Evropa možda i pregura bez ruskog gasa, ali bez ovog proizvoda iz Rusije - sve teže

Uprkos ratu u Ukrajini, rusko veštačko đubrivo je tokom poslednje tri godine postajalo sve važnije za evropsku poljoprivredu.
Evropa možda i pregura bez ruskog gasa, ali bez ovog proizvoda iz Rusije - sve teže
Foto: Pixabay
Čini se da se Brisel konačno bavi tim pitanjem. Ali, pitanje je koje alternative ima Evropska unija.
 
Dok je pažnja bila usmerena na napore Evropske unije da tokom proteklih godina smanji uvoz ruskog gasa i nafte, jedan važan proizvod je prošao gotovo neprimećeno: đubrivo.
Rusija je jedan od najvećih svetskih proizvođača i izvoznika đubriva koje koriste poljoprivrednici i proizvođači hrane, piše Dojče vele
 
Iako je EU u velikoj meri izbacila rusku naftu i gas sa liste uvoza, otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. znatno je povećala kupovinu ruskog đubriva. 
 
Udeo Rusije u uvozu đubriva u EU porastao je sa 17 odsto u 2022. na današnjih oko 30 procenata. Samo tokom 2024. uvoz je porastao za više od 33 odsto, dostigavši oko 2 milijarde dolara, što je oko 1,75 milijardi evra.
Ruska federacija - najveći svetski izvoznik veštačkog đubriva
 
Prema podacima MIT-ovog Opservatorijuma ekonomske složenosti Rusija je 2023. godine izvezla đubriva u vrednosti od ukupno 15,3 milijarde dolara, čime je postala najveći izvoznik na svetu. 
 
Iako su joj glavni partneri Indija i Brazil, EU kao celina čini značajan deo ruskog izvoza - oko 13 odsto u 2023. godini.
 
Međutim, početkom ovog meseca, Evropski parlament je podržao predlog Evropske komisije da se uvede carina od 6,5 odsto na uvoz đubriva iz Rusije i Belorusije. Plan je da se carine postepeno povećavaju na 50 procenata do 2028. godine.
Zašto EU kupuje toliko ruskog đubriva?
 
To se delimično može objasniti vrstom đubriva koje Rusija proizvodi i načinom na koji ga proizvodi. Rusija se specijalizovala za azotna, odnosno neorganska đubriva, čija proizvodnja zahteva ogromne količine prirodnog gasa i kao sirovinu i kao energent u procesu proizvodnje. 
 
Mnogim zemljama EU potrebna su ta đubriva, jer su bogata azotom i ključnim hranljivim materijama poput fosfora i kalijuma.
 
Vilijam Mozli, profesor geografije na koledžu Makalester u SAD i član tima stručnjaka UN za bezbednost hrane i ishranu, kaže da je Rusija posebno pogodna da zadovolji ovu potražnju jer koristi jeftin gas za proizvodnju đubriva, što joj omogućava da ponudi niže cene od evropskih konkurenata.
 
Evropski sektor proizvodnje đubriva oštro je kritikovao ono što neki nazivaju ruskim "dampingom" - plasiranjem jeftinog đubriva na tržište EU.
 
Kada su, zbog invazije na Ukrajinu i sankcija, cene energije u Evropi naglo porasle, a tržišta bila poremećena, mnogi evropski proizvođači azotnih đubriva bili su prinuđeni da obustave proizvodnju. Sada su izgubili deo tržišta u korist Rusije i teško se nose s konkurencijom.
 
Koje alternative ima EU?
 
Prema rečima Mozlija, planovi EU o uvođenju carina pokazuju da je ozbiljna u nameri da se do 2028. oslobodi zavisnosti od ruskog đubriva.
 
"To će primorati zemlje EU da neorganska đubriva nabavljaju iz drugih izvora", rekao je Mozli, navodeći Kinu, Oman, Maroko, Kanadu i SAD kao moguće alternativne partnere.
 
Mozli smatra da bi druge opcije za EU bile da se osloni na sopstvene izvore azotnih đubriva - što bi bilo veoma skupo zbog potrebe za gasom, ili da poveća upotrebu organskog đubriva, napravljenog od stajnjaka i kompostiranog organskog otpada. 
 
Ova opcija, dodao je, bila bi "održivija i bolja za zemljište".
 
"Iako je malo verovatno da bi EU mogla potpuno da se oslobodi uvoza neorganskih đubriva, svakako bi mogla da promeni odnos u korist domaće proizvodnje organskog đubriva, naročito ako se to radi postepeno", rekao je Mozli.
 
I sama EU je priznala da želi da ide u tom pravcu, odnosno, ka razvoju đubriva dobijenog preradom životinjskog izmeta i urina.
 
Kristof Hansen, evropski komesar za poljoprivredu i ishranu, izjavio je u februaru da sektor stočarstva može "dati pozitivan doprinos cirkularnoj ekonomiji" kroz organsko đubrivo, jer je domaće proizvodnje, ne mora da se uvozi i ne zavisi od visokih cena energije kao što je gas.
 
Kako će funkcionisati plan EU?
 
Mozli smatra da će carine EU na đubrivo, ako budu uvedene kako je planirano do 2028. godine, postepeno eliminisati ruski uvoz sa tržišta EU. 
 
"Do 2028. carine će biti toliko visoke da će ekonomski biti neisplativo da EU uvozi neorgansko đubrivo iz Rusije i Belorusije", rekao je Hansen.
 
Sankcije EU stupiće na snagu u julu i posebno će se odnositi na poljoprivredne proizvode koji su do sada bili zanemareni, uključujući i đubriva.
 
U saopštenju Evropske komisije navodi se da uvoz đubriva "čini EU ranjivom na moguće prinudne mere Rusije i time predstavlja rizik za bezbednost hrane u EU".
 
Razlog zbog kog će se sankcije uvoditi postepeno tokom naredne tri godine jeste da se poljoprivrednicima u EU da dovoljno vremena da pronađu alternative, naročito ako već zavise od ruskog đubriva.
 
Šta kažu proizvođači đubriva?
 
U saopštenju povodom plana EU o uvođenju carina, predsednik industrijske grupe "Fertilizers Europe", Leo Alders, izjavio je da je nagli porast uvoza ruskog đubriva u Evropu predugo "potkopavao fer konkurenciju i vršio pritisak na domaće proizvođače".
 
Iako je pozvao da se carine uvedu brže i odlučnije, Alders je napisao da će "uvođenjem ravnopravnih uslova na tržištu, carine doprineti tome da evropski proizvođači mogu i dalje da snabdevaju evropske poljoprivrednike visokokvalitetnim, održivim đubrivima u godinama koje dolaze".
 
Šta kažu poljoprivrednici?
 
Međutim, udruženja poljoprivrednika nisu zadovoljna, jer smatraju da EU nije učinila dovoljno na razvoju realnih i pristupačnih alternativa ruskom đubrivu.
 
Copa (Comité des organisations professionnelles agricoles) i Cogeca (Comité général de la coopération agricole de l’Union européenne), dve glavne krovne organizacije koje zastupaju interese poljoprivrednika u EU, objavile su zajedničko saopštenje u kojem pozivaju EU da predstavi jasnu strategiju za diverzifikaciju izvora snabdevanja đubrivom.
 
Ako je EU zaista odlučna da smanji zavisnost od ruskog i beloruskog đubriva, navodi se u saopštenju, mora da predstavi "verodostojnu i dugoročnu" alternativu.
 
"Ne možemo sebi da priuštimo dodatno podrivanje ekonomske održivosti farmi niti bezbednosti hrane za milione ljudi širom EU", ističe se u saopštenju.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Zoran

    15.06.2025 22:54
    Kakvo organsko đubrivo, pa zar nije plan da se istrebe zle krave i da jedemo brašnjave crve umesto njih?
  • Lektor

    15.06.2025 20:58
    MaryPoppins
    15.06.2025 • 17:21
    EU ima važeći, potpisani ugovor sa Rusijom,da će do 2030godine kupovati gas od Rusije za 40milijardi €, kojim obavezuje EU da i ako ne preuzme gas, mora godišnje da plati 40 milijardi €. Ugovor dostupan na zvaničnoj stranici EU.

    Kakav crni ugovor, papir trpi sve ;)
    Pa blokirali su im pare po svojim bankama, baš će da poštuju neki ugovor dok ratuju..
  • Sava

    15.06.2025 19:52
    Đubrivo iz SAD-a? Mogu misliti na šta to liči. :)

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Rusija predala Ukrajini tela 1.200 vojnika

Rusija je predala Ukrajini još 1.200 tela ukrajinskih vojnika poginulih u ratu, prenele su državne agencije, navodeći da Moskva zauzvrat nije dobila posmrtne ostatke nijednog svog vojnika.