Badnjak stari običaj Srba, jelku smo "uvezli" u 19. veku
Badnjak i okićena jelka simbol su božićnih i novogodišnjih praznika, od kojih je prvi stari običaj našeg naroda, dok su kićenje jelke Srbi "uvezli iz inostranstva" u 19. veku.
Foto: Pixabay
Kako za Tanjug kaže direktorka Etnografskog muzeja u Beogradu, etnološkinja Tijana Čolak-Antić Popović, običaj kićenja jelke su Srbi u potpunosti prihvatili posle Drugog svetskog rata.
Istorija božićne jelke seže sve do simbolične upotrebe zimzelenog drveća u drevnom Egiptu i Rimu, ali je kod Srba tradicija da se unosi badnjak u kuću na Badnje veče.
"Reč je o verovanju da, kada je najkraći dan u godini, treba da se zapali vatra i da ta vatra osvetljava početak Nove godine, odnosno da se njome pomaže Suncu, koje je tada najslabije", kaže Čolak-Antić Popović.
Novi običaji usvajaju se, kako dodaje, nakon što je Srbija razvila kontakte sa Evropom polovinom 19. veka.
"Naši ljudi išli su na školovanje u inostranstvo. Svaka imućnija porodica slala je po jedno dete, i to ono najbistrije. Muškarci su se školovali i često se ženili, pa su strankinje dolazile u Srbiju. Devojke su išle u zavode, koji su bili internati za žensku decu. I onda su, vraćajući se u zemlju, donosili sve te novotarije, kao što je i kićenje božićne jelke", kaže Čolak-Antić Popović.
Do najintenzivnijeg prelaska na novogodišnju jelku i napuštanja tradicije badnjaka došlo je nakon Drugog svetskog rata, odnosno nakon “raskida sa religijom”.
"Jelka nije delovala kao religijsko praznovanje Božića i Nove godine, u odnosu na badnjak koji je bio pravoslavni. Uskrs, takođe, tad prestaje da se slavi, a obeležavanje početka bujanja vegetacije preuzima 1. maj. Komunizam je značio raskid sa religijom, a ti običaji su se smatrali za religiozne, za hrišćanske", podseća Čolak-Antić Popović.
Ali, kako napominje, ovi običaji su jako stari i potiču iz perioda pre primanja hrišćanstva.
"Ojačati snagu Sunca svakako nije nešto što je hrišćanski. Možemo da kažemo da je Božić rođenje Isusa Hrista, ali i rođenje malog boga, koji je iz predhrišćanskog perioda", navodi Čolak-Antić Popović.
Slična istorija, sudeći prema pisanju američkog Historija, vezuje se za jelke.
U vreme zimske kratkodnevice, kada je dan najkraći u godini, a noć najduža, mnogi drevni narodi verovali su da se bog Sunca razboleo i oslabio. Kratkodnevicu, koja na severnoj hemisferi pada 21. ili 22. decembra, slavili su, jer je to značilo da će bog Sunca konačno početi da se oporavlja. Zimzelene grane podsećale su ih na sve zelene biljke koje će ponovo izrasti kada bog Sunca ojača i vrati se leto.
Međutim, kako navodi Histori, zasluge za tradiciju kićenja jelke, kakvu danas poznajemo, pripisuju se Nemačkoj, u kojoj su pobožni hrišćani unosili ukrašeno drveće u domove u 16. veku, a ovaj običaj popularizovali su britanska kraljica Viktorija i njen suprug, princ Albert.
U Nemačkoj su pojedinci pravili božićne piramide od drveta, koje su ponekad ukrašavali zimzelenim biljkama i svećama.
Veruje se da se prvi dosetio da upaljene svećice stavi na drvo osnivač protestantske crkve i jedan od vođa reformacije Martin Luter (1483-1546).
"Hodajući jedne zimske večeri ka svojoj kući, dok je smišljao propoved, bio je zadivljen sjajem zvezda koje su svetlucale među zimzelenim biljkama. Kako bi taj prizor predstavio porodici podigao je drvo u glavnoj prostoriji i ukrasio njegove grane upaljenim svećama", navodi Histori.
Čolak-Antić Popović kaže da su svećice koje i danas stavljamo na jelku da gore 31. decembra isto kao i kada se stavi badnjak na ognjište da gori.
"Drvo treba da bude rodno i plodno tako da sjajne kugle kojima ukrašavamo jelku predstavljaju plodove, kao što se badnjak posipa žitom", navodi Čolak-Antić Popović.
Za badnjak se seče grana hrasta, koji je kod Slovena oduvek bio sveto drvo. Hrast je, napominje sagovornica Tanjuga, drvo slovenskog boga Peruna, ali i drvo Zevsa i Jupitera.
Drvo svih glavnih božanstva u mnogobožačkim religijama indoevropskih naroda uvek je hrast, navodi ona.
Običaj odlaska u šumu po badnjak nije svojstven samo našem narodu.
Kod Francuza je, kako navodi Čolak-Antić Popović, bio običaj da deda i unuk, na Badnji dan, odu po granu nekog plodonosnog drveta (šljiva, trešnja, maslina) i unesu ga kuću. Tamo bi ih, kako dalje objašnjava, dočekala domaćica i posula žitom kako bi naredna godina bila plodna i uspešna, a potom bi se grana stavljala na ognjište da gori.
S prelaskom spremanja hrane sa otvorenog na zatvoreno ognjište - na šporet, Francuzi su prestali da unose cepanicu u kuću, pa se polovinom 19. veka jedan francuski poslastičar dosetio da napravi kolač u obliku panja.
"Mi tu poslasticu zovemo panj-torta, a u Francuskoj se nalazi na trpezi na Badnje veče", ističe etnolog.
Taj običaj se posle preneo u Kanadu i u Veliku Britaniju.
"U više zemalja se za Badnje veče posle večere služi panj-torta. Može da bude kao rolat od čokolade, sa glazurom koja se viljuškom izbrazda tako da deluje kao da je kora drveta. Panj torta može da bude i od kesten pirea, samo je važno da ima oblik odsečene grane", ispričala je direktorka Etnografskog muzeja.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Nikolova: Vučić na skoro svakoj naslovnoj strani, tendencija autoritarnog režima
03.05.2024.•
1
Srbija je ove godine pala sedam mesta u poštovanju slobode medija i zauzela 98. mesto.
Ambasada SAD: Američka vlada nema ulogu u formiranju nove srpske vlade
03.05.2024.•
4
Američka vlada nema ulogu u formiranju nove srpske vlade, rečeno je iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.
Vanredna situacija u delu Svrljiga zbog obilnih padavina
03.05.2024.•
0
Usled obilnih kišnih padavina, došlo je do izlivanja bujičnih potoka na teritoriji opštine Svrljig, saopštio je MUP.
Porfirije u Uskršnjoj poslanici govorio o Rezoluciji o Srebrenici
03.05.2024.•
18
Patrijarh Porfirije se u svojoj Uskršnjoj poslanici osvrnuo i na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Vučević i ministri ispred "Ribnikara" na godišnjicu masovnog ubistva
03.05.2024.•
7
Predsednik Vlade Srbije i ministri došli su ispred OŠ "Vladislav Ribnikar" na godišnjicu masovnog ubistva u kojem je ubijeno devet učenika i čuvar.
Petru Petkoviću zabranjen ulaz na Kosovo i Metohiju za Uskrs
03.05.2024.•
7
Direktoru Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petru Petković zabranjen je ulazak na Kosovo za pravoslavni praznik Uskrs.
Pašalić: Uvesti prekršajne kazne za uvrede i napade na novinare
03.05.2024.•
6
Omubdsman Zoran Pašalić izjavio da su novinari u Srbiji sve više izloženi verbalnim pritiscima, a u određenim slučajevima i fizičkim napadima i da je neophodno obezbediti njihovu pravnu zaštitu.
Počeo komemorativni program "Buđenje" ispred "Ribnikara"
03.05.2024.•
1
Ispred Osnovne škole "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, jutros tačno u 8.40, na godišnjicu masovnog ubistva, počeo je komemorativni program "Buđenje".
Situacija za slobodu medija u Srbiji prvi put označena kao "teška": Sve dalje od Evrope
03.05.2024.•
9
Srbija je pala za sedam mesta na Svetskom indeksu medijskih sloboda, sa 91. našla se na 98. mestu od 180 rangiranih zemalja.
Vučić položio cveće na godišnjicu masovnog ubistva u "Ribnikaru"
03.05.2024.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić položio je cveće u školi "Vladislav Ribnikar" na godišnjicu ubistva devet učenika i radnika obezbeđenja ove škole.
Vernici obeležavaju Veliki petak
03.05.2024.•
6
Brojni pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki petak.
Ivan Ivanji: Vučić i Dodik guraju Srbe u "genocidni narod"
03.05.2024.•
25
Aleksandar Vučić i Milorad Dodik "guraju Srbiju u genocidni narod", kaže književnik Ivan Ivanji povodom rezolucije o Srebrenici.
Godinu dana od masovnog ubistva u "Ribnikaru": Duboka trauma, bez ikakve promene
03.05.2024.•
8
Navršilo se godinu dana od masovnog ubistva u Oglednoj osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu.
Strane agencije o novoj Vladi Srbije: Povratak proruskih političara koji su pod sankcijama SAD
02.05.2024.•
13
Nova vlada Srbije vratila je na vlast dvojicu proruskih zvaničnika koji su pod sankcijama SAD.
Novak Nedić reizabran za generalnog sekretara Vlade Srbije: Šta sve znamo o njemu?
02.05.2024.•
7
Vlada Srbije je večeras, na prvoj sednicu u novom mandatu, usvojila rešenja neophodna za funkcionisanje kabineta premijera Miloša Vučevića.
Vučić: Verujem u novu vladu, verujem u njene uspehe
02.05.2024.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je večeras izrazio uverenje da će nova vlada premijera Miloša Vučevića ispuniti svoj plan i program.
Poslanici Ekološkog ustanka: Ko su ljudi koji sede na skupštinskoj galeriji i fotografišu?
02.05.2024.•
6
Poslanici Ekološkog ustanka tražili su danas da se utvrdi ko su ljudi koji sede na skupštinskoj galeriji tokom rasprave.
Unija sindikata prosvetnih radnika traži izmenu koeficijenata za zaposlene u obrazovanju
02.05.2024.•
4
Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije zatražila je danas od ministarke prosvete izmenu koeficijenata za zaposlene u obrazovanom sistemu.
Ministri položili zakletvu u parlamentu: Milica Zavetnica, Vulin, Starović, Dačić, Mali, Macura...
02.05.2024.•
28
Ministri Vlade koju predvodi premijer Miloš Vučević danas su položili zakletvu u Skupštini Srbije.
Vukadinović: Uključivanje Manajlovića u izbore nije loše, ali je tajming neobičan
02.05.2024.•
5
Politički analitičar Đorđe Vukadinović ocenio je da uključivanje pokreta Kreni-Promeni i direktora za kampanje Sava Manojlovića u političku borbu nije loše, ali da se postavlja pitanje tajminga za to.
Vozače u Srbiji očekuje nestabilno vreme
02.05.2024.•
0
Vozače u Srbiji očekuju nestabilne vremenske prilike, saopštio je Auto moto savez Srbije (AMSS).
Komentari 22
tvrdoglavinamćor
Dragan
Sveti sale
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar