Trećina hrane iz restorana završi na deponiji, firme ne bi bacale hranu kad bi postojao zakon

U Srbiji se godišnje baca gotovo 250.000 tona hrane ili 35 tona po stanovniku - samo u ugostiteljskom sektoru se naručuje oko 120.000 tona namirnica, od kojih jedna trećina završi na deponiji.
Trećina hrane iz restorana završi na deponiji, firme ne bi bacale hranu kad bi postojao zakon
Foto: Pixabay
Umesto da budu upotrebljene za proizvodnju energije, hrane za životinje ili komposta, ove namirnice oslobađaju velike količine štetnih gasova, rečeno je na predstavljanju projekta za odgovorno upravljanje otpadom od hrane koji zajednički sprovode NALED, Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju – GIZ i kompanija Esotron.
 
Istraživanje o poznavanju procedura za odgovorno upravljanje otpadom od hrane pokazala je da ugostiteljski objekti na dnevnom nivou prosečno proizvedu oko osam kilograma otpada od hrane, dok zdravstvene ustanove u kojima se priprema i služi hrana svakodnevno generišu čak tri i po puta više – do 28 kilograma.
 
Samo petina ističe da poznaje procedure za upravljanje tim otpadom. Oko 65 odsto ugostitelja i zdravstvenih ustanova u kojima se sprema i služi hrana sav otpad od hrane odvaja. S druge strane, 19 odsto firmi i ustanova priznaje da taj otpad baca u kontejner.
 
"Najveći broj ustanova u kojima se otpad od hrane ne zbrinjava na adekvatan način kao glavni preduslov da bi počeli da ga odvajaju navode potrebu postojanja odgovarajuće infrastrukture, obavezujućeg zakonskog okvira, ali i uvođenje podsticajne politike kojom bi se nagradilo pravilno upravljanje otpadom – umanjenjem poreza ili naknada za odnošenje otpada", istakao je Slobodan Krstović, šef Jedinice za zaštitu životne sredine NALED-a.
 
Kao jedan od prvih koraka u informisanju ugostiteljskih objekata i drugih velikih kuhinja na ovu temu, NALED, Esotron i GIZ su kreirali Vodič za pravilno upravljanje otpadom od hrane koji nudi praktične savete za odgovorno upravljanje ovom vrstom otpada u sedam koraka.
 
"Otpad od hrane se uglavnom ne razdvaja od ostalog komunalnog otpada, tako da bi trebalo najpre sprečiti stvaranje otpada smanjenjem porcija ili boljim planiranjem nabavke, a kada otpad nastane raditi na njegovoj separaciji i kontaktirati ovlašćenog operatera koji će ovaj otpad zbrinuti na adekvatan način koji nije štetan po životnu sredinu", objasnio je Bojan Gligić, jedan od autora vodiča i regionalni menadžer kompanije Esotron, koja se bavi prikupljanjem i obradom otpada.
 
Načelnica Odeljenja za upravljanje otpadom u Ministarstvu zaštite životne sredine Radmila Šerović najavila je da će uskoro doći do izmena Zakona o upravljanju otpadom, što će otvoriti prostor da se posebnim pravilnikom o upravljanju biorazgradivim otpadom unapredi oblast zbrinjavanja otpada od hrane. 
 
Pravilnik bi obavezao generatore otpada od hrane da ga predaju registrovanom operateru, što je jedan od predloga NALED-a koji je izradio i predlog nacrta pravilnika.
  • Panta

    17.09.2020 08:56
    A fekalije preko toga nista?
    Pa kad se fekalije iz septickih jama prosipaju i bacaju direktno na travi i na zemlji na 50 metara od skola i pekara i decijih igralista ne razumem zasto se i hrana ne bi bacala .Cisto onako da smo u kompletu.Red izbacenih fekalija iz septickih jama pa red izbacene hrane pa psi lutalice i golubovi i pacovi i pune ruke posla za DDD sluzbe u gradu od prve do poslednje kuce od prve do poslednje zgrade od prvog do poslednjeg lokala.Bivsi prijatelj koji je ostao u Srbiji da radi kaze njegov brat radi u jednoj DDD sluzbi u Novom Sadu ne zna glava gde mu je od posla radi prekovremeno plata 150 hiljada dinara i opet ne mogu da postignu sve sto ih sugradjani pozivaju.

    Posle se neko pita zasto nam Grci i Italijani i Nemci i Svajcarci i Francuzi i Holandjani i Svedjani i Belgijanci i Poljaci i Cesi i Slovaci i Hrvati i Slovenci i Madjari i Rumuni zabranjuju ulaza na ime tamo neke jos uvek "korone".

    Procitas vesti o nasoj o svesti o nasoj sanitarnoj svesti,okolini gde zivimo i kako se odnosimo prema okolini sto ni plemena u Africi se vise ne odnose vec recikliraju i sortiraju i shvatite da smo mi sada ta Africka plemena iz 18 og veka a da je i Afrika postala civilizacija za nas.
  • Limanac

    17.09.2020 08:38
    Najveći deo te hrane ne završi na deponiji.

    Gde god su velike studentske menze, vrtići i slične ustanove postoji neko ko uzima splačine. Direktor institucije pronađe nekog ko ima desetine svinja i napravi dil da taj neko odvlači splačine a ovaj dobije novčanu kompenzaciju.

    Naravno, zvanično se ta hrana baca, a praktično neko uzima pare. Tu je i odgovor na pitanje zašto se obroci ne smanje.
  • frog

    17.09.2020 08:16
    Srbin koji hrani gladne


    https://www.youtube.com/watch?v=dgwOnRSiz28

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija