Država kaže da želi više dece, a ne isplaćuje dečiji dodatak za peto dete, šesto...
Ostvarivanje prava na dečiji dodatak je u Srbiji i dalje misaona imenica za jedan deo najugroženijih građana.
Zakon koji propisuje na koji način i ko ima pravo da dobije ovu vrstu pomoći je više puta u proteklih šest godina bio tema rasprava pred Ustavnim sudom, piše Nova ekonomija. Neke od njegovih odredbi proglašene su i neustavnim, a neke još uskraćuju oko 5.000 porodica u Srbiji.
Naime, zakon ograničava broj dece u porodici koji može da primi ovu pomoć - pa one sa petoro ili više dece ne uživaju dodatna prava, odnosno prihode.
Dečiji dodatak od prvog jula ove godine iznosi 4.215 dinara, što je tačno 95 dinara više od iznosa koji je važio u prvih šest meseci ove godine.
Ukupno, za godinu dana, od prvog jula prošle godine do prvog jula ove godine, dečiji dodatak je "skočio" za 3,8 odsto - sa 4.059 na gorepomenutih 4.215 dinara.
To je samo osnovni iznos dečijeg dodatka u Srbiji. On se može ostvariti i na osnovu toga što dete ima jednog roditelja ili staratelja, invalidnost ili po više osnova. Uglavnom, njegov najviši iznos je 7.587 dinara.
Pravo na dečiji dodatak ostvaruje se ako ukupan mesečni prihod porodice, ostvaren u prethodna tri meseca, po članu porodice ne prelazi 12.645 dinara, odnosno 16.439 dinara za jednoroditeljske porodice, odnosno 15.175 dinara za jednoroditeljske porodice i staratelje i roditelje deteta sa smetnjama u razvoju i deteta sa invaliditetom.
Porodice koje ispunjavaju ove uslove imaju pravo na dečiji dodatak koji se prima svakog meseca.
Međutim, iz Inicijative A11, organizacije koja se bavi promocijom, unapređenjem i zaštitom ljudskih prava pripadnika ranjivih grupa, u svom izveštaju napominju da u zakonu na osnovu kog korisnici primaju dečiji dodatak postoje određene manjkavosti kada je u pitanju ostvarivanje prava na dečiji dodatak.
Naime, dečiji dodatak mogu dobiti prvo, drugo, treće i četvrto dete u porodici. To znači da peto i naredno dete ne može primati ovu vrstu pomoći.
"Ovakvo ograničavanje broja dece koja se uračunavaju u davanja za roditeljski i dečji dodatak disproporcionalno više pogađa najugroženije porodice sa decom", napomenuli su iz Inicijative A11.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prema popisu iz 2011. godine, u Srbiji ima samo 5.264 porodice sa više od petoro dece, taj broj se nije znatno menjao ni 2022. godine kada je bio poslednji popis stanovništva.
Inicijativa A11 je od Republičkog zavoda za statistiku dobila podatke koji pokazuju da je od tog broja čak 1.719 porodica u kojima su jedan od roditelja ili oba roditelja izjavili da su romske nacionalnosti. Dalje, od tog broja, u 782 porodice jedan roditelj je nepismen ili su oba roditelja nepismena, dok su u 1.024 porodice oba roditelja bez škole ili sa završena najviše tri razreda osnovne škole.
"Da se radi o porodicama koje su posebno ekonomski i socijalno ugrožene, potvrđuje i činjenica da, od tog broja, skoro 300 porodica deli stan s porodicom koja je vlasnik stana, ili živi u vikendici, ili u nastanjenim poslovnim prostorijama, ili prostorijama nastanjenim iz nužde, odnosno kolektivnim stanovima. Prema opremljenosti stanova u kojima žive, čak 767 ovih porodica nema kupatilo, a 644 nema nužnik", dodali su iz organizacije.
Napomenuli su da se uvidom u karakteristike porodica sa petoro ili više dece može zaključiti da su najugroženije porodice posebno pogođene ograničenjem broja dece koja mogu da ostvare roditeljski i dečji dodatak.
"Pored toga, imajući u vidu etničku pripadnost roditelja koji imaju petoro ili više dece, pomenuto ograničenje otvara i pitanje diskriminacije. Naime, iako Romi prema popisu 2011. godine čine 2,05 odsto stanovništva, kod porodica koje imaju petoro i više dece oni čine čak 32,66 odsto. Imajući u vidu činjenicu da broj porodica sa petoro i više dece nije velik, ni ukidanje ovog ograničenja ne bi iziskivalo velike budžetske izdatke", naveli su iz Inciijative.
Time bi se, kako su rekli, ukinula naizgled neutralna norma koja disproporcionalno više pogađa najugroženije porodice, čime se na osnovu Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom vrši posredna diskriminacija iz člana 7 Zakona o zabrani diskriminacije.
Na ostvarivanje prava na dečiji dodatak ukazala je i poverenica za rodnu ravnopravnost Brankica Janković u godišnjem izveštaju za 2023. godinu.
Poverenica je ukazala da je, kako bi se između ostalog prevazišli problemi siromašnih građana, potrebno da se porodicama pruži materijalna podrška kako bi savladale socijalne i životne teškoće.
"Potrebno je da se izmenama Zakona o socijalnoj zaštiti utiče na smanjenje broja lica koja žive ispod linije apsolutnog siromaštva, povećati iznos i preispitati imovinski cenzus za ostvarivanje prava na materijalno obezbeđenje porodice i sagledati mogućnosti za uvođenje neke vrste socijalnih davanja za starije koji nisu nikad radili i nisu ostvarili pravo na penziju i socijalno su ugroženi", navela je poverenica.
Tako je jedna od preporuka koje je poverenica dala Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju u vezi sa unapređenjem ravnopravnosti po pojedinim ličnim svojstvima, odnosno starosnom dobu, da se obezbedi univerzalni dečiji dodatak, odnosno dečiji dodatak za svu decu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Ponoš: Posle ovih izbora ništa neće biti isto, situacija u Srbiji može dramatično da se promeni
19.09.2026.•
0
Predsednik Srbija centra i jedan od nosilaca liste Evropska Srbija Zdravko Ponoš, izjavio je su pred nama izbori posle kojih ništa neće biti isto i da oni prete da dramatično promene situaciju u Srbiji.
Dačić: Tiha većina traži da živi normalno
19.09.2026.•
2
Prvi na listi "Ivica Dačić - faktor stabilnosti", Ivica Dačić izjavio je da su građanima Srbije dosta sukoba i svađa, te da traže da žive normalno.
Đilas: Oni koji misle da ne treba da kandidujemo listu na izborima ostaju naši saborci
19.09.2026.•
5
Pojedini funkcioneri i poslanici stranke SRCE i SSP-a nisu podržali da se preda lista "Evropske Srbije", a predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas kaže da oni ostaju saborci.
Preminuo Ljubiša Kokotović Kokot
19.09.2026.•
0
Bivši direktor Termorada AMSS Ljubiša Kokotović Kokot preminuo je u 77. godini.
VIDEO Studenti biciklisti dočekani u Užicu: Odigrano i kolo
19.09.2026.•
6
Studenti biciklisti koji voze kroz južnu Srbiju stigli su u Užice gde su ih dočekali građani.
Protest ekoloških organizacija u Beogradu: Traže moratorijum na sve ugovore o istraživanju i rudarenju
19.09.2026.•
0
U Beogradu se organizuje protest Saveza ekoloških organizacija Srbije koje traže moratorijum na sve ugovore koje je država zaključila u vezi sa istraživanjem i rudarenjem dok se ti ugovori ne preispitaju.
Koalicija "Evropska Srbija" predaje potpise RIK-u
19.09.2026.•
15
Predstavnici koalicije Evropska Srbija predali su večeras Republičkoj izbornoj komisiji potpise podrške toj izbornoj listi.
Saslušan osumnjičeni za 30 kilograma kanabisa: Preti mu više od 10 godina zatvora
19.09.2026.•
3
Kod dvadesetogodišnjeg muškarca, kod koga je u četvrtak, 17. septembra pronađeno skoro 30 kilograma kanabisa, preti kazna zatvora duža od deset godina.
Vučić: "Ujedinjena Srbija" se jedina bori protiv totalitarizma i zabrane drugačijeg mišljenja
19.09.2026.•
43
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je građane da se glasanjem bore "najjače moguće" da lista vladajuće SNS "Ujedinjena Srbija" "najubedljivije moguće" pobedi političke protivnike i to u svakom mestu.
Kokanović: Prihvatanje poziva studenata je bila moralna obaveza, boriću se za zabranu eksploatacije litijuma
19.09.2026.•
2
Poljoprivrednik i aktivista Zlatko Kokanović, prihvatio je poziv studenata da bude na listi, jer smatra da ima moralnu obavezu da ih podrži.
Zbog administrativne greške u ugovoru o radu profesora, privremeno se zatvara Genetička laboratorija
19.09.2026.•
0
Odlukom Ministarstva zdravlja privremeno je zatvorena Genetička laboratorija na Institutu za sudsku medicinu, zvanično, zbog administrativne greške u ugovoru o radu, inače, starom sedam godina.
U Kragujevcu otkrivena improvizovana laboratorija i tri zasada marihuane, uhapšen muškarac
19.09.2026.•
0
Policija je otkrila improvizovanu laboratoriju za veštački uzgoj marihuane u Kragujevcu, kao i tri zasada marihuane i tom prilikom uhapsila jednu osobu.
Više desetina Čačana dočekalo studente koji biciklima putuju po Srbiji
19.09.2026.•
2
Više desetina građana je uz aplauze i skandiranje dočekalo u centru Čačka grupu studenata koji na biciklima putuju po Srbiji.
Predizborna kampanja SNS-a i Studentske liste: Zabeleženi manji incidenti u Beogradu i Zaječaru
19.09.2026.•
4
Studenti i pristalice Srpske napredne stranke su po Srbiji nastavili predizbornu kampanju za parlamentarne izbore 25. oktobra, a zabeleženi su i manji incidenti.
Jovanović: "Autentična desnica" je za saradnju sa EU, za članstvo ne, zbog Kosova, Rusije, Mladića
19.09.2026.•
39
Miloš Jovanović, nosilac liste kandidata za poslanike Skupštine Srbije "Autentična desnica" na izborima 25. oktobra u Srbiji, ocenio je danas da je potrebno "redefinisanje odnosa" Srbije prema EU.
Izraelski stručnjak: Izraelsko ministarstvo odlučuje kome Srbija može da izvozi tehnologiju
19.09.2026.•
4
Izraelski stručnjak za bespilotne letelice i odbrambenu tehnologiju Tal Inbar ocenio je da saradnja Srbije i izraelske odbrambene industrije na proizvodnji dronova verovatno neće ostati samo na sklapanju letelica.
Sindikat Zavoda za zaštitu spomenika kulture traži dokaze Ministarstva o malverzaciji u javnim nabavkama
19.09.2026.•
2
Sindikat Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture zatražio je od Minstarstva kulture informacije na osnovu kojih ono smatra da je došlo do krivičnog dela u javnoj nabavci za radove na Caričinom gradu i Manasiji.
Učenici iz Srbije prvi na Evropskom takmičenju u znanju o saobraćaju i bezbednoj vožnji bicikla
19.09.2026.•
1
Tim od četvoro učenika iz Srbije je osvojio prvo mesto i odbranio šampionsku titulu na Evropskom takmičenju u znanju o saobraćaju i veštini bezbedne vožnje bicikla održanom u Nahodu u Češkoj.
Komentari 17
Majka petoro dece
Ovako JA SAM PONOSNA MAJKA PETORO DECE.
Rodila sam ih sebi,ne drzavi.
Znaci da se ja snalazim za njihov obrok,svakodnevne potrepstine,skolovanje i sl.
Odrasla sam SAMA u hraniteljskoj porodici,i zasto npr.ja sebi ne bih dala to zadovoljstvo da se usrecim,jelte DA IMAM TU SRECU ZA KOJU ZIVIM..
Ljudi odmah sude RODILA ZBOG PARA.
Zar Vi neuzimate ono sto vam se nudi npr. BOLJE
Trazite posao,zar cete otici gde je slabije placen?!
Nazalost,zene koje radjaju iz ljubavi su na meti zbog onih malobrojnih NEmajki koje stvarno radjaju zbog novca...
JA SAM npr.za to da se uvede radno vreme dvokratno kako mamama odgovara,pogotovo samohranim roditeljima.Tako ne bih zavisile ni od DRZAVE ni od MUSKARCINA od oceva i mizernih alimentacija.
TiNa
J
Troje dece je maksimum, više ne treba. Treba pomoči osobama koje su bolje od vezara, oni treba da se razmnožavaju jer će im i deca biti bolja. Gledajte danas, pa 80% su grozote i roditelji i deca. 20% su ok ljudi, ostalo bahati, vezare, neobrazovani ili jedva skrpili za diplome.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar