Menja se zdravstvo Srbije: Spajaju se ustanove, izabrani lekari idu na teren, porođaji samo u bolnicama

Zdravstveni sistem pretrpeće velike promene u narednim godinama - "Masterplan" na kojem radi Ministarstvo zdravlja predviđa spajanje i reorganizaciju ustanova, mogućnost "razmene" lekara i opreme, podelu ustanova na regione, a izabrani lekari ići će na teren u posetu najstarijim pacijentima.
Menja se zdravstvo Srbije: Spajaju se ustanove, izabrani lekari idu na teren, porođaji samo u bolnicama
Foto: 021.rs
Promene se očekuju i u vojvođanskom sistemu, gde će biti reorganizacija domova zdravlja i apoteka.
 
Šta je Masterplan?
 
Dokument koji se pojavio u javnosti je novi Plan optimizacije mreže ustanova zdravstvene zaštite iliti Masterplan zdravstva. Kako poručuju u Ministarstvu zdravlja, cilj ovih izmena je da se "poboljša kvalitet, pristupačnost i efikasnost zdravstvene zaštite, uz značajne uštede i povećanje ekonomske efikasnosti nacionalnog zdravstvenog budžeta, po uzoru na najbolje međunarodne prakse i uz uvažavanje situacije na terenu u Srbiji".
 
"Imajući u vidu globalne promene u načinu života ljudi, pre svega ubrzano starenje stanovništva i produžetak očekivanog trajanja života, ključni izazovi razvoja ogledaju se u potrebi prilagođavanja načina pružanja zdravstvene zaštite, jer će sve veći broj starijih ljudi sa više hroničnih bolesti zahtevati drugačija lečenja i drugačiji način pružanja zdravstvenih usluga. Kako bi se poboljšali ishodi lečenja, potrebna je bolja koordinacija zdravstvene zaštite i racionalnija upotreba resursa i unapređenje sistema finansiranja. S tim u vezi, kao posebni ciljevi Masterplana utvrđeni su približavanje mesta pružanja usluge pacijentu na nivou primarne zdravstvene zaštite, povećanje efikasnosti zdravstvenih ustanova, i poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga, uz održivost zdravstvenog sistema", poruka je ministarstva.
 
Oni tvrde da je izradi predloga Masterplana prethodilo istraživanje stavova pacijenata, zaposlenih, medija, akademske javnosti, nevladinog sektora, privrede i drugih činilaca, a sada su u toku javne konsultacije pre konačnog usvajanja dokumenta u Ministarstvu zdravlja.
 
Prema Masterplanu, planiranje se u zdravstvu više neće raditi prema kapacitetu ustanove, već prema broju stanovnika, njihovim potrebama i mogućnosti ustanove da pruži uslugu. Promene će se realizovati u fazama - u prvoj fazi u prve tri godine, u drugoj fazi od četvrte godine i u naredne tri godine, i potom dugoročno, najkasnije do 15 godina. 
 
Nacrtom je predviđeno da zdravstveni sistem u budućnosti bude podeljen na šest regiona - Vojvodina, Beogradski region, Zapadna Srbija, Šumadija i centralna Srbija, Istočna Srbija i Južna Srbija. Središte svakog regiona je po jedna centralna bolnica, za koju se planira da poseduje najbolju opremu i kadar i koja će raditi najsloženije procedure. Svaki region imaće regionalne apoteke, hitnu pomoć i druge ustanove.
 
Osnova sistema trebalo bi da budu domovi zdravlja, a bolnice sekundarnog i tercijarnog nivoa biće podeljene u četiri kategorije:
 
  • Lokalna ili opšta bolnica: Imaće interniste, ginekologiju i akušerstvo, pedijatriju, hirurgiju i prateće službe (radiologija, anesteziologija)
  • Okružna bolnica: Imaće sve kao i lokalna bolnica + još 15 usluga (urologija, neurologija, infektologija...)
  • Regionalna bolnica: Imaće sve usluge okružne bolnice + najmanje 70 odsto usluga tercijarnog nivoa zaštite
  • Centralna republička bolnica: To su Klinički centar Srbije, Klinički centar Vojvodine i Vojno-medicinska akademija. One će biti najopremljenije i najkompleksnije po pitanju usluga.
Masterplan predviđa spajanje ustanova radi razmene lekara i opreme - na primer, sve dečje bolnice su bliske po radu i mogu da razmenjuju kadar i opremu. Pojedine ustanove biće dugoročno spojene u celinu, s tim da neće biti otpuštanja zaposlenih, tvrde nadležni.
 
 
U Masterplanu za sada nije rastumačeno da li će biti novog zapošljavanja kadra, s obzirom na činjenicu da u zdravstvu već sada postoji dosta oblasti u kojima manjka lekara. Što se tiče opreme, predviđena je nabavka iz kredita, a za rekonstrukciju postoji plan prioriteta za narednih 15 godina.
 
Predviđeno je da do 2035. godine broj zdravstvenih ustanova u celoj mreži bude smanjen sa 313 na 117.
 
Zamisao je, kažu u ministarstvu, da pacijenti uslugu dobiju brže - u roku u sat vremena od prebivališta, bez obzira na to gde se nalaze, kao i da specijalistički pregledi budu dostupniji.
 
"Cilj je i da najveći deo pregleda, posebno specijalističkih, pacijenti dobiju u svom domu zdravlja. Svaki dom zdravlja imaće tim specijalista opšte medicine, pedijatrije, ginekologije i stomatologije dok će u drugim oblastima preglede obavljati specijalisti iz opštih bolnica koji će deo radnog vremena provoditi u domu zdravlja. To je posebno važno za građane usmerene na domove zdravlja u ruralnim krajevima gde su pojedini specijalisti bili deficitarni. Za njih će ova promena značiti veću dostupnost lekara, a za sve građane manju potrebu da putuju do bolnica kako bi dobili specijalistički pregled, kao i smanjenje broja duplih pregleda i laboratorijskih analiza", dodaje se u Masterplanu.
 
Izabrani lekari će, prema ovom planu, provoditi petinu vremena na terenu, u kućnim posetama starijim pacijentima.
 
Svaki od šest regiona u Srbiji imaće svoju hitnu pomoć i regionalni dispečerski centar, što znači da neće postojati klasične lokalne službe Hitne pomoći već, na primer, Zavod za hitnu medicinsku pomoć Vojvodine. To će, navodi se, "omogućiti lakše praćenje dostupnosti vozila hitne pomoći i njihovo bolje usmeravanje ka pacijentima". Uvešće se evropski SOS broj za hitnu pomoć 112. 
 
Iako se ovim planom faktički ukidaju lokalni zavodi za hitnu pomoć, Masterplanom se predviđa da svi domovi zdravlja u mestima sa više od 25.000 stanovnika, kao i bolnice, formiraju svoje dežurne službe Hitne pomoći 24/7. Nejasno je zbog čega se onda regionalizuje, ali ujedno i lokalizuje služba hitne pomoći, kao i ko će u celom lancu imati koju ulogu.
 
Lokalne samouprave više neće imati svoje apotekarske ustanove (primer, Apoteka Novi Sad). Sva osnivačka prava preuzeće Pokrajina ili Republika, pa će nastati Apotekarska ustanova Vojvodine, sa ograncima u Novom Sadu i drugim gradovima. Takođe, uslovi rada biće izjednačeni za privatne i državne apoteke. 
 
Svi porođaji obavljaće se isključivo u bolnicama, sa preporukom da broj porođaja carskim rezom dugoročno ne bude veći od 20 odsto. Nejasno je na koji način Masterplan može da određuje način porođaja individualne žene, kao i otkud Ministarstvu zdravlja pravo da se pita kako će se trudnica porodici.
 
Dalje, rizične trudnoće i posebna briga o detetu biće organizovana u perinatalnim centrima - dva u Beogradu, po jedan u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu. 
 
Šta očekuje vojvođansko zdravstvo?
 
Predviđa se da se u roku od najviše sedam godina broj ustanova u Vojvodini smanji sa 93 na 57, a za do 15 godina na 22 javne zdravstvene ustanove. 
 
Osnovaće se Zdravstveni centri - Subotica, Sombor, Sremska Mitrovica, Kikinda, Senta, Zrenjanin, Pančevo, Vršac i Vrbas.
 
U Subotici će biti opšta bolnica, a u okrugu se planiraju domovi zdravlja Subotica, Bačka Topola i Mali Iđoš, a u Somboru opšta bolnica i domovi zdravlja Sombor, Apatin, Kula i Odžaci.
 
U Sremskoj Mitrovici biće opšta bolnica, a u okrugu domovi zdravlja Sremska Mitrovica, Ruma, Šid, Pećinci, Stara Pazova, Inđija i Irig, a u Kikindi opšta bolnica i domovi zdravlja Kikinda, Ada, Čoka, Kanjiža i Novi Kneževac.
 
U Senti će biti opšta bolnica i dom zdravlja, a u Zrenjaninu opšta bolnica i okružni domovi zdravlja Zrenjanin, Nova Crnja, Novi Bečej, Sečanj i Žitište.
 
U Pančevu se planiraju opšta bolnica i dom zdravlja, a u istom okrugu i domovi zdravlja Alibunar, Bela Crkva, Kovin, Kovačica, Opovo i Plandište.
 
U Vršcu će biti opšta bolnica i dom zdravlja, a u Vrbasu opšta bolnica i dom zdravlja. U Južnobačkom okrugu kom pripada i Vrbas biće Dom zdravlja Novi Sad (koji će služiti i za Sremske Karlovce, ali će mu se pripojiti i ogranak Zavoda za zdravstvenu zaštitu studenata i ogranak Zavoda za zaštitu radnika), domovi zdravlja u Baču, Bačkom Petrovcu, Temerinu, Titelu, Žablju, Beočinu, Bačkoj Palanci, Srbobranu i Bečeju.
 
Zdravstvene ustanove na pokrajinskom/regionalnom nivou biće Vojna bolnica u Novom Sadu, Dečja bolnica u Novom Sadu, kao i sva tri instituta u Sremskoj Kamenici, s tim da će Institut za plućne bolesti Vojvodine imati ogranke u Zrenjaninu i Beloj Crkvi.
 
Prioritetna i najopremljenija zdravstvena ustanova će biti, kao do sada, Klinički centar Vojvodine.
 
 
Apoteka Novi Sad postaće ogranak Apotekarske ustanove Vojvodine, koji će se otvoriti i u Vrbasu, Subotici, Somboru, Sremskoj Mitrovici, Kikindi, Senti, Zrenjaninu, Pančevu i Vršcu. 
 
Institut za javno zdravlje Vojvodine ostaje sa sedištem u Novom Sadu, ali otvara ogranke u Subotici, Somboru, Sremskoj Mitrovici, Kikindi, Zrenjaninu i Pančevu.
 
Institut za tranfuziju krvi biće u Novom Sadu, a imaće organizacionu jedinicu u Subotici. 
 
Pokrajinske ustanove biće i novoformirani Zavod za urgentnu medicinu Vojvodine, Specijalna bolnica za psihijatriju Vojvodine sa sedištem u Vršcu i ogrankom u Novom Kneževcu, kao i Specijalna bolnica za rehabilitaciju Vojvodine, sa sedištem u Starom Slankamenu (ogranci su u Apatinu, Vrdniku, Melencima i Banji Kanjiži. Specijalna bolnica za dugotrajno lečenje biće u Kovinu.
 
U dugoročnom planu se mahom zadržavaju sve pomenute ustanove, ali će doći do spajanja i pripajanja da bi se njihov broj smanjio na 22 ustanove. Tako će u Sremu postojati Sremski zdravstveni centar, koji obuhvata sve tamošnje domove zdravlja i opštu bolnicu u Sremskoj Mitrovici. U Južnoj Bačkoj se ne predviđa zdravstveni centar već Južnobački domovi zdravlja sa sedištem u Novom Sadu i sa ograncima. Vrbas će imati zdravstveni centar sa opštom bolnicom i četiri doma zdravlja.
 
Ministarstvo zdravlja će prikupljati mišljenja o ovom planu optimizacije do 22. februara, a potom će isti i usvojiti. Kako će ga primeniti je problematika za sebe.
  • Duki

    22.02.2021 10:03
    Strašno...
    Neka nam je Bog svima na pomoći... I nama, koji radimo u zdravstvu, i vama, koji ćete pod tim uslovima da koristite naše usluge. Ovo nije ni kopija nekog postojećeg i funkcionalnog sistema u svetu, ovo je proizvod njihove samovolje i nesposobnosti, da nešto urade kako treba. Ovaj tekst vrvi od nelogičnosti i nakaradnosti...
  • Doktorka

    21.02.2021 07:47
    Vicko Ferenc koji je predložio da izabrani lekar ide na teren, može prvo da se raspita prr nego što daje ideje, jer Dom zdravlja Novi Sad već IMA službu kućnog lečenja koja odlično funkcioniše. Zar treba neko od 60 godina da ide na teren? Zar nije bolje da mlade kolege iz patronaže brže i efikasnije obave pregled? Samo vi zaposlite malo više lekara i mlade šaljite na specijalističke studije, napravite gradsku bolnicu i hospis i svima super! Man'te se reformi, niste kadri!
  • DachaNS

    20.02.2021 09:18
    I treba
    mama mi je bila lekar 45 godina,isla je na teren svaki dan pa ne vidim zasto ova velika gospoda ne bi!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija