta kazao da Vučić šalje javnosti poruku da on odlučuje o svemu.
"On (Vučić) zna da od njega zavisi datum raspisivanja izbora i s tom pričom sebe stavlja u centar pažnje. Svima šalje poruku: 'Ja sam ovde glavni i ja odlučujem o svemu, ja odlučujem da li će i kada biti izbora'. To što se u maju ne zna da li će biti izbora u julu, deo je tehnologije vladanja grupacije na vlasti", ocenio je profesor.
Bešić je rekao da Vučić ima problem jer više nema stabilno biračko telo.
"On više ne može da utiče na biračko telo jer se politička klima promenila", kazao je Bešić.
Predsednik Vučić izjavio je u utorak veče da će odluku o tome koji izbori i kada će biti održani, imati "za desetak dana".
Prethodno je kazao da će odluku o raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora za 12. juli i u novembru saopštiti oko Đurđevdana.
Pre mesec dana Vučić je rekao da će izbori biti održani do kraja godine, a možda i do Vidovdana.
Predsednik Srbije izbore može da raspiše samo na obrazložen predlog Vlade. Skupština s druge strane ne može da se raspusti sve dok je u proceduri inicijativa za izglasavanja nepoverenja Vladi. Ta inicijativa je na čekanju poštu su predstavnici vladajuće koalicije opoziciji obećali da će joj u nekom narednom periodu dati kvorum za održavanje sednice sa tom tačkom dnevnog reda.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar