"Nemoguće da toliko mladih žena ne može da zatrudni, da li je to neki trend?", zbunjeno je Mira Adanja Polak nedavno pitala dr Nebojšu Radunovića, te jednim neverovatnim pitanjem uvredila na stotine parova u Srbiji.
Foto: Pixabay
Iako je do sada doveo do stvaranja više od šest miliona života na svetu, a koristi se decenijama unazad i kod nas, proces vantelesne oplodnje i dalje je tabu tema u tradicionalnom, neinformisanom društvu, kakvo je srpsko.
Kako pokazuju iskustva lekara i budućih roditelja, rađanje "beba iz epruvete" posmatra se kao hir ili trend koji dolazi sa Zapada, a nažalost, i dalje je prisutna stigmatizacija i sramoćenje muškaraca i/ili žena sa problemom steriliteta. Ovo je zabrinjavajuće jer je upravo sterilitet problem ovog doba, sa pojavom rastućeg muškog steriliteta, koji je vodeći razlog zbog kojih se parovi poslednjih godina javljaju lekaru.
U realnosti, postupak vantelesne oplodnje je prirodan način dobijanja bebe, a nikako "veštačka oplodnja", kako se popularno naziva u društvu. Procene su da oko 400.000 parova u Srbiji ima problem sa začećem, a mnogi ne dobiju ni šansu da probaju vantelesnu oplodnju jer predugo čekaju da potraže pomoć.
Prošle godine je osnovano udruženje Šansa za roditeljstvo, čija namera je da edukuje građane, podstakne parove da potraže pomoć i skine stigmu koja je u vezi sa vantelesnom oplodnjom. Predsednica udruženja Sandra Jovanović kaže za 021 da je gorući problem sa kojim se suočava needukovanost parova po pitanju opcija koje imaju, a jedna od najboljih svakako je VTO.
"Sterilitet nije problem samo u Srbiji - generalno je obuzeo Evropu i ostatak sveta. Nije nikakvo pomodarstvo ili hir, već realna nužnost ljudi da dođu do potomstva, možda njihova jedina šansa. Radi se o ljudima koji žele da imaju decu, abortus im nije u planu i direktno će uticati na povećanje nataliteta u Srbiji. To ostali moraju da prepoznaju, a naročito država", poručuje naša sagovornica i dodaje da zabrinjava podatak da svaki peti par na nivou Evrope ima neki problem sa plodnošću.
Klinika za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Vojvodine - Betanija, vodeći je centar za postupak vantelesne oplodnje, sa najboljim rezultatom u celoj Srbiji. Prema rečima specijaliste ginekologije i akušerstva Zavoda za humanu reprodukciju pri Betaniji, dr Stevana Milatovića, Novi Sad je s VTO počeo osamdesetih, a već 1991. godine je Betanija dala prvu bebu rođenu postupkom vantelesne oplodnje. Od tada, ova procedura samo je unapređivana, ali je nedovoljno prepoznata na nivou države u kojoj su procene da 16-18 odsto parova u reproduktivnom dobu ima problem da dođe do potomstva.
"Naša iskustva pokazuju da parovi u proseku čekaju i po pet godina da se jave lekaru, nakon neuspešnih pokušaja začeća. Ovo je dosta iznad evropskog proseka - u Švedskoj, na primer, parovi se javljaju nakon manje od dve godine pokušavanja. Takođe, u Srbiji se ne radi dovoljno ciklusa vantelesne oplodnje u skladu sa potrebama, iako jeste napravljen ogroman napredak. Tako se kod nas radi oko 500 ciklusa na milion stanovnika, a realne potrebe su mnogo veće", priča dr Milatović za 021.
Republički fond za zdravstveno osiguranje finansira tri pokušaja vantelesne oplodnje za parove u kojima žena ima manje od 42 godine. Sagovornici 021 napominju da parovima treba mnogo vremena da shvate da imaju problem, pa onda se jave lekaru i zapravo na vreme počnu sa pokušajima VTO.
Što se ranije krene, veće su šanse za uspeh - stoga postoji i starosna granica. Ova granica, iako već pomerana, opravdano izaziva gnev mnogih žena koje su u kasnim tridesetim, a tek ulaze u postupak VTO. Naime, procedura je veoma komplikovana, vreme odlazi na brojne analize, a često tri postupka VTO ne budu dovoljna da žena ostane u drugom stanju. Zato je Sandra Jovanović iz udruženja Šansa za roditeljstvo za pomeranje ili potpuno ukidanje starosne granice i diskriminacije žena na osnovu godina.
"Činjenica jeste da su šanse za začeće manje posle četrdesete, ali svaka žena zaslužuje šansu, jer joj je i Ustavom zagarantovano pravo da rodi dete kad god želi. Potrebno je individualno omogućiti ispitivanja za svaku ženu, jer postoje slučajevi da su žene starije od 42 godine vrlo plodne, dok su, recimo, ponekad mlađe žene neplodne. Dakle, jednaki uslovi za sve", napominje Jovanović i dodaje da Srbija definitivno ima kapacitet za sprovođenje postupka, ali nadležni ne razumeju u potpunosti potrebe parova.
"Imamo pet državnih i više od 12 privatnih klinika u sistemu finansiranja VTO o trošku Fonda. Međutim, u nekim evropskim državama se pokriva i do šest pokušaja vantelesne oplodnje, pa čak i sa višom starosnom granicom od naše. Kada parovi iskoriste ta tri pokušaja, preostaje im da o svom trošku finansiraju vantelesnu oplodnju, što košta i po nekoliko hiljada evra - nedostupno za naš životni standard", tvrdi naša sagovornica.
Dr Milatović pojašnjava da se jajna ćelija žene u postupku VTO oplodi spermatozoidima partnera u laboratorijskim uslovima, a embrion potom nekoliko dana raste u inkubatoru. Potom se vraća u telo žene i trudnoća se odvija dalje. Betanija je jedna od retkih ustanova u zemljama regiona, pa i šire, koja sprovodi preimplantacioni skrining, tačnije postupak posmatranja i genetske analize embriona, kako bi se znalo da li je plod zdrav. Ali da bi se uopšte došlo do uspešnog postupka VTO i ploda, potrebno je da se parovi jave već nakon godinu dana pokušavanja. Zato je, ipak, starosna granica opravdana.
"Liberalnije postavljanje granica bi bilo korisno, ali iz ugla racionalnog upravljanja novcem i ugla nauke, moramo da uzmemo u obzir i taj biološki sat. Uspeh VTO je 50 odsto ako je žena starosti do 35 godina, 15 odsto ako ima 40 godina, a ispod 10 odsto ako ima 42 godine. Uspešnost je oko nule ako se žena javi sa 45 godina", pojašnjava dr Milatović.
Naši sagovornici apeluju da se parovi dobro informišu o svojim opcijama, ako imaju probleme sa začećem. U 21. veku, naime, nema mesta neutemeljenim teorijama, širenju dezinformacija i verovanju u stare običaje, a naročito kada je reč o začeću i trudnoći.
Pisanje ovog teksta pomoglo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije podržavajući projekat Radija 021 "Deca su naše blago". Sadržaj teksta i stavovi izneti u njemu su isključiva odgovornost Radija 021 i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Ministarstva.
Sramota me pojedinih sugradjana koji pisu zlurade komentare.
U kakve smo se mi to nehumane ljude pretvorili?
Nas dobrostojeci prijatelj je pomogao bracnom paru (posudio 4 000 evra) pre nekoliko godina i dobili su sina.
Kad su dosli da mu vrate pare, on je rekao: "Nek je on Vama ziv i zdrav. Uzdravlju potrosite na njega, opremite mu sobicu ili sta god hocete. Ja cu ih opet zaraditi."
Ljudi nisu mogli da veruju.
Na krstenju te bebice, mozete pogoditi, ko je bio kum.
Eh, da nas je ovakvih vise.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Novinari Mileva Malešić i Đorđe Vlajić biće kandidati novinarskih udruženja za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), saopštilo je Udruženje novinara Srbije (UNS).
Poslanici Skupštine Srbije,, u popodnevoj raspravi o više zakona o zaduženju Srbije, nastavili su polemiku, često van dnevnog reda, o tome kada je građanima bilo bolje, da li u vreme bivše ili sadašnje vlasti.
Protest ispred Vlade Srbije biće održan u sredu, 22. oktobra, zbog neusvajanja zakona "roditelj-negovatelj", u organizaciji studenata u blokadi Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju u Beogradu.
Grad Leskovac je danas i zvanično proglašen za Prestonicu kulture Srbije za 2026, zahvaljujući čemu će u niz projekata i programa biti ukupno uloženo 565 miliona dinara, rečeno je danas u Leskovcu.
Železnički stručnjaci iz Srbije učestvuju na konferenciji o brzim železnicama, kao i o izgradnji i upravljanju srpsko-mađarskom prugom Beograd-Budimpešta za brzine do 200 km/h, koji se do 29. oktobra održava u Кini.
Studentkinja Poljoprivrednog fakulteta dala je izjavu, odnosno obaveštenje u svojstvu građanke u policiji u prisustvu advokata, u Službi za VTK povodom zahteva tužioca za VTK.
Desetogodišnji sporazum glavnih gradova Srbije i Rusije potpisali su predsednik Skupštine Beograda Nikola Nikodijević i ministar Vlade Moskve i šef odeljenja za spoljne ekonomske i međunarodne odnose Sergej Čerjomin.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, ušli su u službene prostorije Trećeg osnovnog javnog tužilaštva na Novom Beogradu.
Za Nacionalni fudbalski stadion u Surčinu sa pratećim sadržajima do kraja septembra iz budžeta potrošeno je oko 43,1 milijarde dinara, odnosno oko 368,3 miliona evra.
Kao navodni naslednik nesvrstane Jugoslavije, kandidat za EU Srbija izvodi svoj hod po žici između Istoka i Zapada, ali njen autoritarni predsednik Aleksandar Vučić gubi kredibilitet i u zemlji i u svetu.
Nije izvesno da li kritike koje je u Beogradu izrekla predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nagoveštavaju oštriji kurs Evropske unije prema Srbiji, piše danas berlinski dnevnik Taz (Tagescajtung).
Komentari 41
Bundevica
A sta je za vas opste korisno? Jelka, fontana...?
Ja bih vas oporezovala na glupost. Imali bi i za 4. pokusaj Vto o trosku fonda!
@Zora
Zora
U kakve smo se mi to nehumane ljude pretvorili?
Nas dobrostojeci prijatelj je pomogao bracnom paru (posudio 4 000 evra) pre nekoliko godina i dobili su sina.
Kad su dosli da mu vrate pare, on je rekao: "Nek je on Vama ziv i zdrav. Uzdravlju potrosite na njega, opremite mu sobicu ili sta god hocete. Ja cu ih opet zaraditi."
Ljudi nisu mogli da veruju.
Na krstenju te bebice, mozete pogoditi, ko je bio kum.
Eh, da nas je ovakvih vise.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar