Finansiranje rata: Šta kada ponestaje novca?
Rat je skupa stvar, košta i to žestoko. Vidi se to i na primeru sukoba u Ukrajini za koji je Kijevu odavno ponestalo domaćih resursa. Manjka svega, novca ponajviše.
Stoga se Ukrajina snažno oslanja na novac koji pristiže iz inostranstva. Svakako da su SAD i EU daleko najizdašniji finansijeri, bilo slanjem oružja, municije i vojne opreme, bilo pozajmljivanjem novca koji je većim delom takođe usmeravan na vojne potrebe.
Najveći državni fond
Međutim, novi predsednik SAD Donalnd Tramp manje je voljan da finansiranjem produžava rat na istoku Evrope i teži da najmoćniju zemlju na svetu što više vrati američkom kontinentu.
Države Evropske unije, baš kao i Velika Britanija su i same u krizi, pa im je sve teže odvajati novac za Ukrajinu. Postavilo se pitanje novog finansijera i iznađen je u Norveškoj, evropskoj zemlji sa najvećim nacionalnim BDP po glavi stanovnika.
Najsevernija država Evrope je i vlasnik najvećeg državnog fonda u koji od 1990. godine prikuplja prihod od prodaje gasa i nafte. Trenutno je "težak" 1.700 milijardi evra i novac je uložen u nekretnine i akcije oko 300 vodećih svetskih kompanija.
Uloga fonda je da veći deo prihoda od prodaje fosilnih goriva usmeri narednim generacijama, a država godišnje može na budžetske potrebe da preusmeri najviše tri odsto trenutne vrednosti fonda, što je u ovom trenutku oko 50 milijardi evra. Smisao ovog pravila je da se izbegne inflacija i vodi uravnotežena politika kursa domaće valute. Postoje, dakle, prepreke komotnoj upotrebi fonda.
Ratni vanredni prihodi
Koliko je nestašica para u Evropi velika vidi se i po nameri da se za finansiranje rata koristi zaplenjena ruska imovina, preciznije oko 200 milijardi evra koliko je Rusija držala najvećim delom u jednoj klirinškoj kući iz Belgije. O tome se dugo priča, a razlog nećkanju je to što su i evropski pravnici stava da bi to bio prekršaj upravo evropskog prava.
Jer reč je o, laički kazano, ukradenom novcu i lopov bi još hteo da plen ulaganjem dodatno oplodi. Posebno se protivila Belgija procenjujući da bi u budućnosti mogla snositi teret sudske presude. Od ostalih članica Evropske unije je tražila da, srazmerno snazi, participiraju u snošenju troškova eventualne sudske presude. Tu su se evropske države, izgleda, ozbiljnije zamislile i, bar privremeno, odustale od želje da raspolažu tuđim novcem.
Na scenu stupa Danska i na sto stavlja predlog da novi finansijer bude Norveška. Argumentacija je da je Norveška ne samo najbogatija, već i, sticajem okolnosti, najveći "dobitnik" sukoba između Rusije i Ukrajine. Kako je, zbog ovog rata, Evropska unija odustala od nabavke gasa i nafte iz Rusije, Norveška, jedini ozbiljan izvoznik fosilnih goriva na Starom kontinentu, vanredno je prihodovala po osnovu drastično uvećane prodaje evropskim državama.
Vlasti jedva dočekale
Red je, saglasni su Danska i ostale članice EU, da se deo vanrednog prihoda presumeri na pomoć ratom ugroženoj Ukrajini. Daleko od toga da vlada u Oslu nije i do sada prilično velike svote slala u Kijev, samo u toku prve dve godine oko 16,1 milijardu evra. Ipak, to je, zapažaju Danci, tek 0,7 odsto nacionalnog BDP, dok za iste potrebe Danska izdvaja dva, Estonija čak 2,2 odsto sopstvenog BDP. Red je da bogati sused izdvaja više.
I same norveške vlasti kao da su jedva dočekale predlog o većoj podršci Kijevu. Parlament je brzo usvojio plan o uvećanju pomoći Ukrajini, a za predlog su glasale i gotovo sve opozicione stranke. Pitanje je samo način pomoći. Predlog je da se iz državnog fonda izdvoji stotinak milijardi i pošalje u Kijev, a ovakva izvedba ne bi izazvala podsticaj na inflaciju jer novac ne bi bio upotrebljen u norveškoj ekonomiji.
Novca za rat uvek ima
Alternativa je da Ukrajina na finansijskom tržištu pozajmi 100 milijardi evra, dok bi jemac bio upravo norveški državni fond. Teško da iko računa da ratom osakaćena ukrajinska privreda može vratiti ovoliku pozajmicu, pa se norveška garancija tumači kao spremnost Osla da na sebe preuzme znatan deo ratnih troškova Ukrajine.
Evropska unija još nije odlučila koliko će i na koji način i naredne godine podržati Kijev, ali nema još previše vremena za nećkanje. Mora se u narednih mesec dana, do božićnih praznika, odlučiti hoće li potrošiti zaplenjeni ruski novac ili će u Kijev pristići novac iz Osla. U svakom slučaju, ispostavlja se da se za finansiranje rata novac uvek pronađe, čak i kada se vodeće zemlje Unije nalaze u ozbiljnoj finansijskoj krizi.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Transparent podrške studentima uklonjen sa bedema Starog grada u Budvi
04.10.2026.•
0
Transparent podrške studentima u Srbiji, koji je jutros postavljen na bedemima Starog grada u Budvi je uklonjen.
Devojčica poginula u unakrsnoj vatri tokom pucnjave zbog parking mesta u SAD-u
04.10.2026.•
0
Dvanaestogodišnja devojčica je poginula pošto se našla u unakrsnoj vatri između dvojice muškaraca koji su se svađali oko parking-mesta u parku u Baltimoru.
Folksvagen povlači 200.000 automobila u Češkoj
04.10.2026.•
0
Folksvagen grupa saopštila je da povlači oko 200.000 automobila u Češkoj zbog problema sa vijkom koji bi mogao da pukne i uzrokuje kvar sistema za upravljanje.
Moldavija pozvala ruskog ambasadora na razgovor zbog ulaska raketa i dronova u njen vazdušni prostor
04.10.2026.•
0
Vlasti Moldavije su na razgovor pozvale ruskog ambasadora Olega Ozerova, nakon još jednog slučaja ulaska raketa i dronova iz susedne Ukrajine u njen vazdušni prostor.
Održana Parada ponosa u Parizu
04.10.2026.•
0
Nekoliko desetina hiljada ljudi, sa zastavama duginih boja u rukama i vencima od cveća oko vrata, prošetalo je ulicama Pariza na Paradi ponosa kako bi branili prava LGBT+ osoba zabrinutih zbog uspona ekstremne desnice.
Danas opšti izbori u Bosni i Hercegovini
04.10.2026.•
0
Građani Bosne i Hercegovine (BiH) danas glasaju na opštim izborima, desetim posleratnim, na kojima biraju predstavnike na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou.
Montenegro prajd održan u Podgorici uz poruke o ravnopravnosti i slobodi
03.10.2026.•
1
Četrnaesti Montenegro prajd održan je u Podgorici, a organizatori su poručili da LGBT osobe treba da mogu da žive otvoreno i bez straha, dok su državne institucije pozvale na dosledniju zaštitu od diskriminacije.
Propao pod i otpao plafon u jednom baru u Španiji, povređeno 12 osoba
03.10.2026.•
1
Dvanaest osoba je povređeno u španskoj pokrajini La Rioha kada je propao pod jednog bara, a potom je na njih pao plafon.
Vozač uleteo u grupu ragbi fanova u Australiji, 10 osoba povređeno
03.10.2026.•
0
Deset ljudi je jutros povređeno kod Sidneja, u Australiji, kada se vozilo zabilo u masu koja je bodrila ragbi tim "Njukasl najts", saopštili su zvaničnici.
Brazilci sutra glasaju na predsedničkim i parlamentarnim izborima, očekuje se drugi krug
03.10.2026.•
0
Građani Brazila sutra glasaju na parlamentarnim i prvom krugu predsedničkih izbora, koji će odlučiti da li će ta zemlja slediti konzervativni zaokret koji je zahvatio region ili krenuti sopstvenim putem.
Krista Pajk koja je preživela smrtnu kaznu je na respiratoru i bez svesti
03.10.2026.•
10
Krista Pajk, koja je preživela izvršenje smrtne kazne smrtonosnom injekcijom u američkoj saveznoj državi Tenesi, je intubirana, na respiratoru je i još je bez svesti u bolnici u oblasti Nešvila, saopštili su advokati.
Javni tužilac Emirata: Kopilot Flajdubai napao pilota sekirom i pokušao da preuzme avion
03.10.2026.•
0
Kopilot na letu FZ1073 kompanije Flajdubai pokušao je da izvede teroristički napad tokom leta, saopštio je danas javni tužilac Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Anušić: Zbog naoružavanja Srbije Hrvatska traži protivodgovor
02.10.2026.•
2
Hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić izjavio je danas u Zadru da će Hrvatska jačanjem svoje odbrane vratiti ravnotežu oružanih snaga u regionu i ocenio da je retorika iz Srbije agresivna i neprijateljska.
Zbog objave o Biljani Plavšić smenjen predsednik Upravnog odbora Bosanskog kulturnog centra Sarajevo
02.10.2026.•
3
Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo (KS) Kenan Magoda je saopštio da je smenio predsednika Upravnog odbora Bosanskog kulturnog centra Sarajevo (BKCS) Slobodana Šoju zbog komentara o Biljani Plavšić.
Fon der Lajen: Granice Crne Gore postaće granice EU
02.10.2026.•
13
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je, povodom otvaranja novog Nacionalnog koordinacionog centra Granične policije u Podgorici, izjavila da taj događaj predstavlja važan korak ka evropskoj budućnosti CG.
Mediji: Eksploziv kojim je napadnut aerodrom u Lajpcigu dopremljen preko Srbije i Bugarske
02.10.2026.•
10
Eksploziv korišćen u neuspelom pokušaju napada na aerodrom Lajpcig-Hale u Nemačkoj dopremljen je preko Bugarske i Srbije, objavilo je više evropskih medija.
Fon der Lajen u Severnoj Makedoniji: Očekuje se "par reči o problemu sa Bugarskom"
02.10.2026.•
0
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen doputovala je u Severnu Makedoniju u okviru svoje turneje Zapadnim Balkanom.
Poslednji dan izborne kampanje u BiH, sutra izborna tišina
02.10.2026.•
0
U Federaciji BiH i Republici Srpskoj u nedelju, 4. oktobra, se održavaju 10. Opšti izbori za predstavnike u zajedničkim, entitetskim i kantonalnim institucijama.
Robotska ruka počela da izvlači ostatke nuklearnog goriva iz Fukušime
02.10.2026.•
0
Japanska kompanija za snabdevanje električnom energijom TEPCO započela je radove na izvlačenju ostataka otopljenog nuklearnog goriva u havarisanoj elektrani "Fukušima Daiči".
Tramp pozvao republikance u Senatu da podrže ukidanje pomeranja sata
02.10.2026.•
3
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pozvao je republikance u Senatu da pokrenu proceduru za usvajanje Zakona o zaštiti sunčeve svetlosti.
Kos: Nema mesta glorifikaciji ratnih zločina u zemlji EU kandidatu
02.10.2026.•
6
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je u Crnoj Gori da glorifikaciji ratnih zločinaca nema mesta ni u Evropskoj uniji ni u zemljama kandidatima.
Komentari 8
Toza
Branko
Particulare matter
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar