Kako funkcioniše izborni sistem u Mađarskoj?
U Mađarskoj se koristi takozvani mešoviti izborni sistem, što u praksi znači da građani ne biraju samo stranke ili samo pojedince, već oba. Građani imaju dva glasa, jednim se bira kandidat iz lokalne zajednice, a drugim se bira politička stranka na nivou cele države.
Na taj način deo parlamenta čine ljudi koji su direktno pobedili u svojim izbornim jedinicama, dok drugi deo čine predstavnici stranaka, u skladu sa ukupnim brojem glasova koje su dobile.
Parlament, odnosno Narodna skupština Mađarske, ima ukupno 199 poslanika. Veći deo, njih 106, dolazi iz lokalnih izbornih jedinica, gde pobeđuje kandidat sa najviše glasova, bez obzira na to da li ima apsolutnu većinu. Preostala 93 mesta raspodeljuje se između stranaka, tako da i one koje nisu pobedile direktno u pojedinim krajevima ipak mogu dobiti predstavnike, ako imaju dovoljno podrške na nivou države.
Glasovi kandidata koji nisu pobedili u izbornim jedinicama, kao i višak glasova koje su osvojili pobednici se pribrajaju ukupnom rezultatu njihovih stranaka. Na taj način se povećava proporcionalnost sistema i ublažava efekat "propalih" glasova, čime se, kako navode, doprinosi pravednijoj zastupljenosti u parlamentu.
Da bi stranka ušla u parlament, mora da osvoji najmanje pet odsto glasova, dok je prag viši za koalicije. Nacionalne manjine imaju znatno niži prag, pa lakše dobijaju svoje predstavnike.
Viktor Orban je prekrajao izborni sistem po svojoj meri, pa je na primer i jedno od pravila da ukoliko se koalicija sastoji od dve stranke, cenzus je 10 odsto, dok je za koalicije od tri ili više partija cenzus čak 15 odsto. Zamislite situaciju u Srbiji u kojoj pojedine "etablirane" stranke, u koaliciji sa više drugih stranaka i pokreta, neretko jedva prelaze izbor od tri odsto, pa opet dobijaju priliku da učestvuju u vlasti i imaju svoje predstavnike u vladi.
Ovakav izborni sistem direktno je omogućio Orbanovom Fidesu neproporcionalni odnos snaga u parlamentu. Na primer, na izborima 2022. godine, Fides je osvojio 54,1 odsto glasova, ali je u parlamentu imao 135 poslanika, što je u procentima 68,8 odsto poslaničkih mesta. Nasuprot tome, ujedinjena opozicija je dobila 34,4 odsto glasova, što je značilo da ima 57 poslanika, odnosno 28,6 poslaničkih mesta.
Ovo ujedno znači i da je nekoj stranci u skupštini potrebno 133 mandata za takozvanu supervećinu, odnosno mogućnost da menja ustav i ključne zakone bez prevelikog otpora u parlamentu.
Ko je ko?
Viktor Orban je jedini aktuelni lider u Evropskoj uniji koji vodi zemlju toliko dugo, ali posle 16 godina, suočava se sa najjačim izazovom do sada.
Orban je prvi put bio premijer još krajem devedesetih, ali se na vlast vraća 2010. godine i od tada neprekidno vlada. Njegova stranka Fides ili Savez mladih demokrata, tada osvaja ogromnu većinu u parlamentu, što mu omogućava da menja ustav, zakone i potkopava institucije bez ozbiljnog otpora.
U tom dugom periodu vlasti, Orban je postepeno promenio politički sistem zemlje. Sam ga je opisivao kao "neliberalnu demokratiju", dok ga kritičari, uključujući i Evropski parlament, nazivaju hibridnim režimom ili izbornom autokratijom. Njegova politika zasniva se na snažnom nacionalnom suverenitetu, konzervativnim vrednostima i protivljenju migracijama, ali i čestim sukobima sa EU.
Tokom tih 16 godina, Orban je izgradio vrlo stabilan sistem vlasti koji se oslanja na kontrolu institucija, medija i političkog prostora. Istovremeno, premda je formalno ostao u EU, stekao se utisak da potkopava njene tekovine, te da je postao najvažniji igrač Vladimira Putina u Evropi. Nedavno objavljeni telefonski razgovori između njega i Putina, ali i ministra spoljnih poslova Petera Sijarta i njegovog ruskog kolege Sergeja Lavrova, ukazuju upravo na blizak odnos sa režimom u Moskvi.
Uoči glasanja 12. aprila, Ukrajina je postala središte Orbanove kampanje optužujući ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog da blokira snabdevanje Mađarske naftom, a njegove protivnike da žele da predaju mađarski novac Kijevu.
Peter Mađar, rođen 1981. godine u Budimpešti, po profesiji je pravnik i veći deo karijere proveo je unutar sistema vlasti kome danas pokušava da se suprotstavi. Godinama je bio deo vladajuće stranke Fides i radio je na važnim državnim i evropskim funkcijama.
Njegova bivša supruga je Judit Varga, nekadašnja ministarka pravde i visokopozicionirana Fidesova funkcionerka, koja je morala da podnese ostavku nakon što se otkrilo da je predsednica Katalina Novak pomilovala čoveka koji je pomogao u prikrivanju seksualnog zlostavljanja u državnom domu za decu.
Njegov politički preokret dolazi 2024. godine, kada se javno suprotstavlja sistemu Viktora Orbana nakon velikog političkog skandala i optužbi za korupciju. Upravo taj trenutak ga lansira u javnost kao "insajdera" koji poznaje način funkcionisanja vlasti iznutra, što mu daje posebnu težinu u kampanji.
Foto: Facebook/Peter Mađar
Ubrzo zatim preuzima i reorganizuje stranku Tisa, pozicionirajući se kao lider opozicije i kandidat koji pokušava da objedini nezadovoljne birače, vlast i opoziciju. Mađar je 6. aprila organizovao protestni skup, tvrdeći da su u pitanju "najmasovnije demonstracije protiv Orbana do sada".
Upravo zbog tog spoja iskustva iz vlasti, naglog političkog zaokreta i brzog rasta popularnosti, Peter Mađar se danas smatra najozbiljnijim izazivačem Orbanu i jednim od ključnih aktera izbora u Mađarskoj.
Izvesno je i da bi Evropska unija na čelu Mađarske volela da vidi osobu kojoj je EU upravo deo političkog programa.
Šta pokazuju ankete?
Ankete pred izbore u Mađarskoj daju prednost Tisi u odnosu na Fides. Ponekad ta prednost je izražena i u dvocifrenim procentima.
Kako se može videti na sajtu
Politico, krajem marta razlika između dve stranke bila je značajna. Tisa je bila na 49 odsto podrška, a Fides na 39.
Prema jednoj anketi koju je objavio Peter Mađar na društvenim mrežama, partija koju predvodi ima čak 56 odsto glasova, dok je Fides na 37 odsto.
Kako je objavio Rojters, procenjuje se da će Tisa osvojiti oko 140 poslaničkih mesta, dok bi Fides mogao da ide do 55 mandata. U parlament bi mogla da uđe i krajnje desničarska stranka Naša otadžbina sa nekoliko mandata.
Posebno zanimljiv trend odnosi se na mlade birače. Prema analizama
Gardijana, mlađe generacije u velikoj meri naginju opoziciji i pokazuju znatno slabiju podršku Orbanu, dok stariji i ruralni deo stanovništva i dalje više naginje Fidesu.
Direktor Srpskog medijskog centra u Budimpešti Milan Stepanov, rekao je za
Insajder da ne bi mnogo pažnje pridavao predizbornim istraživanjima iz dva razloga.
"Prvo, vidimo da se mnoge istraživačke kuće angažuju na jednoj ili na drugoj političkoj strani i bave se nečim što se zove 'management of expectation'. Ta istraživanja često se malo šteluju i služe za mobilisanje sopstvene baze, odnosno demoralisanje protivnika. Osim toga, mađarski izborni sistem je takav da se sve odlučuje u pojedinačnim jednočlanim izbornim okruzima. Ima ih 106. Ko uspe da dobije tih 106 izbora, verovatno dobije parlamentarne izbore“, naveo je on.
Dodao je da, prema razgovorima koje je vodio sa ljudima koji se bave analizom, uključujući i neke koji su angažovani u kampanji opozicione Tise, predstoji tesna izborna trka u kojoj se ne očekuje velika pobeda Fidesa.
Pomoć brata Vučića
Na uskršnji dan, 5. aprila, Mađari su mogli da čitaju dramatične vesti o tome da je pronađen eksploziv na gasovodu koji povezuje njihovu zemlju sa Srbijom. Pronađen je kod Kanjiže, a u intervenciji deminara je uklonjen.
Međutim, mnogi su pomislili da je u pitanju šarada i da je reč o maloj pomoći Orbanovog prijatelja Aleksandra Vučića pred izbora, jer upravo lider Fidesa čitavu svoju kampanju gradi na tome da je bezbednost države ugrožena.
"Navodni plan napada koji Orbanu ide na ruku", glasi naslov koji se pre nekoliko dana našao u listu Frankfurter algemajne cajtung. Bečki Standard konstatuje da saveznici Orban i Vučić deluju slično na "potkopavanju demokratije i vladavine prava".
Nemački mediji u poslednje vreme upoređuju način na koji se Aleksandar Vučić i Viktor Orban odnose prema demokratiji i vladavini prava. Jedan primer iz nemačke štampe opisuje situaciju u kojoj je Vučićeva objava o navodnom eksplozivu na gasovodu i Orbanova reakcija takođe iskorišćeni u političke svrhe, što kritičari tumače kao ciljano upravljanje informacijama u predizbornoj kampanji.
Frankfurtski list prenosi i tumačenja Petera Mađara prema kojem su mnogi izvori nagoveštavali da bi oko Uskrsa u Srbiji "slučajno" nešto moglo da se dogodi, "moguće u vezi sa gasovodom".
Brisel vs MAGA i Putin
Američki potpredsednik J.D. Vance doputovao je u Budimpeštu da javno podrži premijera Viktora Orbana i njegove šanse na izborima, ističući podršku predsednika Donald Trump i istovremeno optužujući Evropsku uniju za mešanje u izbornu kampanju. Trumpova strategija nacionalne sigurnosti otvoreno poziva na "jačanje otpora" u Evropi osnaživanjem nacionalističkih snaga poput Orbanove.
Foto: Beta (AP Photo/Denes Erdos)
Istovremeno, procureni transkript razgovora između Orbana i Vladimir Putin pokazuje da je Orban spreman da "pomogne na bilo koji način", uključujući i uloge posredovanja ili podrške Rusiji u kontekstu rata u Ukrajini.
Ove veze stvaraju retku geopolitičku koaliciju, s jedne strane MAGA krugovi i Putin vide Orbana kao korisnog saveznika koji podriva evropske integracione napore i kritikuje Brisel, a s druge strane, EU i savezničke države žele promenu kursa i vide Orbanov režim kao faktor polarizacije unutar Unije.
Komentari 14
Particulare matter
Mađari povlace paralelu sa krajem komunistiëkog rezima iz 89.. Po anketama opozicioni kandidat Peter Magyar će osvojiti preko dve trećine glasova.
pazi sad
@Pas mater
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar