Institucija "dečijeg ombudsmana" nije u interesu dece, već političara

Nacrt zakona o zaštitniku prava deteta ne nudi nova rešenja za unapređivanje ove oblasti, krši javni interes izdvajanjem dodatnih sredstava iz budžeta i uvodi sukob nadležnosti, ocenila je zamenica zaštitnika građana Gordana Stevanović.

Ona je tako prokomentarisala najavu ministra rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja Aleksandra Vulina da će uskoro biti formirana institucija "dečijeg ombudsmana".

Istovremeno, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja je predložilo Nacrt zakona o uspostavljanju zaštitnika prava deteta, a početkom ove godine taj zakon trebalo bi da se nađe u skupštinskoj proceduri.

"Nacrt zakona o zaštitniku prava deteta ne nudi nijedan novi mehanizam za zaštitu prava deteta. Naime, u ovom trenutku se poslovima zaštite prava deteta, kontrole i monitoringa državnih organa, prevencije, promocije i unapređenja ostvarivanja prava deteta već bavi Zaštitnik građana. Postavlja se pitanje: kojim će se to aktivnostima baviti eventualno uspostavljeni zaštitnik prava deteta? Nacrt zakona o zaštitniku prava deteta takve posebne, dosad nepomenute i neprimenjene nadležnosti i ovlašćenja državnih organa i tela - ne sadrži. Koji razlog opravdava uvođenje u pravni sistem novog državnog organa kada te poslove, pored Zaštitnika građana, treba da obavljaju vladina tela kao što su Savet za prava deteta i Kancelarija za ljudska i manjinska prava", kaže za "Danas" Stevanović.

Prema njenim rečima, kritiku ovog zakona uputio je najvišim državnim instancama, u nadi da će prepoznati sve manjkavosti tog nelogičnog rešenja.

"Predsednika Vlade i predsednicu Narodne skupštine sam obavestila da ne mogu da podržim ideju uspostavljanja dečijeg ombudsmana posebno zbog toga što ta inicijativa najmanje u svom fokusu ima decu. Da je drugačije, verujem da bi inicijatori zakona o dečjem ombudsmanu lako zaključili da je dalje jačanje uspešne institucije u zaštiti prava deteta, po decu korisnije, po budžet jeftinije, i po svemu logičnije rešenje", navodi Stevanović.

Ona objašnjava da postojeći zakonski tekst ne rešava pitanje aktuelnih slučajeva na kojima zaštitnik već radi, pa treba pitati predlagača kako bi se rešile potencijalne pravne i proceduralne neusaglašenosti.

"Naprotiv, iz zakonskog teksta proizilazi da će se dva nezavisna državna organa baviti istim poslovima u oblasti prava deteta. To bi bilo bi ne samo nepotrebno udvajanje institucija, već i u suprotnosti sa javnim interesom", kaže Stevanović i dodaje da bi kršenje javnog interesa u ovom slučaju bilo finansiranje dečijeg ombudsmana u jeku reformskih mera kada su smanjena izdvajanja za oblasti vitalne za decu - prosveta, zdravstvo, socijalna zaštita.

Ona ukazuje da je to neadekvatan odnos vlasti prema svim građanima, a deci posebno.

"Opredeljivanje budžetskih sredstava za uspostavljanje nove institucije prouzrokovalo bi nepotrebne i neracionalne troškove a pritom potrebni resursi još ni postojećoj instituciji nisu obezbeđeni u potpunosti. To pokazuje da idejnim tvorcima ovog zakonskog teksta u fokusu pažnje nisu deca, već drugi interesi", naglašava Stevanović.

Pored toga, sa radom zaštitnika, objašnjava Stevanović, građani i deca su već upoznati, pa bi ih uvođenje nove institucije možda i zbunilo jer ne bi znali kome sada da se obrate.

Zaštitnik građana je u oblasti prava deteta do sada primio preko 3.000 pritužbi, uputio preko 600 preporuka i izradio tri posebna izveštaja a jedan od njih - Poseban izveštaj o slučajevima tzv. "nestalih beba" ekstenzivno je citirao Evropski sud za ljudska prava u presudi Zorica Jovanović protiv Srbije.

Najveći procenat izvršenja preporuka od strane organa vlasti je upravo u oblasti prava deteta i kretao se u proteklim godinama od 87 odsto do 100 odsto.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija