Prošle godine poginulo 46 biciklista: Apel da poštuju saobraćajna pravila i savete

U 2023. godini poginulo je 46 biciklista, što čini devet odsto od ukupnog broja poginulih u saobraćaju.
Prošle godine poginulo 46 biciklista: Apel da poštuju saobraćajna pravila i savete
Foto: Pixabay
U 2022. poginulo je 37 biciklista, što znači da je došlo do povećanja za oko 24 odsto.
 
Godišnje u Srbiji prosečno život izgubi nešto manje od 50 biciklista, dok ih oko 1.400 bude povređeno, a ti podaci dobijaju na težini kada se zna da su biciklisti procentualno najmanje zastupljeni u saobraćaju, ukazuje Agencija za bezbednost saobraćaja (ABS).
 
Prema podacima iz 2023. godine, u Srbiji je procenat upotrebe zaštitne kacige biciklista svega 15,7 odsto, dok je 84,3 odsto ne koristi.
Procenat upotrebe kacige u 2021. godine iznosio je 3,7 odsto, a najviše se koristi u Beogradu.
 
Podaci pokazuju da najveći broj biciklista pogine u vreme sumraka i prvog mraka, od 16 do 21 čas.
 
Biciklisti u većem broju ginu na državnim putevima, gde su i veće dozvoljene brzine vozila, dok lakše i teže povrede češće dolaze u nezgodama koje se događaju na ulicama u naselju.
Pravilna upotreba bicikla i svetloodbojnog prsluka u noćnim uslovima i uslovima smanjene vidljivosti je naročito bitna kako bi se broj nezgoda u kojima učestvuju vozači bicikala smanjio.
 
Važan faktor koji doprinosi nastanku saobraćajnih nezgoda je loša uočljivost.
 
U zavisnosti od doba dana, različita je i ugroženost učesnika u saobraćaju, u noćnim uslovima vozač automobila će pre uočiti pešaka u tamnoj odeći, nego biciklistu u istoj takvoj odeći.
 
U uslovima smanjene vidljivosti i noću događa se više saobraćajnih nezgoda sa poginulima nego danju - noću se dogodi skoro trećina saobraćajnih nezgoda sa teško povređenima.
 
Takođe, više saobraćajnih nezgoda se događa u sumrak nego u svitanje zbog većeg broja biciklista u kasnim poslepodnevnim satima, odnosno ranim večernjim satima.
 
Svetska zdravstvena organizacija proglasila je pešake, bicikliste, vozače i putnike na motociklima i mopedima ranjivim kategorijama učesnika u saobraćaju, s obzirom na povećanu verovatnoću da budu teško povređeni ukoliko dođe do saobraćajne nezgode, u odnosu na vozače i putnike u putničkim automobilima, autobusima, teretnim vozilima i drugim kategorijama motornih vozila.
 
Dakle, ranjivi učesnici u saobraćaju čine 44 odsto poginulih lica u saobraćaju u Srbiji.
 
Agencija za bezbednost saobraćaja Srbije apeluje na bicikliste da se, u cilju povećanja svoje i bezbednosti ostalih učesnika u saobraćaju, pridržavaju saveta i preporuka.
 
Zakopčana zaštitna kaciga na glavi, u slučaju pada sa bicikla, može biciklisti spasiti život ili zaštititi od povreda glave.
 
Zatim, savet biciklistima je da voze ispravan bicikli koji, po dimenzijama i drugim karakteristikama, odgovara vozaču, a ručice na upravljaču treba da su čvrste i pravilno podešene.
 
Sedište treba da je podešeno na odgovarajuću visinu, tako da stopala obe noge budu u stanju da dodirnu zemlju (odnosi se na mlađe i neiskusne bicikliste) ili kada vozač sedi na biciklu koleno mora biti ispravljeno u situaciji kada je stopalo jedne noge na pedali u najnižem položaju.
 
Kočnice moraju da budu ispravne. Gume na točkovima bicikla treba da budu napumpane pod odgovarajućim pritiskom.
 
Svetla (belo svetlo na prednjoj i crveno na zadnjoj strani bicikla) moraju biti ispravna i postavljena na odgovarajuće položaje, kao i zvonce ili sirena.
 
Kada biciklista prelazi preko kolovoza, trudi se da se ponaša kao da je pešak - pogleda pažljivo levo, desno, levo. Kada proceni da je bezbedno započnje prelazak kolovoza, gurajući bicikl pored sebe.
 
Biciklisti treba da koriste ručne signale, da upozore druge učesnike u saobraćaju i/ili im daju obaveštenje o nameri kretanja.
 
U noćnim uslovima i kada je smanjena vidljivost, osim što bicikl mora biti osvetljen, biciklista mora na sebi da ima svetlu odeću i odeću sa retroreflektujućim materijalima.
 
Biciklista treba da se kreće u širini od najviše jedan metar od desne ivice kolovoza, ali ne uz sam ivičnjak. Ukoliko se udalji na bezbedno i dozvoljeno rastojanje od ivičnjaka biće uočljiviji za vozače motornih vozila i izbećiće slivnike, poklopce od kanalizacije i različiti otpadni materijal koji se može naći uz samu ivicu kolovoza.
 
Brzinu kretanja biciklista treba da prilagodi tako da uvek može da uspori ili se zaustavi na vreme. Dok se vozi, kako se ističe u saopštenju, ne koristi se mobilni telefon i poštuje se saobraćajna signalizacija i pravila saobraćaja.
  • Bojan

    06.05.2024 10:51
    Ideja da će biciklisti da siđu s vozila na prelazu i guraju ga preko pokazuju kakvi sumanuti ludaci se kod nas bave saobraćajem.
  • НН

    06.05.2024 09:00
    ... каква себичност...
    ... зашто онда возачи не изађу на свакој раскрсници, погледају лево - десно и прегурају ауто на другу страну ...
  • Filip

    04.05.2024 17:01
    O "savetima" državnih institucija sve što treba znati je da iz strategije bezbednosti saobraćaja nisu uspeli da ostvare ni jedan zacrtan cilj.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Nedelja ponosa u Beogradu od 2. do 8. septembra

Nedelja ponosa u Beogradu biće održana od 2. do 8. septembra, a program će obuhvatiti 30 događaja fokusiranih na nekoliko segmenata - prajd umetnost, pozorište, poezija i drag umetnost.