Kakve su olakšice mladima za nekretnine pružale članice EU i kakvi su rezultati?
Podaci Eurostata kažu da je u 2021. godini 26 odsto mladih ljudi u EU, a to znači uzrasta od 15 do 29 godina, živelo u pretrpanim domaćinstvima.
Isti podaci pokazuju da je 9,7 odsto njih živelo u domaćinstvima koja su trošila 40 odsto ili više svog ekvivalentnog raspoloživog prihoda na stanovanje.
Članice EU sprovode različite programe podrške za stanovanje koji nisu nužno namenjeni samo mladima, ali su svakako pod određenim uslovima dostupni i "mladim odraslima", koji imaju između 19 i 35 godina. Konkretne mere koje su im na raspolaganju mogu se podeliti na poreske olakšice, subvencionisane kredite i finansijsku podršku, piše Biznis.rs.
Detaljan pregled mera koje članice EU obezbeđuju ili su nekada nudile kada je reč o podršci za stanovanje pobrojala je Evropska fondacija za poboljšanje uslova rada i stanovanja (Eurofound), i to u izveštaju "Nepriuštivo i neadekvatno stanovanje u Evropi".
Kada je reč o subvencijama usmerenim na mlade ljude ili kupce prvih nekretnina, Poljska je imala meru u periodu od 2007. do 2013. godine kojom je subvencionisano oko 180.000 hipoteka za kupce prvih nekretnina, za stanove do određene veličine i cene. Rezultati su, međutim, u najmanju ruku bili obeshrabrujući.
"Utvrđeno je da je ova mera imala mali uticaj na izgradnju stambenih objekata, povećala je cene kuća, uglavnom je išla ljudima u bogatijim područjima i trošena je na relativno skupe nekretnine", rezimiraju autori izveštaja Eurofound-a, Hans Duboa i Sanna Nivakovski.
Bugarska, sa druge strane, u nacrtu Nacionalne stambene strategije za period do 2030. godine predviđa podršku za plaćanje hipoteka za mlade porodice i mlade profesionalce na početku karijere.
U Hrvatskoj od 2017. godine ljudi mlađi od 45 godina imaju pravo na subvenciju za hipoteku do 100.000 evra, a do 2023. godine, iz koje je izveštaj Eurofound-a, tu mogućnost iskoristilo je 22.000 korisnika. Prosečan korisnik ima 32 godine i prima 125 evra mesečno na ime podrške za plaćanje mesečne rate kredita od 378 evra, za zajam od 75.000 evra.
Širom EU na snazi su programi finansijske podrške koji nisu isključivo namenjeni mladima, ali ih oni mogu koristiti ako spadaju u domaćinstva sa niskim prihodima ili pokušavaju da napuste "pretrpano domaćinstvo".
Tako, recimo, na Kipru ljudi sa minimalnim prihodom imaju pravo na podršku za kamate na hipoteku, dok Luksemburg subvencioniše kamate u opsegu od 0,575 odsto do 2,45 odsto, u zavisnosti od prihoda i strukture domaćinstva, i to za hipotekarni kredit do 175.000 evra.
Malteški program socijalnih zajmova podržava otplate kredita sa do 167 evra mesečno za nekretnine do 140.000 evra, a gotovo 40 odsto korisnika bili su samohrani roditelji.
Grčka, opet, subvencioniše do 80 odsto rate za period otplate od 15 meseci, i to od 70 do 210 evra mesečno, u zavisnosti od domaćinstva i stambene situacije. Grčki program odnosi se na domaćinstva čiji prihod ne prelazi 21.000 evra, a namenjen je za kupovinu nekretnina vrednosti do 180.000 evra, uz uslov da članovi domaćinstva moraju živeti u Grčkoj poslednjih pet godina, napominju autori izveštaja Eurofound-a Duboa i Nivakovski.
Mađarska subvencija za kupovinu stana, sa druge strane, namenjena je ljudima koji imaju ili planiraju da imaju decu.
"Od uvođenja 2016. pa do 2019. godine, jedna od šest kupovina nekretnina u Mađarskoj oslanjala se na ovu subvenciju. Do 2020. godine gotovo 170.000 ljudi je apliciralo za subvenciju, od kojih nešto više od trećine samo za nepovratnu podršku, dok su dve trećine to dopunile državnim subvencionisanim kreditima koji su postali dostupni 2019. Broj korisnika povećao se te godine, kada su postali dostupni krediti sa subvencionisanim kamatama za ljude sa dvoje ili više dece", rezultati su programa za koji je interesovanje oslabilo tek sa izbijanjem pandemije.
"Mnoge poreske olakšice na otplatu hipoteka su smanjene ili ukinute", ukazuju autori istraživanja, navodeći kao primer Finsku, Irsku i Holandiju.
Ove olakšice, kako objašnjavaju, obično češće koriste ljudi sa višim nego sa nižim prihodima, što se pokazalo na delu u Luksemburgu, gde je tek svaki deseti korisnik ove mere u isto vreme bio i među 20 odsto stanovništva sa najnižim primanjima. U isto vreme, čak četvrtina korisnika poreske olakšice bila je među najimućnijih 20 odsto stanovnika Luksemburga.
Poreske olakšice dovele su i do drugih neželjenih efekata.
"U Flandriji i Finskoj je ovaj sistem izazvao rast cena nekretnina, što je dovelo do 'istiskivanja' siromašnijih vlasnika kuća i stanova", ističu autori izveštaja Eurofounda.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Obustavljena akcija "Student u svakom selu" u Republici Srpskoj
25.09.2026.•
33
Studenti u blokadi objavili su da obustavljaju akciju "Student u svakom selu" u Republici Srpskoj, zbog toga što su procenili da, usled učestalih opstrukcija, ne mogu odgovorno da nastave ackiju.
Eksplozija u Atini, srušila se zgrada, najmanje dve osobe povređene
25.09.2026.•
0
U eksploziji koja je jutros odjeknula u atinskoj četvrti Plaka, u podnožju Akropolja, urušila se dvosptratna zgrada, a najmanje dve osobe su povređene, saopštile su grčke vlasti.
Kuća ljudskih prava iz Banjaluke: Nedopustivo policijsko postupanje i napadi na studente iz Srbije
25.09.2026.•
4
Kuća ljudskih prava Banja Luka osudila je postupanje policijskih službenika u Brčko distriktu i Doboju, kao i nasilne incidente i napade na studente iz Srbije u Višegradu.
Američki ambasador pri UN kritikovao sve koji su napustili salu tokom Netanjahuovog govora
25.09.2026.•
1
Američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Majk Volc kritikovao je diplomate koje su napustile salu Generalne skupštine UN tokom obraćanja izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Plenković: Vučić nastavlja kampanju protiv Hrvatske umesto da se pospe pepelom
25.09.2026.•
8
Premijer Hrvatske Andrej Plenković ocenio je da predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorom u UN nastavlja sa neutemeljenom kampanjom protiv Hrvatske umesto da se, kako je rekao, pospe pepelom.
Crna Gora od 1. novembra uvodi vize za Ruse, Beloruse i Turke
24.09.2026.•
3
Vlada Crne Gore danas je usvojila izveštaj o ukidanju sporazuma o bezviznom režimu sa Rusijom, Belorusijom i Turskom od 1. novembra.
Lukašenko pomilovao 15 zatvorenika posle razgovora sa SAD
24.09.2026.•
0
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko pomilovao je danas 15 zatvorenika ukazom, a ta odluka dolazi posle razgovora prošle nedelje sa izaslanikom američkog predsednika Donalda Trampa.
Nove američke sankcije obustavile letove iranskih aviokompanija
24.09.2026.•
1
Iranskim aviokompanijama je danas zabranjen pristup susednim zemljama, uključujući Ujedinjenje Arapske Emirate (UAE) i Oman, kao odgovor na nove američke sankcije, prenela je britanska agencije Rojters.
Mandić nakon odlaganja sednice o njegovoj smeni: "Još jedan pokušaj da se ugasi politika pomirenja"
24.09.2026.•
0
Predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kaže da je neuspehom završen još jedan pokušaj da se "ugasi politika pomirenja", nakon što sednica na kojoj je trebalo da se raspravlja o njegovom razrešenju nije održana.
Koloseum zatvoren nakon što je poginuo radnik
24.09.2026.•
0
Antička arena u Rimu, Koloseum, neće biti otvorena za javnost pre subote, zbog smrti radnika Andrea Moretija (22) koji je u noći između utorka i srede poginuo dok je postavljao novi sistem osvetljenja.
DPS prekida saradnju sa vlašću u Crnoj Gori: Ne učestvujemo u prividu demokratije
24.09.2026.•
1
Najveća opoziciona partija u Crnoj Gori, Demokratska partija socijalista najavila je prekid saradnje s Vladom i parlamentarnom većinom.
OEBS neće posmatrati izbore u SAD-u: "Amerika ih ne želi"
24.09.2026.•
0
Na novembarskim izborima poslanika za Kongres SAD neće biti posmatrača Organzacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), piše nemački dnevnik Tagesšpigel.
Zašto Peter Mađar nije u "Karpatskoj osmorci", koju je inicirao Zelenski, a kojoj je pristupio Vučić?
24.09.2026.•
0
Novi regionalni inicijativni format, koji je prošle nedelje formiran u Ukrajini, izazvao je diplomatski spor između Mađarske i Ukrajine.
Ustavni sud BiH razmatraće apelaciju u vezi sa isplatama iz budžeta za lobiranje za nezavisnost RS
24.09.2026.•
0
Ustavni sud Bosne i Hercegovine na plenarnoj sednici, između ostalog, razmatra apelaciju koja se odnosi na isplate iz budžeta Republike Srpske za lobiranje u SAD-u.
Lideri kompanija AI: Zbog čovečanstva, molimo vas kontrolišite tehnologiju koju smo stvorili
24.09.2026.•
1
Šefovi vodećih kompanija za veštačku inteligenciju apelovali su na Ujedinjene nacije da spasu svet ili bar njegove ljude tako što će nekako uvesti regulativu AI koju su oni dizajnirali.
Pakistanske vlasti napale više oblasti u Avganistanu, nema žrtava
24.09.2026.•
0
Pakistanske vlasti napale su deset lokacija u Avganistanu, za koje tvrde da su dan ranije korišćene za napade dronovima na Pakistan.
Vučić i Fon der Lajen se "spontano i neplanirano" sreli u Njujorku
24.09.2026.•
11
Susret između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u Njujorku bio je spontan i nije bio unapred planiran.
Skoro deset miliona ljudi glasalo o predlozima za dizajn evro novčanica
24.09.2026.•
0
Skoro deset miliona građana Evrope i sveta učestvovalo je u javnom istraživanju Evropske centralne banke o novom dizajnu novčanica evra.
Si Đinping u Americi: Dočekao ga Tramp
24.09.2026.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp i kineski predsednik Si Đinping rukovali su se na aerodromu u okviru svečanog dočeka kojim je počela trodnevna poseta kineskog lidera Sjedinjenim Američkim Državama.
OpenAI će omogućiti Ukrajini pristup svojim najnaprednijim alatima za sajber bezbednost
24.09.2026.•
1
Američka kompanija OpenAI saopštila je da će Ukrajini obezbediti pristup svojim najnaprednijim alatima za sajber bezbednost zasnovanim na veštačkoj inteligenciji.
U Bugarskoj carinski prekršaji postaju krivično delo, kockanje meta strogog zakona
23.09.2026.•
5
Vlada Bugarske podnela je amandmane na krivični zakonik, kojima se carinski prekršaji kvalifikuju kao krivična dela, a krijumčarenje kao teško krivično delo, izjavio je danas bugarski premijer Rumen Radev.
Komentari 3
@ predrag
Šta je sa nama 45+, mi nismo imali nikad nikakve olakšice, osim onih uglavljenih na dobra radna mesta?
Zašto uvek određene grupe imaju olakšice, dok su druge uvek zapostavljene?
Boza
predrag
Sad daje strajkacima olaksice ...eeeee
Agencije na TV-u kazu da u NS i BG-u, najmanji stan nije manje od 100.ooo.
Sta je sa samohranim majkama sa 40 god, da idu da nesto blokiraju ??
Treba napraviti sistem, a ne kripiti rupe sa 10 cepova u camcu sa 1ooo rupa.
Ko ne ume, sta ce na vlasti ??
Vazi sa sve.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar