O Vučićevoj podršci za peto i šesto dete: "Ne prave se deca zbog para, potrebni vrtići, pedijatri"
Iz godine u godinu Srbija, osim manjeg broja stanovnika, beleži i pad nataliteta.
Kao novo rešenje za poboljšanje demografske slike, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će država doneti sistemske, višegodišnje mere podrške za svako novorođeno peto i šesto dete.
Do sada su porodice dobijale jednokratnu novčanu pomoć od 345.398 za prvo dete, i u jednakim mesečnim ratama 306.388 za drugo, 1.838.332 za treće i 2.757.498 dinara za četvrto dete.
Roditeljima je isplaćivan i paušal u iznosu od 6.383 dinara za nabavku opreme za decu rođenu od 1. januara tekuće godine. Za drugo i treće dete rođeno od početka 2023. isplaćivana je i jednokratna pomoć od 115.132 dinara.
Najveći broj rađanja u prethodnoj godini zabeležen je u starosnoj grupi žena od 30 do 34 godine, dok je prosečna starost žena pri rođenju deteta bila 30. Prvo dete većina žena rodi sa 29 godina.
Posmatrajući demografsku sliku, u poslednjih 10 godina naša zemlja beleži konstantni pad stanovništva, te u 2022. u Srbiji živi pola miliona manje ljudi nego 2019. godine.
Ipak, udruženja koja se bave pravima roditelja, iako podržavaju finansijski podsticaj, smatraju da postoje efektnija rešenja koja bi bila bolji stimulans da se ova slika popravi.
Tatjana Macura iz udruženja "Mame su zakon" sugeriše da su porodicama, osim finansijskih, potrebne i drugačije, više logističke mere podrške.
"Nadam se da Vlada razmišlja i u tom pravcu. Jedna takva mera, na primer, bila bi produžetak odsustva sa posla nakon porođaja koji je najavljivan krajem prošle godine zbog toga što majke teško uklapaju povratak na posao i polazak deteta u vrtić", predočava Macura.
Osvrćući se na najavu predsednika, sagovornica list Danas smatra da je to lepa vest, pod uslovom da bude primenjena kao što je slučaj za porodice sa troje ili četvoro dece.
"Aktuelni Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom predviđa finansijsku podršku za porodice koje imaju do četvoro dece. Majke koje rode četvrto dete, u trajanju od 10 godina dobijaju 22.979 dinara mesečno. S druge strane, porodice koje imaju petoro, šestoro i više dece - nisu prepoznate. Udruženje 'Mame su zakon' se duži niz godina bori da i porodice koje imaju više od četvoro dece budu prepoznate u zakonu. Posebno jer je najčešće reč o porodicama koje su na neki način marginalizovane, ili materijalno ugrožene", pojašnjava članica ovog udruženja.
Macura napominje da ipak ne treba upasti u statističku zamku, jer je, kako kaže, broj porodica koje imaju više od troje dece, a čine ih visokoobrazovane i materijalno stabilne porodice - u porastu.
"Ne radi se o vrtoglavom rastu, ali rast svakako postoji. U poslednje vreme povećan je broj porodica sa više dece koje ne spadaju u ugroženu kategoriju, uprkos uvreženoj pretpostavci da je nužno reč o onima slabijeg materijalnog statusa", kaže Macura.
"Niko ne očekuje milostinju - roditeljima treba bolji sistem"
Sa tim da postoji sistemski problem koji se ne rešava finansijskom pomoći saglasna je i Jelena Ćirić-Nikolić sa portala "Bebac", koja naglašava da roditelji ne proširuju svoje porodice zbog novca.
"To je značajna odgovornost na partnerima da bi za 200.000 dinara dobili dete, a da znaju da u okolini nemaju lekara, vrtić, mesto u školi, da knjige koštaju 20.000 dinara i tako dalje. Broj porodica koje imaju petoro ili šestoro dece nije preterano veliki. Iz tog razloga, nisam sigurna u kojoj meri bi to pospešilo rađanje. Nijedan roditelj neće reći da mu je potreban novac da bi proširio svoju porodicu", naglašava ona.
Kao primere za to navodi nedostatak mesta u vrtićima, što prouzrokuje da majke nakon prvih godinu dana porodiljskog ne mogu da se vrate na posao jer nemaju gde da ostave decu.
"S druge strane, žene se ne osnažuju da budu preduzetnice, jer postoje brojne zakonske neprilagođenosti - od nemogućnosti da imaju odsustvo dve godine nakon rođenja trećeg deteta, da moraju same da uplaćuju poreze i doprinose dok su na porodiljskom, do toga da njihovi partneri ne mogu da odu na odmor radi nege deteta. Postoje brojne stvari koje bi trudnicama dale sigurnost - niko ne očekuje da im se daje milostinja. Ljudi uglavnom žele da žive od svog rada, a trudnica kada ode na trudničko bolovanje, postoji velika mogućnost da će kasniti trudnička naknada, što dodatno ugrožava ekonomsku stabilnost porodice", pojašnjava Ćirić-Nikolić.
Sagovornica Danasa ističe da postoje mesta koja broje na desetine hiljada ljudi, kao što je na primer Vrbas, grad od skoro 37.000 stanovnika, a koja nemaju ni osnovne uslove za rast i odgajanje dece.
"Kada pogledamo statistiku RZS, jasno se vidi da je broj prvorođene dece oko 50 odsto. Za više dece taj broj pada. Samim tim je diskutabilno pitanje u kojoj meri će novčani podsticaj doprineti da se zaista toliko dece rodi. Iz tog razloga najavljene mere deluju više kao populistički potez nego namera da se roditeljima pruži sigurnost. Pitanja kojima se treba posvetiti znatno su dublja – Koliko dugo se čeka na pregled pedijatra? Da li imamo dovoljno lekara za našu decu? Da li svaka varošica ima pedijatra i vrtić? Po unutrašnjosti Srbije imamo toliki deficit ginekologa, da trudnice moraju putovati po 40 kilometara kako bi otišle na pregled. A od strane nadležnih na snazi je ignorisanje i izbegavanje da se reše problemi koji zaista utiču na proširenje porodice", kaže Ćirić-Nikolić.
Takođe dodaje i da je pitanje i da li će se žene uz podsticaje opredeliti da rode petoro ili šestoro dece, s obzirom da se sa oko 30 godina odlučuju na rađanje prvog deteta.
"Prosečne godine žene u Srbiji koja rađa prvo dete su oko 29. To znači da bi mogla da rodi preko četvoro dece ako bi svake godine rađala po jedno, što nije po preporukama SZO, koja ističe da pauza između dve trudnoće bude minimum godinu dana, kako bi je žena iznela na zdrav način i za nju i za bebu. Poenta je da sistem nije dovoljno osnažujući, i ne uliva sigurnost. Osim toga, i vladajuća retorika je problematična, ako se osvrnemo na situaciju u Skupštini gde su, na neki način na stub srama stavljeni ljudi koji ne mogu da zasnuju porodicu", zaključuje ova sagovornica.
Prema poslednjim podacima popisa, od ukupno 6,6 miliona ljudi, u Srbiji živi blizu milion dece uzrasta do 14 godina. Najnovije istraživanje UNICEF-a i Saveza ekonomista Srbije pokazuje da je 28.000 dece palo ispod granice apsolutnog siromaštva tokom 2022. godine.
Takođe, utvrdili su da je prosečan profil apsolutno siromašne osobe u našoj zemlji dete do 14 godina, iz višečlane porodice iz južne ili istočne Srbije, čiji roditelji imaju nizak nivo obrazovanja ili su nezaposleni.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Bogoljub Karić nakon proglašenja liste: I mi smo tražili da svaki dokument i potpis budu provereni
26.09.2026.•
0
Nakon proglašenja izborne liste "Bogoljub Karić - Pokret Snaga Srbije - BK", njen nosilac, Bogoljub Karić izjavio je da su i oni tražili od Republičke izborne komisije proveru dokumenata i potpisa.
Proglašene tri nove liste za izbore za savete nacionalnih manjina
26.09.2026.•
0
Republička izborna komisija proglasila je tri nove liste za izbore za Nacionalne savete nacionalnih manjina.
Srpsko nacionalno veće KiM optužilo Vučića za Banjsku: Omogućio Kurtiju veći teror nad Srbima
26.09.2026.•
2
Srpsko nacionalno veće Kosova i Metohije navelo je, povodom trogodišnjice tragičnih događaja u Banjskoj, da u pravom svetlu karakterišu nacionalnu i državnu politiku predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
VIDEO "Čuvari ustava" stigli u Kragujevac: Spojile se dve biciklističke ture
26.09.2026.•
0
Dve biciklističke grupe "Čuvara Ustava", koje su 17. septembra krenule iz Beograda različitim pravcima ka Kragujevcu, danas su se spojile u tom gradu čime su završile desetodnevnu turu.
Dovoljna plata za život bi trebalo da bude 154.000 dinara: Minimalac manji od polovine tog iznosa
26.09.2026.•
11
U julu je prosečna plata u Srbiji bila 121.000 dinara. Sa prosečnom platom živi se ispod proseka, poručuju iz Centra za politike emancipacije.
Proglašena lista Bogoljuba Karića, posle rasprave i lista "Ćale ovo je za tebe"
26.09.2026.•
0
Republička izborna komisija proglasila je listu kandidata "Bogoljub Karić- Pokret snaga Srbije", a posle duže rasprave i listu "Ćale ovo je za tebe - Petar Đurić" za vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra.
Grujičić: Naprednjaci upropastili čak i dobre ideje u zdravstvu
26.09.2026.•
4
Ulaganje u zdravstvo i mahanje milionima evra potrošenim za gradnju bolnica i nabavku opreme jedna je od okosnica kampanje SNS i pred ove izbore.
CPJ: Novinari u Srbiji koji prate izbore izloženi ozbiljnom riziku od pretnji i nasilja
26.09.2026.•
0
Komitet za zaštitu novinara upozorio je da su novinari u Srbiji pod rastućom pretnjom nasiljem uoči vanrednih parlamentarnih izbora.
Evroposlanik Andreas Šider podržao listu "Evropska Srbija"
26.09.2026.•
10
Stranka slobode i pravde podelila je snimak Dragana Đilasa sa liste "Evropska Srbija" i evropposlanika Andreasa Šidera u kojem on pruža podršku ovoj lisi na predstojećim parlamentarnim izborima.
Maja Stojanović: Grupice SNS služe za provokacije, strategija vlasti je da prouzrokuje što više nasilja
26.09.2026.•
6
Izvršna direktorka Građanskih inicijativa Maja Stojanović rekla je da ulazimo u ozbiljan period, gde vlast igra na "sve ili ništa".
SRCE pita Brnabić zašto nije upućen poziv EP za posmatračku misiju: Čega se vlast plaši?
26.09.2026.•
3
Srbija centar pita zašto Brnabić još nije tražila posmatračku misiju Evropskog parlamenta
Uhapšena osoba koja je pretila generalu Vladimir Lazareviću na društvenim mrežama
26.09.2026.•
0
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu uhapsili su M.M. iz Niša, zbog sumnje na ugrožavanje sigurnosti.
VIDEO: Vučić zaplesao na oproštajnom koktelu u Predsedništvu povodom kraja njegovog mandata
26.09.2026.•
17
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić organizovao je koktel za sve zaposlene u Predsedništvu povodom završetka svog drugog predsedničkog mandata i zahvalio im na podršci i pomoći.
Pretio radnici kioska, pa krao nakit po beogradskim tržnim centrima: Uhapšen zbog pokušaja razbojništva
26.09.2026.•
0
Četrdesetogodišnji A. M. uhapšen je zbog sumnje na razbojništvo i tri krivična dela teška krađa na naročito opasan ili drzak način.
Televizijske debate pred izbore: Koga ciljaju i ko više rizikuje?
26.09.2026.•
12
Televizijske debate mogu biti atraktivan način promocije u izbornim kampanjama.
APR: Od 1. oktobra obaveza godišnje provere podataka o stvarnom vlasniku
26.09.2026.•
0
U Srbiji od 1. oktobra biće obavezna provera tačnosti i ažurnosti evidentiranih podataka o stvarnom vlasniku za registrovane subjekte Agencije za privredne registre (APR).
Vučić: Imao sam dobar razgovor sa Putinom o rešenju za NIS
26.09.2026.•
35
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom i istakao da su imali dobar i sadržajan ragovor.
Karić: Postupili smo po zaključku RIK, očekujemo odluku o listi
26.09.2026.•
1
Bogoljub Кarić - Pokret snaga Srbije saopštio je danas da je postupio po zaključku Republičke izborne komisije (RIK) i traženu dokumentaciju dostavio odmah po njenom zahtevu.
Uskoro kol-centar za informisanje građana o primeni Zakona o roditeljima-negovateljima
26.09.2026.•
1
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja uspostaviće poseban kol-centar za informisanje građana o primeni Zakona o roditeljima-negovateljima koja će početi 1. oktobra, saopštio je taj resor.
Komentari 29
Bojan
Ugledajte se na Čečene, pa se onda čudom čudite što vas smatramo primitivnim plemenom...
Vlada
Stvarno, odakle ovaj novac državi kad je sve potrošila na crkvu i policiju? Lepo nek joj sad popovi i panduri štancuju radnu snagu.
Janko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar