Kriza troškova života: Kolika su primanja potrebna za udoban život u Evropi?
Udoban život za različite ljude znači različite stvari.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Euronews Business izračunao je koliki je mesečni neto prihod domaćinstva potreban da bi dostigao 150 odsto nacionalnog medijalnog prihoda, što predstavlja početnu granicu više srednje klase.
Koliko je potrebno zarađivati za udoban život u različitim delovima Evrope? Na ovo pitanje veoma je teško odgovoriti.
Pre svega, pojam "udobnog života" veoma je subjektivan. Drugo, nivoi cena znatno se razlikuju kako između zemalja, tako i unutar njih. Treće, razlikuje se i veličina domaćinstava. Prihod takođe ne uzima u obzir imovinu niti vlasništvo nad nekretninama.
Ipak, određeni pokazatelji prihoda mogu pružiti predstavu o tome koliko je ljudima potrebno za udoban život.
Jedan od njih je ekvivalentni raspoloživi prihod.
Svi novčani prihodi članova domaćinstva sabiraju se, uključujući zarade, prihode od ulaganja, socijalna davanja i druge prihode domaćinstva. Od ukupnog iznosa zatim se oduzimaju porezi i socijalni doprinosi.
Dobijeni iznos deli se brojem članova domaćinstva preračunatim u ekvivalentne odrasle osobe, što znači da nije reč o direktnom individualnom prihodu.
Prihodne kategorije srednje klase
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) definiše srednju klasu kao domaćinstva čiji ekvivalentni raspoloživi prihod iznosi između 75 i 200 odsto nacionalnog medijalnog prihoda.
OECD je deli na tri grupe: od 75 do 100 odsto medijalnog prihoda predstavlja nižu srednju klasu, od 100 do 150 odsto srednju, a od 150 do 200 odsto višu srednju klasu.
Ne postoji opšteprihvaćeno merilo koje određuje koliki procenat nacionalnog medijalnog prihoda domaćinstvo treba da ima.
"Ako su informacije o prihodima sve čime raspolažemo, verovatno bismo mogli da pretpostavimo da većina domaćinstava sa prihodima iznad 150 odsto medijalnog ima dovoljno novca za relativno udoban život", rekao je za Euronews Business Sebastijan Kenigs, viši ekonomista OECD-a.
Međutim, drugi naučnici napominju da prihod veći od 150 odsto medijalnog ne garantuje nužno finansijsku sigurnost.
Euronews Business izračunao je 150 odsto medijalnog prihoda za tri vrste domaćinstava kako bi pokazao koliki je neto prihod potreban za ulazak u višu srednju prihodnu kategoriju.
Tokom 2025. godine medijalni ekvivalentni raspoloživi prihod u Evropskoj uniji iznosio je 22.939 evra godišnje, odnosno 1.912 evra mesečno. Odrasloj osobi koja živi sama potrebno je 2.867 evra mesečno da bi dostigla 150 odsto medijalnog prihoda.
U 34 evropske zemlje taj iznos kreće se od 603 evra mesečno u Severnoj Makedoniji do 6.491 evra u Švajcarskoj. Unutar EU raspon je od 1.023 evra u Rumuniji do 6.256 evra u Luksemburgu.
Iznos premašuje 4.000 evra mesečno i u Norveškoj (5.240), Austriji (4.568), Danskoj (4.524), Irskoj (4.392) i Holandiji (4.308).
Među četiri najveće ekonomije EU, Nemačka ima najviši prag od 3.611 evra. Sledi Francuska sa 3.307 evra, što je oko 15 odsto više od prosečnog pokazatelja za EU, dok je Italija nešto ispod tog nivoa, sa 2.758 evra. Španija ima najniži prag među ove četiri zemlje, 2.546 evra.
Razlika je velika: odrasloj osobi koja živi sama u Nemačkoj potrebno je 1.065 evra mesečno više nego osobi u Španiji.
Prag je niži od 1.000 evra mesečno u Albaniji (723), Turskoj (755), Crnoj Gori (825) i Srbiji (975). Zajedno sa Severnom Makedonijom, svih pet zemalja kandidati su za članstvo u EU.
U 11 zemalja EU taj iznos kreće se između 1.000 i 1.900 evra mesečno, uključujući Portugal (1.808), Poljsku (1.799), Grčku (1.463), Bugarsku (1.108) i Mađarsku (1.099).
Da li je paru potreban dvostruko veći prihod?
Paru bez dece nije potreban dvostruko veći prihod nego odrasloj osobi koja živi sama. Pošto dele troškove poput stanarine i energije, Evrostat pretpostavlja da im je potrebno 1,5 puta više novca.
Tako je paru u EU potreban mesečni neto prihod od 4.301 evra da bi dostigao pomenuti prag. Za par sa dvoje dece mlađe od 14 godina taj iznos raste na 6.021 evro.
Redosled zemalja ne menja se kada je reč o parovima ili porodicama, jer se iznos za svaku zemlju množi istim koeficijentom: 1,5 za par i 2,1 za porodicu sa dvoje dece.
Kupovna moć omogućava bolje poređenje
Iznosi izraženi u evrima ne odražavaju razlike u cenama između zemalja. Standard kupovne moći (PPS), veštačka obračunska jedinica koja uklanja te razlike, pruža bolju osnovu za poređenje.
Razlike se smanjuju, ali ostaju velike. Izraženo u PPS-u, prag za odraslu osobu koja živi sama u EU iznosi 2.830 jedinica mesečno.
Kreće se od 1.031 PPS u Albaniji do 4.709 PPS u Luksemburgu, što predstavlja razliku od oko 4,6 puta, naspram 10,8 puta kada se iznosi porede u evrima.
Unutar EU, Mađarska ima najniži prag od 1.495 PPS. To znači da je prag u Luksemburgu nešto više od tri puta viši, dok je razlika izražena u evrima šestostruka.
Relativno udoban prihod ne omogućava svuda isti životni standard
Ove razlike pokazuju da udoban život može značiti veoma različite stvari. Podaci izraženi u PPS-u pokazuju šta se za relativno udoban prihod može kupiti u svakoj zemlji.
"Isti relativni položaj prema prihodima može omogućiti veoma različite životne standarde u različitim zemljama. To što neko ima 150 odsto medijalnog prihoda u jednoj zemlji ne znači da ima istu kupovnu moć kao neko sa 150 odsto medijalnog prihoda u drugoj", rekao je profesor Kun Kaminada sa Univerziteta u Lajdenu za Euronews Business.
Regionalne razlike unutar zemalja
"Podaci prilagođeni kupovnoj moći poboljšali bi poređenje, ali nacionalni proseci i dalje prikrivaju regionalne razlike, naročito kada je reč o troškovima stanovanja", dodao je Kaminada.
Kenigs je takođe istakao da mnoge zemlje OECD-a imaju velike regionalne razlike i u visini prihoda i u troškovima života.
Prihod je samo deo priče, važna je i imovina
Kenigs je naveo da prihod otkriva samo deo ukupne slike. Nejednakost u bogatstvu, posebno kada je reč o mogućnosti posedovanja sopstvenog doma, predstavlja ozbiljan problem u mnogim zemljama OECD-a.
"Neki ljudi mogu sasvim dobro da žive sa niskim prihodima zato što poseduju sopstveni dom i možda žive u mestu gde su cene niže", rekao je on.
Kaminada je takođe ukazao na značaj imovine i štednje.
Prema njegovim rečima, domaćinstvo sa skromnim prihodima i lako dostupnom ušteđevinom može se bolje izboriti sa nepredviđenim računom ili gubitkom posla nego domaćinstvo sa višim prihodima, ali bez ušteđevine i sa velikim dugovima.
Kako definisati udoban život?
Kaminada je naglasio da bi udoban život trebalo da znači više od same mogućnosti plaćanja računa.
"Domaćinstvo bi trebalo da može da priušti odgovarajući smeštaj, hranu, energiju i prevoz, da učestvuje u društvenom životu, uživa u slobodnom vremenu i odvaja novac sa strane. Ono što je posebno važno jeste da može da podnese nepredviđeni trošak ili privremeni gubitak prihoda, a da odmah ne zapadne u finansijske teškoće."
Upozorio je da ni 150 ni 200 odsto nacionalnog medijalnog prihoda ne predstavljaju opšteprihvaćen prag za udoban život.
Naglasio je da OECD-ova klasifikacija srednje klase opisuje relativni položaj domaćinstva u raspodeli prihoda, a ne to da li je njegov budžet dovoljan za podmirivanje životnih potreba.
Doktor Markus M. Grabka iz Nemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW Berlin) takođe je ocenio da prihod veći od 150 odsto medijalnog sam po sebi ne garantuje finansijsku sigurnost.
"Prihod koji premašuje 150 odsto medijalnog obezbeđuje finansijsku sigurnost samo kada je praćen određenim nivoom privatne imovine", rekao je za Euronews Business.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Ilon Mask potrošio 440 miliona dolara na republikance: "Osećam se glupo"
19.11.2026.•
0
Ilon Mask izjavio je da se oseća prilično glupo što je potrošio gotovo pola milijarde dolara na kampanju republikanaca, da bi na izborima na polovini predsedničkog mandata izgubili.
EU osnovala posebnu kancelariju za sankcije
19.11.2026.•
0
Evropska komisija osnovala je Kancelariju za sankcije EU kako bi objedinila stručnost Komisije u celom ciklusu sankcija, od osmišljavanja politike do implementacije, sprovođenja i sprečavanja zaobilaženja sankcija.
Dečaka lečili Hamerovom metodom: Roditelji u Italiji osuđeni zbog ubistva deteta iz nehata
19.11.2026.•
0
Roditelji Frančeska Đanela (14), koji je preminuo od tumora jer nije blagovremeno lečen, osuđeni su na po dve godine zatvora zbog ubistva iz nehata.
EU predložila dodatnih 45 milijardi evra pomoći Ukrajini za 2027. godinu
18.11.2026.•
6
Evropska komisija usvojila je set zakonskih predloga kojima bi se omogućila dodatna finansijska podrška Ukrajini od 45 milijardi evra kako bi se toj zemlji pomoglo da pokrije deo procenjenog manjka od 70 milijardi evra.
Crna Gora sutra zatvara još dva poglavlja
18.11.2026.•
0
Crna Gora će sutra u Briselu privremeno zatvoriti još dva pregovaračka poglavlja, 16 i 22, koja se odnose na poreze, regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata.
Nakon više od 13 godina iščekivanja izašao je GTA 6, prve recenzije odlične
18.11.2026.•
2
Najnovija video-igra iz popularnog serijala Grand Theft Auto (GTA 6) počela je danas da se objavljuje širom sveta, čime je okončano 13-ogodišnje čekanje ljubitelja ove franšize na novi nastavak.
Vlasti u Nemačkoj smanjuju porez za struju svim potrošačima
18.11.2026.•
2
Vladajuća koalicija u Nemačkoj postigla je danas dogovor o smanjenju poreza na električnu energiju za sve potrošače i preduzeća, čime je realizovala projekat koji je postao svojevrstan test kredibiliteta kancelara.
Ne radi interna mreža američke Agencije za nacionalnu bezbednost (NSA)
18.11.2026.•
1
Mreža visokog stepena poverljivosti, koju američka Agencija za nacionalnu bezbednost (NSA) koristi za internu komunikaciju, trenutno ne funkcioniše.
Određen istražni zatvor osumnjičenima za smrt sportiste na psihijatriji u Zagrebu
17.11.2026.•
0
Istražni sudija Županijskog suda u Zagrebu odredio je jednomesečni istražni zatvor (pritvor) za lekarku i ostale medicinske radnike koji su juče uhapšeni u nastavku istrage smrti 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša.
Poljski parlament odbacio predlog za smenu vlade Donalda Tuska
17.11.2026.•
0
Donji dom poljskog parlamenta odbacio je predlog opozicije za izglasavanje nepoverenja vladi premijera Donalda Tuska.
Masovni protesti u Slovačkoj protiv Fica: 25.000 ljudi u Bratislavi uzvikivalo "Dosta nam je"
17.11.2026.•
8
Stanovnici Slovačke izašli su na ulice da demonstriraju protiv vlade proruskog premijera Roberta Fica, na godišnjicu Plišane revolucije 1989. godine kojom je okončana višedecenijska komunistička vladavina u Čehoslovačkoj
Srušio se ruski vojni avion u Sibiru, poginulo 19 osoba
17.11.2026.•
5
Vojno-transportni avion An-12 srušio se danas u ruskoj Kemerovskoj oblasti, a u udesu je poginulo svih 19 osoba koje su se u njemu nalazile, saopštilo je Ministarstva odbrane Rusije.
Velika Britanija šalje Ukrajini još 1.000 raketa za protivvazdušnu odbranu
17.11.2026.•
8
Britanske vlasti saopštile su danas da će Ukrajini obezbediti više od 1.000 dodatnih raketa kratkog dometa za protivvazdušnu odbranu, kao i lansere raketa, kako bi pomogle u odbrani od ruskih vazdušnih napada.
Milo Đukanović prekršio zakon zbog poklona vrednog najmanje 22.763 evra
17.11.2026.•
0
Crnogorska Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila je da je bivši premijer Crne Gore Milo Đukanović 2010. godine prekršio Zakon o sprečavanju sukoba interesa.
Lavrov: Istiskuju nas iz NIS-a
17.11.2026.•
13
Rusija se "potiskuje" iz Naftne industrije Srbije, kao i sa svih energetskih tržišta u svetu, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
EU uvela nove sankcije Rusiji
17.11.2026.•
4
Savet Evropske unije usvojio je odluku o uvođenju novih sankcija protiv 12 pojedinaca i 101 pravnog lica koji su uključeni u ključne sektore ruske privrede i pružaju podršku ruskoj "floti u senci".
Skupštini Crne Gore podneta peticija da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim
17.11.2026.•
1
Crnogorskom parlamentu podneta je peticija kojom se traži da se srpski jezik, kojim govori 43,18 odsto stanovništva, izjednači sa drugim po zastupljenosti, crnogorskim jezikom.
Spajić: Sva energija usmerena na zatvaranje preostalih poglavlja do kraja godine
16.11.2026.•
2
Premijer Crne Gore Milojko Spajić kaže da je sva energija crnogorske vlasti usmerena ka zatvaranju svih preostalih poglavlja u pregovorima sa EU do kraja godine i potpisivanju ugovora o pristupanju tokom naredne godine.
Bernam kaže da je Bregzit doneo više štete nego koristi
16.11.2026.•
4
Britanski premijer Endi Bernam ocenio je da je sporazum o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije, koji je sklopio bivši premjer Boris Džonson, propao i da je Britanija Bregzitom više izgubila nego što je dobila.
Tone teretni brod u Crnom moru kod bugarske obale: Nepoznato stanje 12 članova posade
16.11.2026.•
2
Bugarska je primila poziv u pomoć sa teretnog broda koji tone u njenoj isključivoj ekonomskoj zoni u Crnom moru.
Fon der Lajen: Sada je novi momenat za proširenje Evropske unije
16.11.2026.•
12
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je sada novi momenat za proširenje Unije i da se evropskim građanima pruži napredak i prosperitet.
Komentari 1
Ub
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar