Od ranije je poznata želja Srbije da kupi turske vojne bespilotne letelice Bajraktar koje su dokazale svoje sposobnosti u konfliktima širom sveta.
Izgleda da se sada razgovori o tome vode intenzivnije jer je tokom posete predsednika Turske Beogradu upravo to bilo jedno od pitanja koje se našlo na stolu.
Naime, predsednik Aleksandar Vučić je naveo da veruje da će do sledeće godine biti moguće nabaviti te letelice.
Izdržljivost i više namena
Bajraktar TB2 dron razvila je turska "Bajkar" kompanija, a u pitanju je srednjevisinska napadačka bespilotna letelica koja se odlikuje velikom izdržljivošću. Pored ovoga, TB2 može da se koristi za nadzor, prepoznavanje ili napade meta koje su na zemlji.
Prvi put, TB2 je poleteo 2009. godine, a 2014. je stigao u redove turske vojske. Do 2020. godine, navodi se, TB2 dronovi zabeležili su više od 200.000 sati leta, što je bio rekord za tursku vazduhoplovnu industriju.
Dron je dug 6,5 metara, a raspon krila mu je 12 metara. Pokreće ga jedan motor Rotaks 912 sa unutrašnjim sagorevanjem, a može da razvije brzinu veću od 220 kilometara na čas.
TB2 koristi do 300 litara goriva, a može leteti (uz komunikaciju) do 300 kilometara. Njegova operativna visina je oko 5,5 kilometara, dok je maksimalna visina 7.6 kilometara, a maksimalno vreme letenja 27 sati.
Sve ključne komponente ovog drona proizvode se u Turskoj, a uključujući sisteme za kontrolu leta, kao i za automatsko poletanje i sletanje. TB2 može poneti teret težine do 150 kilograma, a cena po jedinici iznosi oko pet miliona dolara.
Šta bi turski dronovi doneli srpskoj vojsci?
Vučić je, govoreći o potencijalnoj kupovini Bajraktar dronova, naglasio "da smo spremni da platimo više novca, od prvobitno dogovornih nekoliko desetina, na nekoliko stotina miliona evra" za dronove. Međutim, postavlja se pitanje šta bi oni doneli srpskom vojnom arsenalu?
"Trenutni sastav kapaciteta bespilotnih letelica vojske Republike Sbrije počiva pre svega na izviđačkom elementu. Doduše, nabavljena je i kineska borbena bespilotna letelica, ali ona je za nijansu ispod klase letelica koje su u ponudi Bajraktara", kaže za Euronews SrbijaPetar Vojinović, urednik portala "Tango six" specijalizovanog za avijaciju.
On dodaje da Srbija, pored nedavno kupljenih kineskih bespilotnih letelica, ima još i dva tipa manjih lakih izviđačkih letelica. Jedna od njih je predstavljena pre neki dan, domaća, i zove se Vrabac, a napravljena je kao koncept naoružane, ali je to i dalje u razvitku, ističe.
"Tako da, dve koje su ozbiljnije klase su kineska, i domaća bespilotna letelica Pegaz. Nije rečeno koji tip bespilotne letelice iz portfolija Bajraktara bi Srbija nabavila, ali koji god tip iz portfolija te kompanije da se naruči, biće za klasu iznad trenutnih bespilotnih letelica koje vojska Srbije poseduje, što po kapacitetu nošenja naoružanja, što po integraciji senzora i naoružanja, što po načinu kontrole i upravljanja te letelice", naglasio je Vojinović.
On upozorava da medijski natpisi o kompaniji "Bajkar" u poslednje dve-tri godine ne moraju značiti ništa jer postoji bar još deset firmi koje proizvode borbene bespilotne letelice, ali da je isto tako činjenica da je "Bajkar" dokazano viđen na više konfliktnih područja.
Mada je rat u Ukrajini prilika u kojoj je ovaj tip drona privukao najveću pažnju javnosti, svakako nije i prvi put da je Bajraktar TB2 korišćen u konfliktima širom sveta. Tokom sukoba u Nagorno-Karabahu, Azerbejdžan je odlučio da koristi snagu ovih bespilotnih letelica kako bi napadao jermenske položaje, a dronovi su se mogli videti i u Siriji, i tokom građanskog rata u Libiji, kada ih je koristila Vlada nacionalnog jedinstva.
Lista čekanja drugačka
Lista čekanja za kupovinu turskih borbenih bespilotnih letelica Bajraktar TB-2 u Evropi je sve veća a osim Srbije, nabavku najavljuju i Rumunija i Mađarska. Kako navodi portal Balkanska bezbednosna mreža, Poljska ih je već naručila, Albanija je odobrila kupovinu a dodatne količine se isporučuju Ukrajini.
"Potražnja za TB-2 je tolika da su proizvodni kapaciteti zauzeti u naredne tri godine", navode čelnici proizvođača Bajkar.
Mađarska je u avgustu otkrila da razmatra kupovinu dronova TB-2, Albanija je to najavila prošle godine a Poljska je već naručila 24 takve letelice, čime je postala prva zemlja NATO koja je to učinila.
"Ukrajina je najveći ino korisnik Bajraktara TB-2 i oni se aktivno koriste u borbenim dejstvima od početka ruske invazije na tu zemlju februara 2022. Prvo je kupljeno 12 komada za vazduhoplovstvo i mornaricu, a potom je usledila narudžba još 24 komada i to nije bio konačni broj. Ukrajinski ministar odbrane otkrio je u junu da je Kijevu isporučeno 50 TB-2 pod početka invazije", dodaje se u tekstu.
Mesečno se proizvodi dvadeset dronova koji su pokazali visoku ubojitost u ratovima od severa Afrike, Bliskog istoka, Nagorno-Karabaha do Ukrajine, navodi se u tekstu.
Cena Bajraktara TB-2 kreće se od jedan do pet miliona dolara, u zavisnosti od konfiguracije opreme.
Vojska Srbije u arsenalu već ima kineske CH-92, izraelske Orbitere i domaćeg Pegaza, a najavljena je nabavka domaćeg Vrapca i kineskog CH-95.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Stotinak miliona??? To mu dodje oko 20 barjaktara. A da ste možda tih milki dali na razvoj našeg vrabca i pegaza? Ma jok bre, bolje da hranimo turke i kineze
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Uoči današnjeg protesta u Užicu "Makart_store" je na Instagramu objavio kratki rečnik užičkog jezika, kako bi se mnogobrojni gosti i po tom pitanju osećali kao domaći.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je policija u Užicu, postupajući po prijavi, pronašla danas oko 10.30 časova u pešačkom prolazu ispod železničke stanice u Užicu bunt drvenih motki.
Direktor Instituta za majku i dete "Dr Vukan Čupić" dr Vladislav Vukomanović rekao je da se u toj ustanovi od otkrivanja bakterije legionele preduzimaju sve zakonom predviđene mere.
Oštrije kazne za nevezivanje pojasa čak i na zadnjem sedištu, moguće uvođenje alko-brava u vozila, novčane kazne srazmerne primanjima počinioca i strože kazne za one koji više puta ponove teške prekršaje...
Svi srpski turisti koji su se zatekli na Tasosu tokom požara iznad plaže Glikadi su bezbedni, a situacija na ostrvu je stabilizovana, izjavila je za RTS generalna konzulka Srbije u Solunu Jelena Vujić Obradović.
Za problem armature na stanici Prokop znalo se i pre 10 godina, pokazuje statički proračun Saobraćajnog instituta CIP iz avgusta 2015, koji je juče objavio urednik sajta Beobuild.
Glumac Bogdan Diklić ovogodišnji je dobitnik nagrade "Fabijan Šovagović", jednog od prestižnijih priznanja koja se dodeljuju glumcu ili glumici na Pulskom filmskom festivalu.
U Evropskoj uniji trenutno živi 450,4 miliona stanovnika, 1.070.702 više nego prethodne godine, što predstavlja četvrtu uzastopnu godinu u kojoj se povećao broj stanovnika Unije, pokazali su podaci Evrostata.
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković pokušao je da demantuje navode Pobunjenog univerziteta i Slobodnih univerziteta Srbije tvrdnjom da nikada nije pozivao na nasilje protiv bilo koga, "posebno ne protiv studenata".
Pitanje o tome koliko je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u stanju da još odoleva pritiscima za raspisivanje izbora pitanje je za milion dolara, kažu sagovornici Danasa.
"Mi kao potrošači u Srbiji smo u najgoroj mogućoj poziciji. Mi imamo mnogo trgovačkih lanaca, prilično nekvalitetne proizvode i ne mnogo jeftinije. Mi kao građani ne možemo da uradimo ništa".
Komentari 15
pajo patak
Лиманац
Tiosaw
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar