Zapadni Balkan i dalje u čekaonici za članstvo u EU: Izveštaji o urušavanju demokratije u Srbiji

Zapadni Balkan je i dalje u čekaonici za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
Zapadni Balkan i dalje u čekaonici za članstvo u EU: Izveštaji o urušavanju demokratije u Srbiji
Foto: 021.rs
Ipak, u raznim analizama se navodi da je ovaj region bliži vratima jer sad u svim članicama EU preovladava politička volja da Unija to malo, mada ipak unutrašnje dvorište Evrope, na prepusti uplivu vanevropskih sila.
 
Ovo je mišljenje analitičara u medijima, ali i diplomatskih zvaničnika u sedištu Unije u Briselu, mada ima upozorenja da "poput svih pitanja vezanih za proširivanje EU, a posebno kad je u pitanju Balkan, ništa nije sigurno", kako u analizi navodi briselski sajt "Euobserver".
 
Analitičari i diplomate su saglasni da političku volju treba otelotvoriti opipljivim dokazima o demokratskom i ekonomskom napretku kandidata za članstvo, kao i bezuslovnim i nimalo lakim unutrašnjim preuredjenjem Evropske unije, naročito kad su u pitanju način donošenja odluka i mogućnosti budžeta.
Briselski portal Politiko navodi da je "proširivanju preti opasnost unutrašnjih podela u EU" i smatra da će pitanje ulaska novih članica biti "krupan zadatak" u političkom programu nove Evropske komisije (EK).
 
"Posle napada Rusije na Ukrajinu je EU, simbolički, raširila ruke zahtevu za članstvo Ukrajine i Moldavije, pokrećući postupak kojem će verovatno biti potrebne godine da se okonča", piše Politiko.
 
I, kako napominje, predsednica EK Ursula fon der Lejen (fon der Layen) će "morati da u to stado pritera i molbe za članstvo sa Zapadnog Balkana koji je mnogo duže u čekaonici EU".
 
Politiko napominje da je to "takođe opasna politička vežba jer, iako u prestonicama EU postoji spremnost za otvaranje vrata novim članicama, vidno je strahovanje da bi otvaranje vrata zemljama s velikim brojem stanovnika poput Ukrajine, preplavilo unutrašnje tržište Unije jeftinom radnom snagom i proizvodima i ugrozilo druge članice EU".
Diplomate u Briselu su saglasni s ocenama medija i analitičkih centara da je velika nepoznanica i kako i kad će se okončati rat u Ukrajini, kao i to kakva će biti politika novog američkog predsednika Donalda Trampa (Trump).
 
Kad je reč o Srbiji, u zapadnim medijima je sve više izveštaja o napetoj političkoj situaciji, urušavanju demokratije i sve većim problemima vlasti zbog sve veće ne samo studentske bune, već i intelektualaca i delova stanovništva.
 
Diplomatski izvori u Briselu predočavaju da se "veoma pomno čeka" da li će srpske vlasti ispuniti obećanja o reformama da bi otvorile novo poglavlje i konačno napredovale u pregovorima o članstvu s EU.
 
I, kako ukazuju, kad će se i kako sprovesti ono što je poručio ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić da je Srbija spremna za promene u geopolitičkom pejzažu, te da je sprovođenje reformi za članstvo u Evropskoj uniji diplomatski prioritet, što "podrazumeva promene u zakonodavstvu, reformu institucija, prilagođavanje društva".
 
Analitičari u Briselu smatraju da je sad ipak otvoreno pitanje da li su u pravu srpski opozicionari koji kaže da će se ponovo odugovlačiti sa pristupnim pregovorima Beograda i Brisela, što odgovara ciničnom prećutnom sporazumu koji odavno primenjuju obe strane: "Mi se pravimo da vas hoćemo, a vi se isto pravite da hoćete sa nama".
 
Zasad, o čemu govori i program EU od šest milijardi evra za ekonomsko jačanje i stvaranje jedinstvenog tržišta Zapadnog Balkana, Evropska unija sprema uključivanje tog regiona u svoje tržište.
 
Političko uključivanje i pristup zamašnim reformskim fondovima EU su i dalje nepoznanica.
 
U Briselu i prestonicama EU ima mišljenja da bi možda Crna Gora mogla sprovesti dodatne nužne demokratske reforme i postati prva zemlja regiona članica Unije.
Mada Euobserver podvlači da je bitno da EU Podgorici kaže i tačno na koji datum ulaska u članstvo se računa, u krugovima EU je dosad bio stav da će ulazak nove članice u evropski klub biti "utemeljen na zaslugama".
 
Upućeni zvaničnici u Savetu ministara EU su svojevremeno predočili da "Crna Gora dok vlast drži Milo Đukanović, ne može postati članica Unije".
 
Sad je mreža Đukanovićeve političke i ekonomske vladavine u Crnoj Gori delom razgradjena i očekuje se dalji preobražaj u vladavini prava, nezavisnosti pravosudja, pa bi realno bilo očekivati da je članstvo u EU moguće.
 
Iako u samoj Uniji jačaju ekstremne partije koje su delom i u vlasti, možda upravo zato većina vlada smatra da je neprihvatljivo da u članstvo Unije udju zemlje gde su na vlasti autokratske vlade.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • predrag

    08.01.2025 21:17
    Ako dobiju litijum, odma' ce i clanstvo.
    Ili ako ih sve podmiti nasim platama (u HR su 50% vece, manje podmicuju)
  • Silver

    08.01.2025 20:10
    bice jos milijon godina .....

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Rusija produžila zabranu izvoza benzina

Ruske vlasti saopštile su da produžavaju zabranu izvoza benzina do oktobra, meru usmerenu na obuzdavanje cena goriva, koje su značajno porasle poslednjih nedelja, nakon niza ukrajinskih napada na rafinerije.