Frilenseri sa strepnjom čekaju zakon o fleksibilnim oblicima rada

Većina frilensera, radnika na internetu u Srbiji - ili skoro 78 odsto - zarađuje do 1.000 evra mesečno, a samo oko 23 odsto više od te sume.
Frilenseri sa strepnjom čekaju zakon o fleksibilnim oblicima rada
Foto: Pixabay
Oni zbog toga sa strepnjom očekuju zakon o fleksibilnim oblicima rada kojim bi od 1. januara 2022. godine trebalo da budu oporezovani i njihovi prihodi, saopštilo je Udruženje radnika na internetu.
 
U saopštenju se navodi da rezultati ankete, koja je sprovedena od 25. juna do 10. jula ove godine i na koju je odgovorilo oko 800 radnika na internetu, pokazuju da je zarada prosečnog frilensera oko 700 evra, a da, kada se posmatra detaljnije, do 200 evra mesečno zaradi oko sedam odsto frilensera, do 400 evra 17,2 odsto, do 600 evra 18,8 odsto, do 800 evra 18,9 odsto, do 1.000 evra 15,4 odsto.
 
Dodaje se da do 2.000 evra zaradi 15,2 odsto radnika na internetu, do 3.000 evra 4,4 odsto, a više od 3.000 evra 3,1 odsto.
 
Udruženje je navelo da sada neoporezivi prihod iznosi mesečno 18.300 dinara, a poreska stopa je 55,8 odsto i da će, ako ona i dalje ostane tako visoka, za ogromnu većinu frilensera to značiti kraj bavljanja njihovim poslom.
 
Takva neoporeziva poreska osnovica i poreska stopa utvrđene su nakon dogovora frilensera i predstavnika Vlade Srbije posle više protesta u prvoj polovini godine i zaključkom da je to prelazno rešenje do usvajanja zakona o fleksibilnim oblicima rada koji bi trebalo da stupi na snagu 1. januara sledeće godine.
 
Predstavnici vlade su na pregovorima tokom protesta obećali frilenserima da će biti uključeni u radnu grupu koja će predložiti taj zakon u septembru ove godine.
 
Protesti frilensera započeti su početkom ove godine nakon što je poreska uprava krajem prošle godine uručila rešenja sa zahtevom da frilenseri plate poreske dažbine pet godina unazad pa čak i doprinose za zdravstveno osiguranje koje nisu koristili.
 
Koliki su troškovi poslovanja?
 
Troškovi poslovanja, prema rezultatima ankete, kod trećine frilensera iznose do 10 odsto prihoda, kod trećine oko 20 odsto, a za preostalu trećinu oni iznose od 30 odsto do 50 odsto.
 
Rezultati ankete su pokazali i da, kada se odbiju troškovi poslovanja, neto prosečna zarada frilensera iznosi oko 560 evra, a da im prihodi neravnomerno raspoređeni tokom godine.
 
Preduzetničku agenciju registrovalo 15 odsto
 
Na pitanje da li su na neki način regulisali svoje poslovanje u nekoj od zakonski postojećih kategorija preduzetnika, 83 odsto frilensera je odgovorilo da svoju delatnost nije regulisalo ni na koji način, odnosno rade isključivo kao fizička lica, dok je 15 odsto registrovano kao preduzetnici, a manje od dva odsto frilensera je zaposleno u nekoj domaćoj firmi i to im predstavlja dodatni prihod.
 
Većina njih, oko 97 odsto je na pitanje da li je potrebno uvesti novu pravno-poresku kategoriju, koja bi se odnosila isključivo na radnike na internetu odgovorila potvrdno.
 
Primera radi, kako su naveli, predavači stranih jezika koji žive u Beogradu, prema sadašnjem poreskom rešenju, morali bi mesečno da izdvajaju oko 50.000 dinara, što bi za onog koji zaradjuje prosečnih 700 evra značilo da mora da državi daje dve trećine svog prihoda.
 
Zanimanja kojima se frilenseri bave su različita, a najviše je predavača jezika (36,5 odsto), a zatim frilensera koji rade u oblasti informacionih tehnologija (18 odsto), a za njima onih iz oblasti umetnosti (9,3 odsto) i marketinga (8,7 odsto).
 
Razlog za takvu vrstu posla je, prema anketi, nemogućnost nalaženja posla u domaćim kompanijama, fleksibilnost u radu, kao i mogućnost veće zarade od zarade u Srbiji.
  • Vladan

    03.08.2021 22:54
    @@

    Vojsku, policiju, infrastrukturu i javne službe u lošem pokušaju banana države i treba da finansiraju samo budale.
  • @Ivke

    03.08.2021 15:15
    Slažem se sa vama donekle. Slažem se da ovim građanima treba ostaviti da sami odluče da li će uplaćivati sa penziju i sami odabrati da spadnu na socijalnu pomoć na tuđ račun ako prokockaju sve ili zbog bolesti ili nečeg drugog ne budu više mogli da rade. Ovo naravno uključuje i izdržavanje njihove dece ako ih budu imali, to će sve platiti neko drugi. Ne slažem se sa iznosima poreza zato, moj predlog je da neoporezivi deo za naše "frilensere" bude 250 milijardi eura na mesečnom nivou. Sve što zarade iznad 250 milijardi eura da bude oporezivo sa 0.000000001% do iznosa od 5,000 milijardi eura mesečno, a oni koji zarađuju više od 5,000 milijardi eura mesečno da se oporezuju po stopi od 0.0000000001% za sve iznad 5,000 milijardi eura i da to bude maksimalan iznos poreza. Npr. ko zaradi 10,000 milijardi eura za mesec dana bi tako platio 52,5 eura mesečno poreza što je i više nego dovoljno za funcionisanje jedne države.
    Slažem se i da se ukine test samostalnosti i slične gluposti i time omogući apsolutno svakom današnjem radniku u Republici Srbiji da se prijavi kao "frilenser" i ne plaća ni dinara poreza dok ne počne zarađivati tih 250 milijardi eura mesečno, ne plaća ni dinara za penziju i plaća samo zdravstvo. Sve ostalo, vojsku, policiju, infrastrukturu i javne službe će finansirati budale.
    Eto, nadam se da je ovo prihvatljivo našim "frilenserima". Javite ako je i to puno.
  • /

    03.08.2021 14:45
    Gde su frilenseri bili kada su pausalci pali?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Možda uopšte ne bude bagremovog meda

Naglo zahlađenje i veoma niske temperature nepovoljno su se odrazile na pčelarstvo, a od prve bagremove paše praktično neće biti nikakvog prinosa meda.

Brnabić saopštila: Svi izbori 2. juna

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je donela odluku da se prihvati zahtev stranaka opozicije da svi lokalni izbori budu održani zajedno sa beogradskim, 2. juna.