Ne postoje resursi koji mogu da pomognu: Šta se dešava sa decom žrtava femicida?
U Srbiji je, prema podacima FemPlatza, počinjeno deset femicida od početka 2024. godine.
Većina femicida, prema pisanju medija, desila su se u Vojvodini, gde je izostala reakcija pokrajinskih institucija, piše Vreme.
Prema istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo (CINS), u Srbiji se desilo više od 300 femicida za 10 godina.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja nema podatke o deci žrtava femicida. Sem ovog ministarstva, ni Ministarstvo za brigu o porodici i demografiji nema statističke podatke. Podatke nema ni Republički zavod za socijalnu zaštitu. Ono što ima ovaj zavod jeste broj žrtava nasilja u porodici.
Pitanje femicida, iako postaje sve vidljiviji društveni problem, nije posebno sagledano kako u normativnom kontekstu, tako ni u protokolima u radu ustanova sistema socijalne zaštite, pre svih, centara za socijalni rad, navodi za Vreme docentkinja sa Departmana za socijalnu politiku i socijalni rad Filozofskog fakulteta u Nišu Bojana Vranić.
"Ovaj društveni problem, sagledan je u okviru teme nasilja u porodici i podrobnije je normativno obuhvaćen u Krivičnom zakoniku, Porodičnom zakonu, Zakonu o sprečavanju nasilja u porodici… Ako pak pokušamo da sagledamo maloletnu decu majki, žrtava femicida, to je još izazovnije. Naime, još uvek čekamo da stručni stavovi, da deca nisu žrtve samo kada se nasilje prema njima vrši, već i u situacijama kada prisustvuju nasilju (naročito onom sa smrtnim ishodom), budu integrisani u zakonske okvire, pa samim tim i u protokole rada ustanova", navodi Vranić.
Centar za socijalni rad kao organ starateljstva ima jednu od ključnih uloga u zaštiti dece koje su žrtve nasilja. Aktuelno, ova ustanova, prema rečima Vranić, ima na raspolaganju nekoliko mera i intervencija.
Prva među njima jeste procena rizika i potreba deteta koja podrazumeva obavljanje detaljne procene rizika i potreba deteta koje je žrtva nasilja ili se nalazi u rizičnoj situaciji. Ovo obično uključuje razgovor sa detetom, njegovim roditeljima (roditeljem) ili starateljima, kao i saradnju sa drugim relevantnim profesionalcima. Druga mera jeste sačinjavanje plana usluga uz učešće deteta. Treća mera je savetodavno-informativni rad sa detetom, ocem deteta (o postupcima koji će biti pokrenuti), drugim članovima porodice.
Ukoliko je procena Centra za socijalni rad da dete treba izmestiti iz porodice, stručni princip kojim se treba voditi je "najmanje restriktvno okruženje" odnosno prvo pokušati pronaći kompetentne staratelje iz redova članova uže porodice deteta, pa potom porodični smeštaj, i kao poslednja opcija institucija (tzv. domovi za decu bez roditeljskog staranja).
"Kada su u pitanju srodnici deteta koji mogu nastaviti brigu o detetu, ne postoji pravilo da li su to srodnici po ocu ili majci, važno je da ispune sve predviđene uslove i pokažu kompetencije za brigu o detetu. U ovom postupku važno je sagledati i mišljenje deteta o tome ko će nastaviti privremenu ili dugoročniju brigu o njemu", ističe sagovornica Vremena.
Nakon što se sve mere i intervencije donesu, Centar za socijalni rad ima obavezu kontinuiranog praćenja deteta u novom okruženju i pružanje podrške detetu. Sve vreme, organ starateljstva sarađuje sa drugim ustanovama (policija, obrazovne i zdravstvene ustanove…) kako bi dete dobilo što širi okvir podrške.
Kontakt oca i deteta treba sagledavati iz ugla prava deteta
Ubistvo majke, izmeštanje iz porodice i pritvor oca samo su neke od ozbiljnih promena i trauma u životu deteta.
Kada je reč o kontaktu počionica zločina, u ovom slučaju oca i deteta, Vranić napominje da to pitanje treba sagledavati iz ugla prava deteta, a ne iz određene privilegije koja se pruža ocu.
"Potpuni prekid kontakta sa ocem za dete može biti dodatni gubitak koji može imati brojne negativne posledice po razvoj deteta. Informacije o tome gde je otac, šta će sa njim biti, da li će ga i kada videti, mogu biti neka od pitanja i briga deteta i potreba za izvesnošću. Stručni radnici treba da donesu procenu i daju predlog sudu o modelu (kontrolisanog) viđanja deteta i oca. Ovo pravo deteta sud, uz procenu CSR, može osporiti u situaciji kada je procena da kontakti ipak nisu u najboljem interesu deteta", navodi Vranić.
Država nije pripremila resurse koji mogu da pomognu u zaštiti žrtava nasilja
Mnogo je propusta u radu državnih institucija koje se bave socijalnom zaštitom, što potvrđuje i sagovornica Vremena, zaposlena kao psihološkinja u jednom Centru za socijalni rad.
Kako ona ističe sistem odnosno država nije pripremila odgovarajuće prateće resurse koji mogu da pomognu u zaštiti žrtva nasilja.
"Evo, sada da vi pozovete i da se predstavite da radite u Centru za socijalni rad i da želite da smestite žrtvu nasilja u nekoj od sigurnih kuća, to je pakao. Danas to predstavlja jednu vrstu naučne fantastike, a to ne sme tako da bude", kaže ona.
Prema postojećim nortmativnim aktima, deca koja prisustvuju nasilju su direktne žrtve nasilja.
"Kada se desi femicid, ostanu deca. Posle čitavih epizoda ispoljenih nasiljem, dogodi se femicid. To bude užasna tragedija za sve koji su u tome. Ta žena koja je ubijena ima svoju porodicu, braću ili sestre. Taj čovek koji izvrši femicid ima svoju porodicu. Tu po pravilu nastaje borba oko toga ko će brinuti o deci", kaže sagovornica Vremena.
Njeno iskustvo je takvo da su, po pravilu, članovi porodice onoga koji je izvršio nasilje ili femicid mnogo agresivniji i mnogo spremniji na to da se "bore" da nastave da brinu o deci koju je njihov srodnik.
"Organi koji rade na starateljstvu su pod velikim pritiskom jer su uključeni i mediji i to predstavlja negativan kontekst za sve. Uvek se označi ime te žene, ime počinioca, označe se deca koja dalje nose tu stigmu tokom čitavog života zbog portala medija, jer ceo svet zna šta se tom nekom detetu desilo", zaključuje ona.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Pašalić: Policija će uvek negirati da je tukla nekog, oštećeni moraju navesti sve detalje
25.09.2026.•
0
Građani koji tvrde da su bili izloženi policijskom nasilju, trebalo bi da daju izjavu kako bi Zaštitnik građana mogao da postupa u njihovom slučaju, ali mora imati sve potrebne podatke.
Da li je dijaspora spremna za izbore?
25.09.2026.•
0
Birači iz dijaspore spremni su da izađu na izbore, a sada će biti veći broj onih koji će da se prijave i izađu da glasaju nego ranije.
Đedović: Odobren kredit Svetske banke za izgradnju prve faze gasne infrastrukture u Srbiji
25.09.2026.•
1
Odobren je kredit Svetske banke od 175 miliona evra za izgradnju prve faze gasne infrastrukture u Srbiji, objavila je ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović.
Zakazan početak suđenja Veselinu Miliću
25.09.2026.•
1
Početak suđenja bivšem načelniku beogradske policije Veselinu Miliću zakazano je za 9. novembra u Prvom osnovnom sudu u Beogradu.
Smrt u Knjaževcu: Muškarac stradao nakon pada, priveden maloletnik
25.09.2026.•
1
Muškarac je preminuo u Knjaževcu nakon što ga je petnaestogodišnjak šutnuo, zbog čega je pao i preminuo na licu mesta.
Do kada može da se preuzme pomoć od 6.000 dinara: "Nema razloga za stvaranje gužvi na šalterima"
25.09.2026.•
4
Pošta Srbija obavestila je građane da 25. septembar nije kranji rok za podizanje predizborne državne pomoći od 6.000 dinara.
Osuđeni tetka i sestrić koji su za 1.000 evra zapalili automobil tužioca iz Valjeva
25.09.2026.•
12
Osnovni sud u Valjevu prihvatio je sporazume o priznanju krivičnog dela koje je Osnovno javno tužilaštvo u Ubu zaključilo sa Pavlom Ivezićem i Milicom Ivezić iz Kraljeva.
"Autentična desnica" najavljuje da, ukoliko dođe na vlast, neće voditi Srbiju ka članstvu EU, samo saradnja
25.09.2026.•
11
Izborna lista "Autentična desnica" saopštila je da na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima nastupa kao politička snaga koja se zalaže da Srbija nikada ne postane ničija kolonija.
Ana Brnabić v. d. predsednica Srbije kad Vučić podnese ostavku, evo kad će biti izbori
25.09.2026.•
11
Kandidat Srpske napredne stranke za premijera Aleksandar Vučić najavio da će ostavku na mesto predsednika Srbije podneti u nedelju, 27. septembar.
Primena sistema "eBolovanje - Poslodavac" od sledeće godine
25.09.2026.•
0
Poslednja faza primene softverskog rešenja "eBolovanje – Poslodavac", kojom će biti obuhvaćeni i preduzetnici koji zapošljavaju druga lica, počinje od januara iduće godine.
U Novom Sadu potpisana Deklaracija o evropskoj Srbiji: Cilj smena Vučićeve vlasti
25.09.2026.•
4
Nosioci liste "Evropska Srbija" Marinika Tepić i Zdravko Ponoš, prvi na listi Dragan Đilas i kandidat za poslanika Goran Ješić potpisali su u Novom Sadu Deklaraciju o Evropskoj Srbiji.
Macut traži plan za visoko obrazovanje: Otkud briga za univerzitete, posle polarizacije?
25.09.2026.•
2
Premijer Srbije u tehničkom mandatu Đuro Macut organizovao je sastanak sa predstavnicima svih državnih univerziteta na kojem su teme bile njihovo međunarodno rangiranje i unapređenje kvaliteta.
Član RIK-a o tome šta je čudno sa listom Bogoljuba Karića
25.09.2026.•
15
Republička izborna komisija zatražila je proveru liste "Bogoljub Karić - Pokret snaga Srbije - BK".
Ograničen domet akcije studenata u Republici Srpskoj: Poruka važna, uprkos opstrukcijama
25.09.2026.•
4
Iako su dometi studentske kampanje u Republici Srpskoj ograničeni, ta njihova inicijativa je dobra i korisna, jer su studenti poslali moćnu poruku, smatraju stručnjaci.
Aleksić: Povlačenje s izbora i podrška studentskom pokretu su potpuno ispravne odluke
25.09.2026.•
3
Predsednik Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić izjavio je da je odluka koalicije "Narodna Srbija" da preda izbornu listu, a potom povuče i podrži studentsku, potpuno ispravna.
Romska partija preispituje samostalan izlazak na izbore
25.09.2026.•
0
Romska partija saopštila je da će preispitati odluku o samostalnom izlasku na izbore, nakon što je Građanski pokret Roma Srbije napustio pregovore o formiranju zajedničke romske izborne liste.
Sofiji Todorović uručena nagrada "Osvajanje slobode"
25.09.2026.•
0
Fondacija "Maja Maršićević-Tasić" dodelila je nagradu "Osvajanje slobode" direktorki Inicijative mladih za ljudska prava Sofiji Todorović.
Bekerat: Izbori će biti lakmus test za demokratiju u Srbiji
25.09.2026.•
3
Srbija definitivno ima kapacitet i sposobnost da ubrza napredak ka EU, ali taj kapacitet mora da se kombinuje sa političkom voljom i sprovođenjem realnih reformi, izjavio je Andreas fon Bekerat.
Komentari 3
John
Trebalo bi da postoji...
Prilično slučajeva ima da je dete (ili deca) nakon ubistva majke "dodeljeno" babi i dedi po ocu i da su onda trovali decu svakakvim pričama o majci koju nisu voleli ni dok je bila živa, a pogotovo sad kad je sin zbog nje završio u zatvoru...
Nada
Pera
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar