O Vučićevoj podršci za peto i šesto dete: "Ne prave se deca zbog para, potrebni vrtići, pedijatri"
Iz godine u godinu Srbija, osim manjeg broja stanovnika, beleži i pad nataliteta.
Foto: Pixabay
Kao novo rešenje za poboljšanje demografske slike, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će država doneti sistemske, višegodišnje mere podrške za svako novorođeno peto i šesto dete.
Do sada su porodice dobijale jednokratnu novčanu pomoć od 345.398 za prvo dete, i u jednakim mesečnim ratama 306.388 za drugo, 1.838.332 za treće i 2.757.498 dinara za četvrto dete.
Roditeljima je isplaćivan i paušal u iznosu od 6.383 dinara za nabavku opreme za decu rođenu od 1. januara tekuće godine. Za drugo i treće dete rođeno od početka 2023. isplaćivana je i jednokratna pomoć od 115.132 dinara.
Najveći broj rađanja u prethodnoj godini zabeležen je u starosnoj grupi žena od 30 do 34 godine, dok je prosečna starost žena pri rođenju deteta bila 30. Prvo dete većina žena rodi sa 29 godina.
Posmatrajući demografsku sliku, u poslednjih 10 godina naša zemlja beleži konstantni pad stanovništva, te u 2022. u Srbiji živi pola miliona manje ljudi nego 2019. godine.
Ipak, udruženja koja se bave pravima roditelja, iako podržavaju finansijski podsticaj, smatraju da postoje efektnija rešenja koja bi bila bolji stimulans da se ova slika popravi.
Tatjana Macura iz udruženja "Mame su zakon" sugeriše da su porodicama, osim finansijskih, potrebne i drugačije, više logističke mere podrške.
"Nadam se da Vlada razmišlja i u tom pravcu. Jedna takva mera, na primer, bila bi produžetak odsustva sa posla nakon porođaja koji je najavljivan krajem prošle godine zbog toga što majke teško uklapaju povratak na posao i polazak deteta u vrtić", predočava Macura.
Osvrćući se na najavu predsednika, sagovornica list Danas smatra da je to lepa vest, pod uslovom da bude primenjena kao što je slučaj za porodice sa troje ili četvoro dece.
"Aktuelni Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom predviđa finansijsku podršku za porodice koje imaju do četvoro dece. Majke koje rode četvrto dete, u trajanju od 10 godina dobijaju 22.979 dinara mesečno. S druge strane, porodice koje imaju petoro, šestoro i više dece - nisu prepoznate. Udruženje 'Mame su zakon' se duži niz godina bori da i porodice koje imaju više od četvoro dece budu prepoznate u zakonu. Posebno jer je najčešće reč o porodicama koje su na neki način marginalizovane, ili materijalno ugrožene", pojašnjava članica ovog udruženja.
Macura napominje da ipak ne treba upasti u statističku zamku, jer je, kako kaže, broj porodica koje imaju više od troje dece, a čine ih visokoobrazovane i materijalno stabilne porodice - u porastu.
"Ne radi se o vrtoglavom rastu, ali rast svakako postoji. U poslednje vreme povećan je broj porodica sa više dece koje ne spadaju u ugroženu kategoriju, uprkos uvreženoj pretpostavci da je nužno reč o onima slabijeg materijalnog statusa", kaže Macura.
"Niko ne očekuje milostinju - roditeljima treba bolji sistem"
Sa tim da postoji sistemski problem koji se ne rešava finansijskom pomoći saglasna je i Jelena Ćirić-Nikolić sa portala "Bebac", koja naglašava da roditelji ne proširuju svoje porodice zbog novca.
"To je značajna odgovornost na partnerima da bi za 200.000 dinara dobili dete, a da znaju da u okolini nemaju lekara, vrtić, mesto u školi, da knjige koštaju 20.000 dinara i tako dalje. Broj porodica koje imaju petoro ili šestoro dece nije preterano veliki. Iz tog razloga, nisam sigurna u kojoj meri bi to pospešilo rađanje. Nijedan roditelj neće reći da mu je potreban novac da bi proširio svoju porodicu", naglašava ona.
Kao primere za to navodi nedostatak mesta u vrtićima, što prouzrokuje da majke nakon prvih godinu dana porodiljskog ne mogu da se vrate na posao jer nemaju gde da ostave decu.
"S druge strane, žene se ne osnažuju da budu preduzetnice, jer postoje brojne zakonske neprilagođenosti - od nemogućnosti da imaju odsustvo dve godine nakon rođenja trećeg deteta, da moraju same da uplaćuju poreze i doprinose dok su na porodiljskom, do toga da njihovi partneri ne mogu da odu na odmor radi nege deteta. Postoje brojne stvari koje bi trudnicama dale sigurnost - niko ne očekuje da im se daje milostinja. Ljudi uglavnom žele da žive od svog rada, a trudnica kada ode na trudničko bolovanje, postoji velika mogućnost da će kasniti trudnička naknada, što dodatno ugrožava ekonomsku stabilnost porodice", pojašnjava Ćirić-Nikolić.
Sagovornica Danasa ističe da postoje mesta koja broje na desetine hiljada ljudi, kao što je na primer Vrbas, grad od skoro 37.000 stanovnika, a koja nemaju ni osnovne uslove za rast i odgajanje dece.
"Kada pogledamo statistiku RZS, jasno se vidi da je broj prvorođene dece oko 50 odsto. Za više dece taj broj pada. Samim tim je diskutabilno pitanje u kojoj meri će novčani podsticaj doprineti da se zaista toliko dece rodi. Iz tog razloga najavljene mere deluju više kao populistički potez nego namera da se roditeljima pruži sigurnost. Pitanja kojima se treba posvetiti znatno su dublja – Koliko dugo se čeka na pregled pedijatra? Da li imamo dovoljno lekara za našu decu? Da li svaka varošica ima pedijatra i vrtić? Po unutrašnjosti Srbije imamo toliki deficit ginekologa, da trudnice moraju putovati po 40 kilometara kako bi otišle na pregled. A od strane nadležnih na snazi je ignorisanje i izbegavanje da se reše problemi koji zaista utiču na proširenje porodice", kaže Ćirić-Nikolić.
Takođe dodaje i da je pitanje i da li će se žene uz podsticaje opredeliti da rode petoro ili šestoro dece, s obzirom da se sa oko 30 godina odlučuju na rađanje prvog deteta.
"Prosečne godine žene u Srbiji koja rađa prvo dete su oko 29. To znači da bi mogla da rodi preko četvoro dece ako bi svake godine rađala po jedno, što nije po preporukama SZO, koja ističe da pauza između dve trudnoće bude minimum godinu dana, kako bi je žena iznela na zdrav način i za nju i za bebu. Poenta je da sistem nije dovoljno osnažujući, i ne uliva sigurnost. Osim toga, i vladajuća retorika je problematična, ako se osvrnemo na situaciju u Skupštini gde su, na neki način na stub srama stavljeni ljudi koji ne mogu da zasnuju porodicu", zaključuje ova sagovornica.
Prema poslednjim podacima popisa, od ukupno 6,6 miliona ljudi, u Srbiji živi blizu milion dece uzrasta do 14 godina. Najnovije istraživanje UNICEF-a i Saveza ekonomista Srbije pokazuje da je 28.000 dece palo ispod granice apsolutnog siromaštva tokom 2022. godine.
Takođe, utvrdili su da je prosečan profil apsolutno siromašne osobe u našoj zemlji dete do 14 godina, iz višečlane porodice iz južne ili istočne Srbije, čiji roditelji imaju nizak nivo obrazovanja ili su nezaposleni.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Policija zaplenila pet kilograma amfetamina iz taksi vozila
11.02.2026.•
0
Tridesetsedmogodišnji D. V. uhapšen je u Beogradu zbog posedovanja droge.
Pucnjava u Južnoj Mitrovici: Jedna osoba ranjena, dvoje uhapšeno
11.02.2026.•
0
U pucnjavi u Južnoj Mitrovici večeras je ranjena jedna osoba dok su dve uhapšene, potvrdila je Kosovska policija.
Muškarac u Kruševcu uhapšen zbog ubistva majke
11.02.2026.•
2
Tridesetdvogodišnji J. B. iz Kruševca uhapšen je zbog sumnje da je ubio svoju majku.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - poklon vas čeka
11.02.2026.•
18
Novo izdanje 021.rs dnevnog kviza u kom vas darujemo je pred vama.
RTS potvrdio imenovanje Manje Grčić za generalnu direktorku
11.02.2026.•
5
Upravni odbor Javne medijske ustanove Radio-televizije Srbije (RTS) doneo je odluku o imenovanju Manje Grčić za generalnu direktorku.
VIDEO Uhapšene tri osobe: Pronađena droga, snajperska puška, gumene maske za lice...
11.02.2026.•
4
Policija u Beogradu uhapsila je tri osobe zbog sumnje na dilovanje i posedovanje oružja i eksplozivnih materija.
Opasni otpad biće skladišten nadomak škole u Vrčinu: Ministarstvo odobrilo
11.02.2026.•
3
Ministarstvo zaštite životne sredine odobrilo je skladištenje opasnog otpada u Vrčinu, na zemljištu koje će se nalaziti nadomak škole.
Stižu izbori: Kada se kreće sa čišćenjem "fantomskih glasača"?
11.02.2026.•
5
"Fantomski birači", netačne adrese prebivališta, migracije birača - sve su ovo neki od mehanizama izborne mahinacije koji su viđeni u Srbiji. Komisija za birački spisak bi upravo tim pitanjima trebalo i da se bavi.
Rute: Još čekamo odgovornost za incidente u Zvečanu i Banjskoj 2023.
11.02.2026.•
4
Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je u Briselu da se još čeka da se utvrdi odgovornost za incidente na Kosovu 2023. godine.
Krkobabić: Počinje obnova dobrovoljnih vatrogasnih društva u selima u Srbiji i Vojvodini
11.02.2026.•
3
Ministarstvo za brigu o selu predstavilo je novi program podrške, koji ima cilj unapređenje sistema zaštite od požara i vanrednih situacija, posebno u ruralnim sredinama gde su rizici izraženiji.
Inicijativa A 11: Grad Beograd prinudno iselio romske porodice, neki noć proveli na ulici
11.02.2026.•
6
Inicijativa A 11 saopštila je da je Grad Beograd zbog linijskog parka prinudno iselio romske porodice koje su živele na Dorćolu, srušio domove i ponudio smeštaj u kontejnerima koji su "ispod granice prihvatljivog".
VIDEO Radnici Apoteka "Beograd" protestovali ispred Vlade: "Gde je naših devet plata?"
11.02.2026.•
1
Radnici Apoteka "Beograd" protestovali su danas ispred Vlade Srbije.
Manja Grčić nova direktorka RTS-a
11.02.2026.•
32
Manja Grčić izabrana je za novu generalnu direktorku Radio-televizije Srbije.
VIDEO: Farmeri iz očaja blokirali put i prosuli četiri tone mleka, BIA vršila pritisak pred protest
11.02.2026.•
12
Proizvođači mleka danas su traktorima i posudama sa mlekom blokirali put Kragujevac-Knić na brdu Vučkovica, gde će prema najavama ostati do 14 časova.
Podsećanje: Porez na imovinu možete proveriti i platiti preko portala LPA
11.02.2026.•
2
Кancelarija za informacione tehnologije i elektronske upravu podsetila je građane Srbije da preko portala LPA (lpa.gov.rs) mogu da provere stanje poreza na imovinu, uvid u zaduženja, plate i preuzmu neophodne podatke.
Marketinški stručnjak o tome šta stoji iza priče o Vučiću i ChatGPT planovima: "Priprema teren"
11.02.2026.•
7
Prorežimski mediji ovih dana su krenuli u novu kampanju serije tekstova o "velikom skandalu u državi" gde su, navodno, Vlada i ministri iskoristili veštačku inteligenciju da sastave programe razvoja Srbije.
Tela dva mladića pronađena u vikendici kod Banje Koviljače
11.02.2026.•
2
Tela dva mladića pronađena su u vikendici na obali Drine, kod Banje Koviljače.
Nakon smrti devojčice posle operacije krajnika: Direktor bolnice u Čačku podneo ostavku
11.02.2026.•
9
Vršilac dužnosti direktora Opšte bolnice Čačak Dejan Dabić podneo je ostavku, a u toku je spoljašnji stručni nadzor rada u OB Čačak, kojim će biti proveren kvalitet stručnog rada, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Brnabić se sastala sa Trampovim saradnikom: "Lobista za 'peglanje' Vučićevog fijaska na Floridi"
11.02.2026.•
10
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić sastala se juče sa specijalnim izaslanikom Sjedinjenih Američkih Država Paolom Zampolijem, pomalo kontroverznim saradnikom predsednika SAD Donalda Trampa.
Odobreno zapošljavanje 34 novih ljudi u Skupštini Srbije
11.02.2026.•
4
Administrativni odbor Skupštine Srbije dao je saglasnost da u Skupštini bude zaposleno 34 novih ljudi.
Ministarka trgovine: Proizvođači će kad istekne uredba o maržama imati prostor da snize cene
11.02.2026.•
9
Ministarka trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da će proizvođači imati prostor da snize cene proizvoda jer su poslednjom uredbom o ograničavanju marži, koja ističe 1. marta, odmrznute cene.
Komentari 29
Bojan
Ugledajte se na Čečene, pa se onda čudom čudite što vas smatramo primitivnim plemenom...
Vlada
Stvarno, odakle ovaj novac državi kad je sve potrošila na crkvu i policiju? Lepo nek joj sad popovi i panduri štancuju radnu snagu.
Janko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar