Kladionica državi profitabilna, a od građana pravi zavisnike

Da kladionice polako zamenjuju kafiće, kafane i restorane ukazuje i procena da je broj radnika u ovim "priređivačima igara na sreću" jednak trećini zaposlenih u ugostiteljskim radnjama.
Otkako je sa tanjira i čaše prešla na tiket, sreća je postala varljiva kategorija, ali dovoljno sigurna da kladionice iznedri u zasebnu privrednu granu.
 
"Do 20. jula 2016. registrovano je ukupno 1.750 kladionica u Srbiji. Zakonom o igrama na sreću predviđena je obaveza plaćanja naknada za odobrenje i priređivanje posebnih igara na sreću od kojih je po tom osnovu naplaćeno ukupno 1.579.499.385 dinara", kažu u Poreskoj upravi za list Blic.
 
To znači da se samo od tih naknada u državnu kasu od kladionica slije čak 12,8 miliona evra godišnje.
 
U Udruženju priređivača igara na sreću ističu da je to samo deo nameta.
 
"Pored naknada, plaćamo PDV, poreze i doprinose na plate i lokalne komunalne takse, kao i porez od 15 odsto na razliku između uplate i isplate, odnosno naknadu na svaki veći dobitak od 11.000 dinara. Na primer, prosečna taksa za isticanje firme u poslednje tri godine povećala se za više od tri puta pa sad iznosi oko 370.000 dinara godišnje", objašnjavaju u UPIS-u, čije članice čine polovinu tržišta kladionica.
 
U većini kladionica pored najmanje tri radnika koji sede iza pulta za uplate tiketa, postoje i konobari, ljudi zaduženi za rulet ili poker aparate, menadžeri, sistem administratori, programeri i kvoteri pa grubom računicom se dolazi do brojke veće od 10.000 zaposlenih. Prema poslednjem istraživanju, u ugostiteljskim radnjama zaposleno je oko 35.000 radnika.
 
"Sličnost između kladionica i ugostiteljstva je, pre svega, u radu na crno. Na broj legalnih kladionica, pored ekonomskih prilika, utiče i kontinuitet i intenzitet delovanja inspekcije prema onima koji izbegavaju dažbine. Kada je ta akcija intenzivna i kontinuirana, onda broj legalnih raste, a čim se smanji kontrola niče veliki broj kladionica na crno", kažu u UPIS-u.
 
Prema broju legalnih kladionica u odnosu na broj stanovnika, Srbija je 19. u Evropi, naglašavaju u ovom udruženju.
 
"Pored zemalja EU veći broj kladionica po glavi stanovnika od nas imaju i sve zemlje regiona. Vlada mišljenje da imamo kladionice na svakom ćošku, a to je zbog toga što se ovakvi lokali otvaraju jedino na prometnim mestima. Koja je svrha da otvoriš kladionicu gde retko ko prolazi?", pitaju se u UPIS-u.
 
Pasionirani kladioničari reći će vam da je pogađanje sportskih rezultata, pre svega, jeftina zabava. Za svega 20 dinara stvarate kombinaciju snova kojom ćete zaraditi bar prosečnu platu u Srbiji. M. V. iz Beograda već godinama tikete popunjava skoro svakodnevno. "Ne mogu da gledam fudbalsku utakmicu ako se nisam kladio na nju. Uglavnom igram kombinacije, na šest-sedam tiketa uplatim po 200 do 300 dinara. Moj najveći dobitak dosad je 200.000 dinara. Kladionica je najpoštenija kocka. Igrao sam i elektronski rulet i poker na aparatima, ali tu je softver takav da retko dobijate. Kod klađenja toga nema", objasnio je on za Dojče Vele.
 
Oni određuju kvote
 
Možda i najinteresantniju, ali i najprimamljiviju funkciju u kladionici imaju takozvani kvoteri.
 
"Oni dobiju matematičke modele i onda po njima, ali na osnovu svog znanja i intuicije, određuju kvote za mečeve. Kako bi ostali u formi oni dobijaju i određeni novac za klađenje, a takođe imaju veliku platu koja se kreće oko 2.000 evra", objašnjavaju u centrali poznate kladionice.
 
Kao banka
 
Svi se zanose da će "odrati" kladionicu, što retkim srećnicima i pođe za rukom. Ipak, kladionica se ne oslanja na sreću, već na zakon brojki. Tako, na primer, ako se kladite na ishod četiri utakmice (fiksevi) na jednom tiketu, postoji 81 moguća kombinacija rezultata, od čega igraču samo jedna donosi dobitak, a ostalih 80 je u korist kladionice. Pravljenje kvota je matematika koja namešta da kladioničari u perspektivi ostavljaju kladionici novac. Niko ne primeti kada uloži sto dinara na tiket pa izgubi. Izgubite tako 50 puta, ali 51. put dobijete 4.500 dinara pa se radujete, a u stvari ste u minusu 500 dinara. Slično kao banka, samo što kladionica pare uzima odmah.
 
Ostatak priče pročitajte na portalu Blica.
  • Oće to...

    08.08.2016 13:54
    Treba deci za cipele zaraditi...
    Kako država podcenjuje rad dobrih radnika, tako će se radnička klasa seliti u kriminal - gde su bolje plate.
    Onda će državi trebati sve više policije... a kriminal će sve više određivati "pobednike izbora"
  • Kaligula

    08.08.2016 08:47
    U nekom idealnom svetu kladionice bi izbacili negde na periferiju i grad ocistili od smeca. U ovoj realnosti nas grad i kultura zivljenja su zauvek unisteni...
  • pedja

    08.08.2016 07:47
    netacne informacije
    Kako ih nije sramota, da jos kukaju o nametima. Pa nije niko lud da radi i razvija posao ako nije profitabilan. Kad bi im drzava povecala jos namete, svela bi se prica na razumnu meru. Laz je da druge drzave imaju slican broj kladionica po glavi stanovnika. Prosao sam mnogo drzava po regionu i sire, pricao sa ljudima koji zive tamo - nema toga toliko rasirenog kao kod nas. Pa toga nije bilo ni za vreme Slobe i sankcija, kad smo bili u kavezu i ludilu ziveli....
    Jasno je da je u pitanju ozbiljan kriminogeni lobi koji finansira vlast i zbog toga i dalje uziva zvanicne privilegije, ali sigurno vise i gledanje kroz prste u primeni zakona.
    Treba formirati udruzenje anti-kladionicara i kockarosa, kako bi se iznele tacne informacije u javnosti, napravio pritisak drzavi za njihovo suzavanje delovanje - ovo je postalo vec ozbiljan drustveni problem. Ljudi nemaju novaca za egzistenciju, a i to malo sto zarade, na sitno ali u kontinuitetu daju mafiji.
    Zar nije bolje da ostanu te pare u kucnom budzetu, da se negde odputuje na odmor, da se nesto kupi u kuci, obnovi, deca posalju na kurs jezika i hiljadu i jedan drugi korisniji nacin potrose pare...?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Kamioni na Horgošu čekaju šest sati

Teretna vozila na izlazu iz Srbije na graničnom prelazu Horgoš čekaju šest sati, dok je zadržavanje kamiona na prelazu Kelebija u smeru ka Mađarskoj tri sata.

Vučić: Srbija je jasna - Tajvan je Kina

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas tokom svečanog dočeka predsednika Kine Si Đinpinga da Beograd ima jasne stavove po pitanju kineskog teritorijalnog integriteta.