"Zeleni kilovati": Država stavlja interese krupnog kapitala iznad javnog interesa

Iako je odlučeno da se za ovu godinu ne menja cena otkupa električne energije iz vetra, sunca i biomase, problem je što je ta proizvodnja nekoliko puta skuplja od struje iz termoelektrana, a plaćaju je svi građani Srbije.
"Zeleni kilovati": Država stavlja interese krupnog kapitala iznad javnog interesa
Foto: Pixabay
Vlada Srbije odlučila je da u 2020. godini ne menja naknadu za podsticaj povlašćenih proizvođača električne energije, pa će ona i dalje biti 0,093 dinara po kilovat-satu, objavljeno je u Službenom glasniku.
 
Naknadu plaćaju svi potrošači preko računa za struju. Povlašćeni proizvođači električne energije su oni koji proizvode energiju iz obnovljivih izvora. Reč je o malim hidroelektranama (MHE), solarnim elektranama, vetroparkovima, biogasnim elektranama…
 
Kako piše Politika, sva ta izdvajanja za "zelene kilovate" ne bi bila problematična kada se ne bi vodila politika dvostrukih aršina. To znači da država, s jedne strane, nastavlja da vodi socijalnu politiku preko kilovata struje dobijene iz uglja, i to tako što je naplaćuje jeftinije nego što je cena proizvodnje, a s druge strane – finansira investitore čiste energije preko džepova tih istih građana.
 
Osim toga, termoelektrane i velike hidrocentrale poput "Đerdapa" predstavljaju jedinu pravu energetsku stabilnost Srbije. Jer sve i da se na svakom koraku izgradi po jedan novi vetropark, a krovovi budu prekriveni solarnim panelima, naša zemlja ne bi imala dovoljno električne energije, već bi struju morala da uvozi, piše ovaj list.
 
Prof. dr Branko Kovačević, predsednik Nadzornog odbora EPS-a, kaže da nigde u Evropi državno preduzeće nema obavezu da direktno od proizvođača otkupljuje čistu energiju, već se to radi na otvorenom tržištu – na berzi, kao, uostalom, i za struju koja se proizvodi iz uglja. Kako navodi, gubici EPS-a zbog otkupa struje iz obnovljivih izvora energije po subvencionisanim cenama već 2021. godine iznosiće od 100 do 150 miliona evra godišnje (ako se drastično ne poveća naknada za obnovljive izvore).
 
"Problem je što je proizvodnja 'zelene struje' nekoliko puta skuplja od one iz termoelektrana, a više od 10 puta skuplja od struje iz velikih hidrocentrala. Potpuna je nelogičnost i što je država uvela akcizu od 7,5 odsto na struju koju i građani i EPS kao državno preduzeće moraju da plaćaju", navodi Kovačević.
 
Predrag Simonović, stručnjak za zaštitu životne sredine planinskih reka, kaže za Politiku da je tarifa za takozvane "zelene kilovate" osnovni razlog izgradnje raznih postrojenja za njihovu proizvodnju i glavni interes onih koji te tarife ubiraju, a svakom je jasno da je reč o krupnom kapitalu.
 
"Zamenjivanje energije dobijene iz neobnovljivih izvora onom iz obnovljivih jeste imperativ, ali nije kratkoročno ostvariv i ne bi smeo da ide na štetu onih koji su korisnici toga. To zamenjivanje vidova energije trebalo da bude dobrobit za sve kroz smanjenje zagađenja i povećanje energetske stabilnosti i sigurnosti. Ovako, kako stvari sada funkcionišu, u prvi plan se stavljaju interesi uskih grupa iznad javnog interesa očuvanja prirode i svih prirodnih resursa (kad je reč o derivacionim malim hidroelektranama), kao i iznad zdrave životne sredine, ustavne ravnopravnosti građana", navodi Simonović.
  • Goran Vasic

    17.02.2020 08:37
    Loše aranžiran spin
    Iza priče o zlim kapitalistima i tajkunima koji se bogate na račun “zelene energije” stoji pokušaj da se sakrije loše upravljanje EPS. Ove godine se planira pretvaranje EPS u deoničarsko društvo i izlazak na berzu. Taj postupak će otkriti nekompetentno upravljanje ovom kompanijom. Prof Kovačević je na žalost založio svoj autoritet u toj raboti. Stručnoj javnosti potpuno nepoznati Simonović služi za ojačavanje priče . Ipak za EPS treba više znanja od “reš pečenja”. Običan spin i redirekcija nezadovoljstva sa pravih krivaca.
  • Čika

    17.02.2020 08:32
    Kako god da se okrenemo
    Kada se analiziraju putevi neizbežnog povećanja učešća energije iz obnovljivih izvora u energetskom bilansu zemlje, verovatno bi bilo korisno analizirati načine na koje razvijeni svet uspešno rešava pitanje visoke cene zelene energije. Pritom nije upitno da neko mora da plati uprosečavanje cena koštanja “zelene” i “prljave” neobnovljive energije, a ne treba biti genijalac da bi se dokonalo da to, na ovaj ili onaj način, može biti samo EPS, a na kraju, naravno, potrošač. “Deset puta jeftinija energija iz velikih hidroelektrana” je prilično paušalno izračunata kategorija koja ne uzima u obzir činjenicu da imamo samo jednu Đerdapsku klisuru, da je visina početnih ulaganja u takve objekte neuporedivo viša od troškova izgradnje termoelektrana, a kad je uticaj na okolinu u pitanju otvaraju se nove dileme. Navijačku analizu i za i protiv bilo čega nije teško napraviti, ali sve to košta i šta god da se uradi - biće nezadovoljnih.
  • Dimnjacarina

    17.02.2020 07:51
    Da bi bilo ravnopravnije predlažem uvođenje još bar dve takse, nije narodu dosta nameta.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Priveden Sergej Trifunović

Glumac Sergej Trifunović priveden je nakon što je kod njega pronađena marihuana, nezvanično saznaje Nova.rs.

Možda uopšte ne bude bagremovog meda

Naglo zahlađenje i veoma niske temperature nepovoljno su se odrazile na pčelarstvo, a od prve bagremove paše praktično neće biti nikakvog prinosa meda.

Brnabić saopštila: Svi izbori 2. juna

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je donela odluku da se prihvati zahtev stranaka opozicije da svi lokalni izbori budu održani zajedno sa beogradskim, 2. juna.