My name is Jovica Stanišić: Zločini jedne službe
Bivši šef Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije Jovica Stanišić osuđen je danas u sudu u Hagu na 15 godina zatvora.
Foto: FoNet/AP
Međunarodni rezidualni mehanizam sa sedištem u Hagu izrekao je pravosnažne presude od po 15 godina zatvora nekadašnjim čelnicima resora Državne bezbednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.
Oni su optuženi za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH, a ovo je najduži sudski proces u istoriji ovog suda. Trajao je pune dve decenije.
Ko je Jovica Stanišić?
Stanišić je rođen 1950. godine u Ratkovu, u opštini Odžaci. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu 1974. godine.
"Njegove kolege sa fakulteta pamte ga kao sasvim prosečnog studenta koji se mahom držao po strani (mada je tu i tamo svirao bas gitaru). Izgleda da je već u to vreme imao na umu posao u Službi u koju je primljen odmah nakon studija", prenosi Vreme.
Već 1975. zaposlio se u Službi državne bezbednosti (DB) Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, piše Istinomer.
"U prvo vreme, Stanišić je radio kao operativac beogradskog Centra DB-a, po kontraobaveštajnoj liniji. Navodno se već na samom početku karijere istakao prilikom obrade čuvenog teroriste Iliča Sančeza Karlosa koji je 1975. uhapšen u beogradskom hotelu Metropol, ali je verovatnije da je Stanišićeva uloga u toj aferi, nakon koje je Karlosu odlukom sa najvišeg mesta omogućeno da bezbedno napusti Jugoslaviju, bila relativno mala", navodi Vreme.
Najpre je radio kao operativac, a zatim i kao kontraobaveštajac za sektor Istok.
Kako piše Vreme, kao stručnjak za KGB u beogradskoj upravi SDB-a, prelazi u odeljenje analitike, da bi se kasnije pojavio kao operativac kontraobaveštajnog sektora Zapad SDB-a Srbije. Avanzovanje nastavlja dolaskom na funkciju pomoćnika načelnika za Sektor kontraobaveštajne delatnosti, pa na mesto pomoćnika šefa Službe - najpre Dragana Mitrovića, a potom Zorana Janaćkovića. Još uvek nije tačno utvrđeno šta je konkretno uradio tokom tih godina uspona, ali mu se u zasluge ubraja i posredovanje u oslobađanju Željka Ražnatovića Arkana i Zorana Stevanovića uhapšenih 1990. u Dvoru na Uni u Hrvatskoj.
Mediji su isticali da je ključni momenat u njegovoj karijeri bila priprema Osme sednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, koja je održana 23. i 24. septembra 1987. godine.
"Mnogo važniju ulogu, koja je definitivno odredila njegovu buduću karijeru, Stanišić je odigrao tokom priprema za Osmu sednicu i dovođenja Slobodana Miloševića na vlast. Stanišićev tadašnji šef, načelnik DB-a Dragan Mitrović, bio je među prvim žrtvama čistke koja je usledila, a njegov naslednik Zoran Janaćković zadržao se na tom mestu kratko vreme, toliko da Stanišiću zagreje stolicu. Janaćkovićevim premeštanjem na čelo Službe za istraživanje i dokumentaciju (SID), obaveštajne agencije pri Ministarstvu za inostrane poslove Stanišiću je omogućeno da posle petnaest godina rada dođe na čelo Službe", piše Vreme.
Zvanično je na mesto načelnika došao 31. decembra 1991, "mada je najpre kao pomoćnik, a zatim zamenik šefa RDB-a, faktički rukovodio Službom mnogo pre toga".
Konačno, 1991. godine, Stanišić postaje načelnik SDB-a Srbije koji u to vreme menja naziv i postaje Resor državne bezbednosti MUP-a. Ovom postavljenju neposredno je prethodila uspešna organizacija vidovdanskog kosovskog mitinga 1989: priča se da je Stanišić tada osujetio planove nekih čelnika JNA koji su pokušavali da Miloševiću otežaju poziciju, ali i da su njegovi operativci sprečili navodno planirani atentat na budućeg vođu svih Srba.
Prema pisanju Vremena, "nesumnjivo je njegovo učešće u de fakto preuzimanju saveznog ministarstva policije od strane MUP-a Srbije".
Važio je za "najobaveštenijeg čoveka u Srbiji i osobu u koju je Slobodan Milošević imao najviše poverenja".
Javnost ga je upoznala tek 1995. kada je kao specijalni izaslanik Miloševića posredovao u oslobađanju francuskih pilota koje je zarobila Karadžićeva vojska.
"Što se tiče konkretne aktivnosti na terenu, tj. u BiH i bivšoj Krajini, Jovica Stanišić je tokom svih ratnih godina slovio kao siva eminencija, čoveka iz senke bez koga se ništa ne može obaviti. Iz te senke Stanišić izlazi u leto 1995. i to pravo pred kamere, već legendarnom džejmsbondovskom rečenicom ‘My name is Jovica Stanišić’, izgovorenom pred stranim pregovaračima. Naime, u trenutku kada su se bosanski Srbi oteli kontroli Beograda i za bandere vezali 121 vojnika UNPROFOR-a, Stanišić putuje na Pale, u svojstvu specijalnog Miloševićevog izaslanika pregovara s Karadžićem i uspešno završava svoju misiju. Dotadašnje bliske veze šefa srpskog DB-a s Karadžićem i inim srpskim vođama u Bosni možda najbolje ilustruje komentar jednog od prisutnih Srba: ‘Jovici to nismo mogli odbiti’. Diplomatsku (?) aktivnost Stanišić nastavlja kao član jugoslovenske delegacije na mirovnim pregovorima u Dejtonu 1995, posle čega više nije bilo nikakve sumnje da je reč o čoveku od najvećeg poverenja. Nije poznato šta je tačno radio Stanišić u Dejtonu, ali je za pretpostaviti da je bio u mogućnosti da na licu mesta iskuša svoje poznanstvo s američkim obaveštajcima – čemu u prilog ide činjenica da je bar jednom boravio u sedištu CIA", navodi Vreme.
Kada je na novembarskim izborima 1996. SPS izgubio lokalnu vlast, Mira Marković je, prenosi Vreme, zahtevala poništavanje izbornih rezultata i oštre mere prema opoziciji, dok je Stanišić savetovao Miloševiću nastavak oprobane politike "meke ruke".
"Milošević je poslušao suprugu, nakon čega su usledili tromesečni protesti pred kojima je na kraju morao da ustukne; Stanišić je bio dovoljno ozlojeđen da svoje neslaganje sa šefom izrazi ne samo u kuloarima, nego i u izjavi koju je preko svog pomoćnika Dragićevića dostavio američkom ‘Tajmu’. ‘Služba je odana pre svega državi, a ne pojedincu, ma ko to bio’, poručio je. ‘Mi se protivimo prekomernoj upotrebi sile i zalažemo za rešenje krize mirnim sredstvima’. Iako se ispostavilo da je bio u pravu, pukotina između Stanišića i Miloševića je bila stvorena, a Mira Marković i jurišnici iz JUL-a svojski su se usredsredili da je što više prošire", piše Vreme.
Bio je, kako se ističe, u kontaktu sa različitim ljudima iz političkog i javnog života.
Sa pozicije načelnika RDB-a smenjen je u oktobru 1998. godine.
Stanišićevo suprotstavljanje imenovanju Vlajka Stojiljkovića (koji je važio za JUL-ovskog čoveka) na mesto ministra unutrašnjih poslova i javno saopštena zabrinutost JUL-a što ‘ni posle godinu dana naši organi bezbednosti nisu uspeli da rasvetle ubistvo Zorana Todorovića’ jasno su ukazivali da se oko Službe i u vezi s njom događa nešto čudno. Sve nedoumice zvanično su razrešene 27. oktobra 1998. kada je predsednik Srbije Milan Milutinović obznanio da se sad već bivšem šefu RDB-a ‘zahvaljuje na radu i saradnji’.
Posle 5. oktobra Stanišić je postao počasni član Socijaldemokratske partije, na čijem čelu je bio Zoran Lilić, bivši predsednik SRJ.
U martu 2003. uhapšen je u policijskoj operaciji "Sablja", organizovanoj posle ubistva premijera Zorana Đinđića. Haškom sudu izručen je 11. juna 2003. godine.
U jedinoj izjavi medijima datoj od kada je (u oktobru 1998) smenjen sa mesta šefa tajne policije Srbije, Jovica Stanišić je novinaru NIN-a (krajem juna prošle 2002. godine) kratko saopštio: ‘Neću da svedočim u Hagu. Ako me optuže, predaću se, otići ću u Hag i dokazati svoju nevinost’.
Mediji su isticali da su Stanišić i njegova "desna ruka" Franko Simatović Frenki prvi među optuženima za koje bi se moglo reći "da o ratnim zbivanjima znaju neuporedivo više od samog Slobodana Miloševića".
Zbog narušenog zdravlja, Stanišić je nekoliko puta puštan na privremenu slobodu.
Posle prvog suđenja Haški tribunal je Stanišića i Simatovića, u maju 2013, oslobodio krivice.
U oktobru 2019. Stanišića je pred haškim sudom bivši britanski ambasador u Srbiji ser Ajvor Roberts i to kao svedok odbrane, označio "tajnim agentom CIA", prenosi N1. Potom, u aprilu 2021, Stanišićev branilac Vejn Džordaš izjavio je pred sudom da je Stanišić 1991. stupio u kontakt sa američkom Centralnom obaveštajnom agencijom (CIA), a 1993. je CIA "vodio" do masovnih grobnica u Bosni.
Međunarodni mehanizam za krivične sudove proglasio je 30. juna 2021. Stanišića i Simatovića krivim za zločine tokom ratova u Hrvatskoj i BiH i osudio ih na po 12 godina zatvora.
To je druga prvostepena presuda, jer je prva, kojom su bili oslobođeni svih optužbi, bila ukinuta po žalbi tužioca. Oni se terete za udruženi zločinački poduhvat na čelu sa Slobodanom Miloševićem, kroz osnivanje i podršku Crvenim beretkama, Škorpionima i Srpskoj dobrovoljačkoj gardi, jedinicama koje su delovale na području Hrvatske i BiH. Tužilaštvo je tvrdilo da je uspelo da dokaže njihovu krivicu, dok je odbrana tražila ponovnu oslobađajuću presudu.
Danas je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove izrekao Stanišiću i Simatoviću pravosnažne presude od po 15 godina.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Sud u Beogradu: Milionska odšteta za pretrpljenu duševnu bol tokom masovnog ubistva u "Ribnikaru"
05.11.2025.•
0
Viši sud u Beogradu doneo je višemilionsku presudu u parničnom postupku protiv maloletnika koji je počinio masovno ubistvo u OŠ "Vladislav Ribnikar", njegovih roditelja i škole.
Marko Đurić: Oni protiv zakona o Generalštabu ruše pokušaj da se napravi rešenje za ruševinu
05.11.2025.•
0
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić optužio je one koji se protive specijalnom zakonu o Generalštabu da "ruše pokušaj da se napravi novo, bolje rešenje za ruševinu na uglu Kneza Miloša i Nemanjine ulice".
Slovački diplomata Marcel Peško novi šef Misije OEBS-a u Srbiji
05.11.2025.•
0
Slovački diplomata i ambasador Marcel Peško preuzeo je dužnost šefa Misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) u Srbiji 1. novembra ove godine.
I đaci Treće beogradske gimnazije u dvodnevnom bojkotu nastave zbog podrške Dijani Hrki
05.11.2025.•
0
Učenici Četrnaeste beogradske gimnazije saopštili su da 6. i 7. novembra stupaju u dvodnevni bojkot nastave kao vid podrške Dijani Hrki i njenom štrajku glađu.
Koga štite pripadnici MUP-a kod Ćacilenda: "To je odmetnuti deo policije, huligani"
05.11.2025.•
3
Tenzije u blizini Skupštine Srbije traju od nedelje posle podne, kada je Dijana Hrka pokušala da štrajk glađu započne na stepeništu ove intitucije.
MUP: Nije tačno da je policajac dobio otkaz zbog izjave saučešća Dijani Hrka
05.11.2025.•
2
Ministarstvo unutrašnjih poslova demantuje navode koji su se pojavili u pojedinim medijima i na društvenim mrežama, a koji se odnose na navodni otkaz policijskom službeniku koji je izjavio saučešće Dijani Hrka.
Britanski "Independent": Srbija želi da ubrza kontroverzni luksuzni projekat Džareda Kušnera
05.11.2025.•
1
Nakon potpisivanja ugovora o zakupu na 99 godina, srpski parlament je započeo raspravu o planu za ubrzanje realizacije kontroverznog luksuznog kompleksa na mestu Generalštaba u Beogradu.
Ambasador EU u Srbiji: Razočarala me retorika protiv Evropske unije
05.11.2025.•
14
Ambasador EU u Srbiji Andreas fon Bekerat rekao je o izveštaju Evropske komisije da on treba da "pruži putokaz" kako da se ubrzaju reforme.
Akademski plenum: Zašto policija i tužilaštvo ne reaguju na krivična dela u Ćacilendu?
05.11.2025.•
6
Akademski plenum zatražio je od policije i tužilaštva odgovor zašto ne reaguju na brojna krivična dela koja čine pristalice vlasti koji borave u Ćacilendu.
Anketa: Šapić najlošiji gradonačelnik Beograda u poslednje tri decenije
05.11.2025.•
11
Beograđani zahtevaju uređen grad, transparentno upravljanje i aktivno učešće u donošenju odluka, dok Aleksandra Šapića smatraju najgorim gradonačelnikom u poslednje tri decenije.
Prevoznik Jaćimović: Policija me prevarila, prete da će mi svi autobusi biti oduzeti, ali ja ne odustajem
05.11.2025.•
18
Prevoznik Milomir Jaćimović, koji je sinoć priveden kada je dovezao autobus sa Novosađanima da pruže podršku Dijani Hrki koja štrajkuje glađu ispred Skupštine, kaže da su ga kada je priveden prevarili policajci.
Penzionisani inspektor MUP-a o Vučićevim "neuhvatljivim snajperistima": Uznemiravanje i opstrukcija
05.11.2025.•
18
Dugom nizu nikada do kraja rasvetljenih bezbednosnih kriza u zemlji pridružio se slučaj odbeglih snajperista.
Poslanici Skupštine nastavljaju raspravu o biračkom spisku i leks specijalisu za Generalštab
05.11.2025.•
1
Poslanici Skupštine Srbije nastavljaju danas načelnu objedinjenu raspravu o svih osam tačaka dnevnog reda druge sednice redovnog jesenjeg zasedanja, među kojima su izmene Zakona o jedinstvenom biračkom spisku.
Profesori sa Stenforda: Studentski pokret u Srbiji može postati globalni model otpora
05.11.2025.•
24
Na Univerzitetu Stenford održan je Panel o studentskom pokretu u Srbiji na kojem je, između ostalog, govorio profesorka emeritus Milena Dragićević Šešić i studenti iz Novog Pazara, Novog Sada i Beograda.
Goci: Brnabić više deluje kao portparolka Vučića nego kao predsednica parlamenta
05.11.2025.•
11
Generalni sekretar Evropske demokratske partije Sandro Goci ocenio je da predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić "više ne deluje kao predsednica parlamenta, već kao portparolka predsednika Srbije Aleksandra Vučića".
Srbija se sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU uskladila 66,66 odsto
05.11.2025.•
1
Srbija se uskladila sa još dve izjave EU kada je reč o zajedničkoj spoljnoj i bezbednosnoj politici, čime je svoju stopu usklađenosti povećala na 66,66 odsto, rečeno je u Generalnom direktoratu za proširenje EU.
I princ Filip Karađorđević traži da se Ćacilend ukloni iz Pionirskog parka
05.11.2025.•
20
Princ-naslednik Filip Karađorđević uputio je javni apel državnim vlastima Srbije i gradskim organima Beograda da zaštite dostojanstvo i istorijsku vrednost Pionirskog parka.
Nemački portal u analizi "Vučić, naš omiljeni EU diktator": Brisel zbog litijuma podržava sve omrznutiju vlast
05.11.2025.•
14
Godišnjica pogibije u Novom Sadu "jasno je iznela na videlo nimalo prijatnu napetost između strateških interesa EU i režima ogrezlog u korupciju i sve veće autoritarno ustremljenje".
Vučić i priča o snajperistima: Skretanje pažnje javnosti ili stvarna pretnja?
04.11.2025.•
21
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da "u Beogradu jurе dvojicu snajperista" za koje, kako kaže, imaju podatke, ali ih, navodno, već tri dana ne uspevaju da pronađu.
Bogdan Bogdanović: "Bol majke ne sme biti predmet ruganja"
04.11.2025.•
16
Bogdan Bogdanović, kapiten košarkaške reprezentacije Srbije, pružio je podršku Dijani Hrki, majci Stefana Hrke koji je nastradao u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Komentari 12
Fića
Planina Vlasti
Jokso
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar