My name is Jovica Stanišić: Zločini jedne službe
Bivši šef Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije Jovica Stanišić osuđen je danas u sudu u Hagu na 15 godina zatvora.
Foto: FoNet/AP
Međunarodni rezidualni mehanizam sa sedištem u Hagu izrekao je pravosnažne presude od po 15 godina zatvora nekadašnjim čelnicima resora Državne bezbednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.
Oni su optuženi za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH, a ovo je najduži sudski proces u istoriji ovog suda. Trajao je pune dve decenije.
Ko je Jovica Stanišić?
Stanišić je rođen 1950. godine u Ratkovu, u opštini Odžaci. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu 1974. godine.
"Njegove kolege sa fakulteta pamte ga kao sasvim prosečnog studenta koji se mahom držao po strani (mada je tu i tamo svirao bas gitaru). Izgleda da je već u to vreme imao na umu posao u Službi u koju je primljen odmah nakon studija", prenosi Vreme.
Već 1975. zaposlio se u Službi državne bezbednosti (DB) Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, piše Istinomer.
"U prvo vreme, Stanišić je radio kao operativac beogradskog Centra DB-a, po kontraobaveštajnoj liniji. Navodno se već na samom početku karijere istakao prilikom obrade čuvenog teroriste Iliča Sančeza Karlosa koji je 1975. uhapšen u beogradskom hotelu Metropol, ali je verovatnije da je Stanišićeva uloga u toj aferi, nakon koje je Karlosu odlukom sa najvišeg mesta omogućeno da bezbedno napusti Jugoslaviju, bila relativno mala", navodi Vreme.
Najpre je radio kao operativac, a zatim i kao kontraobaveštajac za sektor Istok.
Kako piše Vreme, kao stručnjak za KGB u beogradskoj upravi SDB-a, prelazi u odeljenje analitike, da bi se kasnije pojavio kao operativac kontraobaveštajnog sektora Zapad SDB-a Srbije. Avanzovanje nastavlja dolaskom na funkciju pomoćnika načelnika za Sektor kontraobaveštajne delatnosti, pa na mesto pomoćnika šefa Službe - najpre Dragana Mitrovića, a potom Zorana Janaćkovića. Još uvek nije tačno utvrđeno šta je konkretno uradio tokom tih godina uspona, ali mu se u zasluge ubraja i posredovanje u oslobađanju Željka Ražnatovića Arkana i Zorana Stevanovića uhapšenih 1990. u Dvoru na Uni u Hrvatskoj.
Mediji su isticali da je ključni momenat u njegovoj karijeri bila priprema Osme sednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, koja je održana 23. i 24. septembra 1987. godine.
"Mnogo važniju ulogu, koja je definitivno odredila njegovu buduću karijeru, Stanišić je odigrao tokom priprema za Osmu sednicu i dovođenja Slobodana Miloševića na vlast. Stanišićev tadašnji šef, načelnik DB-a Dragan Mitrović, bio je među prvim žrtvama čistke koja je usledila, a njegov naslednik Zoran Janaćković zadržao se na tom mestu kratko vreme, toliko da Stanišiću zagreje stolicu. Janaćkovićevim premeštanjem na čelo Službe za istraživanje i dokumentaciju (SID), obaveštajne agencije pri Ministarstvu za inostrane poslove Stanišiću je omogućeno da posle petnaest godina rada dođe na čelo Službe", piše Vreme.
Zvanično je na mesto načelnika došao 31. decembra 1991, "mada je najpre kao pomoćnik, a zatim zamenik šefa RDB-a, faktički rukovodio Službom mnogo pre toga".
Konačno, 1991. godine, Stanišić postaje načelnik SDB-a Srbije koji u to vreme menja naziv i postaje Resor državne bezbednosti MUP-a. Ovom postavljenju neposredno je prethodila uspešna organizacija vidovdanskog kosovskog mitinga 1989: priča se da je Stanišić tada osujetio planove nekih čelnika JNA koji su pokušavali da Miloševiću otežaju poziciju, ali i da su njegovi operativci sprečili navodno planirani atentat na budućeg vođu svih Srba.
Prema pisanju Vremena, "nesumnjivo je njegovo učešće u de fakto preuzimanju saveznog ministarstva policije od strane MUP-a Srbije".
Važio je za "najobaveštenijeg čoveka u Srbiji i osobu u koju je Slobodan Milošević imao najviše poverenja".
Javnost ga je upoznala tek 1995. kada je kao specijalni izaslanik Miloševića posredovao u oslobađanju francuskih pilota koje je zarobila Karadžićeva vojska.
"Što se tiče konkretne aktivnosti na terenu, tj. u BiH i bivšoj Krajini, Jovica Stanišić je tokom svih ratnih godina slovio kao siva eminencija, čoveka iz senke bez koga se ništa ne može obaviti. Iz te senke Stanišić izlazi u leto 1995. i to pravo pred kamere, već legendarnom džejmsbondovskom rečenicom ‘My name is Jovica Stanišić’, izgovorenom pred stranim pregovaračima. Naime, u trenutku kada su se bosanski Srbi oteli kontroli Beograda i za bandere vezali 121 vojnika UNPROFOR-a, Stanišić putuje na Pale, u svojstvu specijalnog Miloševićevog izaslanika pregovara s Karadžićem i uspešno završava svoju misiju. Dotadašnje bliske veze šefa srpskog DB-a s Karadžićem i inim srpskim vođama u Bosni možda najbolje ilustruje komentar jednog od prisutnih Srba: ‘Jovici to nismo mogli odbiti’. Diplomatsku (?) aktivnost Stanišić nastavlja kao član jugoslovenske delegacije na mirovnim pregovorima u Dejtonu 1995, posle čega više nije bilo nikakve sumnje da je reč o čoveku od najvećeg poverenja. Nije poznato šta je tačno radio Stanišić u Dejtonu, ali je za pretpostaviti da je bio u mogućnosti da na licu mesta iskuša svoje poznanstvo s američkim obaveštajcima – čemu u prilog ide činjenica da je bar jednom boravio u sedištu CIA", navodi Vreme.
Kada je na novembarskim izborima 1996. SPS izgubio lokalnu vlast, Mira Marković je, prenosi Vreme, zahtevala poništavanje izbornih rezultata i oštre mere prema opoziciji, dok je Stanišić savetovao Miloševiću nastavak oprobane politike "meke ruke".
"Milošević je poslušao suprugu, nakon čega su usledili tromesečni protesti pred kojima je na kraju morao da ustukne; Stanišić je bio dovoljno ozlojeđen da svoje neslaganje sa šefom izrazi ne samo u kuloarima, nego i u izjavi koju je preko svog pomoćnika Dragićevića dostavio američkom ‘Tajmu’. ‘Služba je odana pre svega državi, a ne pojedincu, ma ko to bio’, poručio je. ‘Mi se protivimo prekomernoj upotrebi sile i zalažemo za rešenje krize mirnim sredstvima’. Iako se ispostavilo da je bio u pravu, pukotina između Stanišića i Miloševića je bila stvorena, a Mira Marković i jurišnici iz JUL-a svojski su se usredsredili da je što više prošire", piše Vreme.
Bio je, kako se ističe, u kontaktu sa različitim ljudima iz političkog i javnog života.
Sa pozicije načelnika RDB-a smenjen je u oktobru 1998. godine.
Stanišićevo suprotstavljanje imenovanju Vlajka Stojiljkovića (koji je važio za JUL-ovskog čoveka) na mesto ministra unutrašnjih poslova i javno saopštena zabrinutost JUL-a što ‘ni posle godinu dana naši organi bezbednosti nisu uspeli da rasvetle ubistvo Zorana Todorovića’ jasno su ukazivali da se oko Službe i u vezi s njom događa nešto čudno. Sve nedoumice zvanično su razrešene 27. oktobra 1998. kada je predsednik Srbije Milan Milutinović obznanio da se sad već bivšem šefu RDB-a ‘zahvaljuje na radu i saradnji’.
Posle 5. oktobra Stanišić je postao počasni član Socijaldemokratske partije, na čijem čelu je bio Zoran Lilić, bivši predsednik SRJ.
U martu 2003. uhapšen je u policijskoj operaciji "Sablja", organizovanoj posle ubistva premijera Zorana Đinđića. Haškom sudu izručen je 11. juna 2003. godine.
U jedinoj izjavi medijima datoj od kada je (u oktobru 1998) smenjen sa mesta šefa tajne policije Srbije, Jovica Stanišić je novinaru NIN-a (krajem juna prošle 2002. godine) kratko saopštio: ‘Neću da svedočim u Hagu. Ako me optuže, predaću se, otići ću u Hag i dokazati svoju nevinost’.
Mediji su isticali da su Stanišić i njegova "desna ruka" Franko Simatović Frenki prvi među optuženima za koje bi se moglo reći "da o ratnim zbivanjima znaju neuporedivo više od samog Slobodana Miloševića".
Zbog narušenog zdravlja, Stanišić je nekoliko puta puštan na privremenu slobodu.
Posle prvog suđenja Haški tribunal je Stanišića i Simatovića, u maju 2013, oslobodio krivice.
U oktobru 2019. Stanišića je pred haškim sudom bivši britanski ambasador u Srbiji ser Ajvor Roberts i to kao svedok odbrane, označio "tajnim agentom CIA", prenosi N1. Potom, u aprilu 2021, Stanišićev branilac Vejn Džordaš izjavio je pred sudom da je Stanišić 1991. stupio u kontakt sa američkom Centralnom obaveštajnom agencijom (CIA), a 1993. je CIA "vodio" do masovnih grobnica u Bosni.
Međunarodni mehanizam za krivične sudove proglasio je 30. juna 2021. Stanišića i Simatovića krivim za zločine tokom ratova u Hrvatskoj i BiH i osudio ih na po 12 godina zatvora.
To je druga prvostepena presuda, jer je prva, kojom su bili oslobođeni svih optužbi, bila ukinuta po žalbi tužioca. Oni se terete za udruženi zločinački poduhvat na čelu sa Slobodanom Miloševićem, kroz osnivanje i podršku Crvenim beretkama, Škorpionima i Srpskoj dobrovoljačkoj gardi, jedinicama koje su delovale na području Hrvatske i BiH. Tužilaštvo je tvrdilo da je uspelo da dokaže njihovu krivicu, dok je odbrana tražila ponovnu oslobađajuću presudu.
Danas je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove izrekao Stanišiću i Simatoviću pravosnažne presude od po 15 godina.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Bata Živojinović više ne počiva u Aleji zaslužnih građana
30.04.2024.•
0
Posmrtni ostaci legendarnog glumca Velimir Bate Živojinovića više ne počivaju u Aleji zaslužnih građana, gde je sahranjen 2016. godine.
Brnabić za sutra sazvala sednicu Skupštine, na dnevnom redu izbor Vlade i polaganje zakletve
30.04.2024.•
0
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić sazvala je za sredu, 1. maj sednicu parlamenta na čijem je dnevnom redu izbor Vlade i polaganje zakletve predsednika i članova Vlade.
Sutra počinje izgradnja Nacionalnog fudbalskog stadiona: "To će biti pravo remek-delo"
30.04.2024.•
5
Izgradnja Nacionalnog stadiona u beogradskoj opštini Surčin počeće sutra, a polaganju kamena temeljca prisustvovaće predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Istraživanje: Sve manje građana spremno da radi van Srbije, ostaju zbog porodice, domovine i jezika
30.04.2024.•
6
Samo 11 odsto ispitanika iz Srbije rešeno je da radi van zemlje, pokazuje novo istraživanje o mobilnosti radne snage.
Sva taksi vozila u Beogradu od 8. maja moraju da budu bela
30.04.2024.•
3
Sva taksi vozila u Beogradu od 8. maja će morati da budu bele boje, rekao je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić, prenosi Beoinfo.
Vučević saopštio sastav Vlade Srbije: Đurić, Vulin, Lončar, Glišić, Gašić, Milica Zavetnica...
30.04.2024.•
80
Mandatar za sastav nove vlade Miloš Vučević će danas podneti predsednici Narodne Skupštine zahtev za zakazivanje sednice Skupštine Srbije za sutra, 1. maj, na kojoj će predstaviti ekspoze.
Svakog Prvog maja sedmoro pogine u saobraćaju, MUP apelovao: "Slavi srcem, ali za volanom razumno"
30.04.2024.•
0
MUP-a Srbije apeluje za opreznu vožnju tokom prvomajskih praznika.
Da vas ne vrate sa granice: Pre polaska na put, proverite Registar neplaćenih novčanih kazni
30.04.2024.•
3
Pred predstojeće praznike i godišnje odmore obavezan deo priprema građanima trebalo bi da bude i uvid u Registar neplaćenih novčanih kazni, da bi izbegli neprijatnost da na granici.
Vučić se od početka godine obratio građanima 87 puta
30.04.2024.•
17
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić se od početka godine ove godine 87 puta obratio građanima, i to čak 23 puta u aprilu, objavio je Istinomer na svom "X" nalogu.
Aleksić: Nisu me ubedili da je bojkot dobra opcija, opozicija u Beogradu ima dobre šanse
30.04.2024.•
1
Predsednik Narodnog pokreta Srbije i poslanik Miroslav Aleksić rekao je da ljudi iz koalicije "Srbija protiv nasilja" nisu uspeli da ga ubede da je bojkot izbora dobra opcija.
Zemljotres od 4,1 stepen kod Kladova
30.04.2024.•
1
Zemljotres jačine 4,1 stepen Rihterove skale pogodio je jutros Istočnu Srbiju.
Hrvatska i danas testira sistem na Bajakovu, moguća duža zadržavanja
30.04.2024.•
6
MUP Srbije, pred prvomajske i uskršnje praznike, tokom kojih se očekuje povećan priliv građana na graničnim prelazima, savetuje da građani pre polaska na put provere stanje na graničnim prelazima.
VIDEO Kineski voz "Soko" stigao u Srbiju: Voziće od Novog Sada do Subotice
30.04.2024.•
27
Kineski električni brzi voz kompanije "CRRC Čangčun" brendiran kao još jedan "Soko", stigao je u Srbiju.
Stefanović: Umesto čestitke Prvog maja, Vučić radnicima obećao da neće skratiti radno vreme
30.04.2024.•
15
Umesto čestitke, radnici Srbije su za Prvi maj od Aleksandra Vučića dobili obećanje da nikada neće smanjiti radnu nedelju na sedam sati, čemu teži ceo svet, uključujući i Crnu Goru.
Od baronice do Katalonca koji je protiv nezavisnosti: Oni su posredovali u dijalogu oko Kosova
30.04.2024.•
2
Odlazeći specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak već se sprema za novo radno mesto i broji sitno do kraja mandata.
Očekuje se pojačan saobraćaj na glavnim putnim pravcima i graničnim prelazima
30.04.2024.•
0
Poslednjeg radnog dana ove nedelje pojačan saobraćaj se, osim na glavnim putnim pravcima, očekuje i na graničnim prelazima, saopštio je danas Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Mladić vozio kola po šinama na mostu na Adi, osuđen na dva meseca zatvora
29.04.2024.•
12
Prekršajni sud osudio je 23-godišnjeg vozača koji se automobilom kretao tramvajskim šinama na mostu na Adi.
Vučić: Ubedili su me da smrtna kazna ne može da se vrati, neću da kvarim evropski put
29.04.2024.•
29
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su ga ubedili da ne mogu da se menjaju zakoni o smrtnoj kazni.
Stano: Lajčak nije bio neuspešan, možete nekome pomoći samo ako želi da prihvati pomoć
29.04.2024.•
3
Evropska unija je iz dosadašnjih pregovora Beograda i Prištine naučila da ukoliko dve strane nisu voljne da pregovaraju niko na to neće moći da ih natera, izjavio je portparol EU Peter Stano.
Vučić: Nacionalni stadion se gradi zbog standarda ljudi, sa Si Đinpingom i o letećim automobilima
29.04.2024.•
12
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će kamen temeljac za nacionalni stadion u Surčinu biti postavljen 1. maja.
Crta: Ministarstvo proizvodi konfuziju oko biračkog spiska
29.04.2024.•
1
Posmatračka misija Crta saopštila je da zahteva od Ministarstva državne uprave da obezbedi tačnost biračkog spiska i da objasni kontradiktornosti u podacima koje objavljuje.
Komentari 12
Fića
Planina Vlasti
Jokso
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar