Zašto Nemačka hoće litijum iz Srbije, a ne eksploatiše svoj?
Nedavnom porukom u Beogradu kancelara Olafa Šolca da je litijum važan kao nekada nafta, Nemačka je postala zagovornik iskopavanja ove sirovine u Srbiji.
Foto: Beta/AP
Nemačka ima sve veće potrebe za litijumom kao najveći proizvođač električnih automobila u EU, koje pokreću baterije proizvedene od litijuma. Litijum je u EU prepoznat kao kritična sirovina, dok Evropa pokušava da smanji zavisnost od Kine od koje nabavlja 56 odsto svojih potreba za tom sirovinom.
Za nemačku ekonomiju, koja umnogome zavisi od automobilske industrije, pouzdan izvor litijuma je "od velikog i kritičnog značaja", navodi za Radio slobodnu Evropu Fabijan Ničke sa nemačkog Karlsruhe instituta za tehnologiju.
Iako i sama raspolaže rezervama litijuma, u gotovo tri puta većim količinama, u Nemačkoj se ta sirovina trenutno ne eksploatiše.
Zašto se litijum ne eksploatiše u Nemačkoj?
Prema podacima Američkog geološkog instituta (USGS), Nemačka raspolaže rezervama litijuma u količini od 3,2 miliona tona. To je tri puta više od onoga što je procenjeno da leži kod Loznice.
Međutim, kako pojašnjava Fabijan Ničke iz nemačkog Karslsruhe instituta za tehnologiju, taj litijum nije vezan za rudu, što je slučaj u Srbiji (jadarit), već se litijum razlaže u geotermalnim vodama.
"Vađenje litijuma iz takvog tipa depozita nikada nije urađeno u komercijalnim razmerama u svetu", kaže Ničke.
Dodaje da trenutno ta tehnologija postoji samo na nivou pilot projekta.
"Ne radi se o tome da Nemačka nije voljna da eksploatiše svoje resurse, samo je tehnologiji za našu vrstu ležišta potrebno još neko vreme", ocenjuje Ničke.
Na pitanje u kojoj meri se litijum može smatrati zelenom energijom, s obzirom na kontroverze koje prate projekte iskopavanja te sirovine širom sveta u vezi sa ugrožavanjem životne sredine, Ničke kaže:
"Nije ni veoma zeleno, ni geostrateški veoma značajno, kontinuirano se i u potpunosti oslanjati na lako proizvedene baterije iz Kine".
Ničke pojašnjava da litijum koji se koristi u ovim baterijama potiče ili iz rudnika tvrdog kamena iz Australije ili iz Salara u čileanskim ili argentinskim Andima. Dodaje da se u tom slučaju troši ogromna količina vode, što snižava nivo podzemnih voda u najsušnijim regionima zemlje, a to dalje "otežava ili čak čini nemogućim" da lokalno stanovništvo koristi poljoprivredno zemljište.
"Ekstrakcija (litijuma) u Evropi bi svakako bila 'zelenija'. U ovom slučaju, bilo bi još 'zelenije' izdvojiti ga iz geotermalnih fluida kada tehnologija bude spremna", zaključuje Ničke.
Nemačka ekonomija na električni pogon
Podaci globalne data platforme Statista, osnovane u Nemačkoj, pokazuju da je broj električnih automobila registrovanih u Nemačkoj 2024. dostigao rekord. Samo u proteklih pet godina taj broj se udesetostručio. Ova zemlja je najveće tržište električnih vozila u EU.
EU i njene članice su takođe vođene time da do 2050. budu karbonski neutralne, to znači nultu emisiju ugljen-dioksida (CO2), koji proizvode vozila na fosilna goriva.
Isto tako, EU planira da do 2035. zabrani prodaju automobila na fosilna goriva.
U martu 2024. godine, Savet EU je usvojio Zakon o kritičnim sirovinama, jer se očekuje da će potražnja za njima eksponencijalno rasti u narednim godinama.
"Kritične sirovine (CRM) su sirovine od velikog ekonomskog značaja za EU, sa visokim rizikom od prekida snabdevanja zbog koncentracije izvora i nedostatka dobrih, pristupačnih zamena", navodi se na sajtu Evropske komisije.
Naglašava se da je Kina ujedno i najveći dobavljač EU, pa i globalno, za većinu kritičnih sirovina od ukupno 34 koliko ih je na listu stavila EU, među kojima je i litijum.
Zakonom o kritičnim sirovinama se predviđa da nijedna kritična sirovina proizvedena u pojedinačnoj trećoj zemlji "u bilo kojoj fazi prerade" ne bi smela da pređe 65 odsto ukupne godišnje potrošnje u EU.
Prema podacima koje je objavila Evropska komisija, EU od Kine trenutno nabavlja 56 odsto ukupnih potrebnih količina litijuma.
Kakve garancije nudi Nemačka?
"Rudarstvo će se ostvarivati uz poštovanje najviših standarda zaštite životne sredine i Nemačka će pomagati u tome", poručio je Šolc 19. jula u Beogradu.
Odgovarajući na pitanje novinara kako Nemačka može da garantuje zaštitu životne sredine, Šolc je rekao da je od predsednika kompanije Rio Tinto tražio poštovanje svih ekoloških standarda tokom eksploatacije, navodeći da je dobio garancije za to.
"Standardi o zaštiti klime, životne sredine i biodiverziteta su visoki. Zbog toga sam veoma rano razgovarao sa šefom Rio Tinta", rekao je Šolc.
Takođe je rekao da je predstavnicima Vlade Srbije odgovorio potvrdno na zahtev da Nemačka pomogne u kontroli zaštite životne sredine.
Nemačko Federalno ministarstvo za ekonomske odnose i klimatske akcije nije do zaključenja teksta odgovorilo na pitanje RSE kakve garancije Nemačka može dati Srbiji da će se iskopavanje litijuma vršiti uz poštovanje najviših standarda zaštite životne sredine.
U okviru pres-konferencije Olafa Šolca u Bundestagu uoči njegovog odlaska na sastanak sa Vučićem i Šefčovićem u Beogradu 18. jula, Šolc je na novinarsko pitanje kako komentariše protivljenje dela građana iskopavanju litijuma odgovorio:
"Ne možemo se, s jedne strane, žaliti da su određena eksploatacija i određena prerada minerala koncentrisani u nekoliko zemalja, posebno u jednoj veoma velikoj zemlji na istoku, a da onda, s druge strane, nikada ne donesemo sami konkretne odluke o novim rudnicima."
On je dodao da se litijum mora iskopavati i u Evropi "pod najboljim mogućim uslovima".
Ekonomski i politički uticaj
Za Kurta Basenera iz Saveta za politiku demokratizacije sa sedištem u Berlinu, litijum ima ekonomski, ali i politički značaj, i za Nemačku i za Srbiju.
"Iskopavanje ovih rezervi (u Nemačkoj) izazvalo bi veliku domaću političku reakciju zbog straha od ekoloških rizika", navodi Basener.
Prema njegovom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji iskopavanje litijuma vidi kao "prekretnicu i kvantni skok u budućnost" vrednosti od milijarde evra, od toga bi imao ekonomsku, ali i političku korist.
"Siguran sam da se Vučić u odnosima sa EU posle dogovora sa Nemačkom (i EU) oseća još sigurnije nego ranije", ocenjuje Basener.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Šapić: Beograd dobija svetionik na kružnom toku i sat od šest tona
20.02.2026.•
0
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavio je da će u subotu, na kružnom toku na Trgu republike, biti postavljen sat, koji je opisao kao "ručni rad, jedinstve, unikata, šest tona ima i visok je devet metara".
Advokati od ponedeljka obustavljaju rad na tri dana zbog usvajanja "Mrdićevih zakona"
20.02.2026.•
0
Advokatska komora Srbije će od ponedeljka, 23. februara do srede, 25. februara, obustaviti rad u znak protesta protiv usvajanja tzv. "Mrdićevih zakona".
Određen pritvor osumnjičenom za paljenje "brabusa" Baki Prasetu
20.02.2026.•
0
Osumnjičenom za paljenje automobila jutjubera Bogdana Ilića, poznatog kao Baka Prase, određen je pritvor u trajanju do 30 dana.
Vučić sa Kopmanom o "evropskom putu Srbije"
20.02.2026.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i direktor Direktorata Evropske komisije za proširenje Gert Jan Kopman razgovarali su o "evropskom putu Srbije".
A11: Rastuća stambena kriza u Srbiji
20.02.2026.•
1
Svetski dan socijalne pravde Srbija dočekuje uz rastuću stambenu krizu koja najteže pogađa najsiromašnije građane, upozorava Inicijativa A 11 povodom 20. februara, Svetskog dana socijalne pravde.
U postupku za Banjsku uključeni i dokazi Stejt departmenta
20.02.2026.•
0
Specijalno tužilaštvo Kosova u dokaze u postupku protiv trojice optuženih za napad u Banjskoj uključilo je i dokaze pristigle iz Stejt departmenta.
Nicović: Srbija će tonuti u bezdan teškog kriminala bez tuzilačke policije
20.02.2026.•
2
"Srbija će bez uspostavljanja tužilačke policije sve više tonuti u bezdan teškog kriminala koji će sa svojom patologijom uticati na budućnost zemlje i nove generacije", smatra Marko Nicović.
Profesorka Fakulteta bezbednosti: Ići će se u sve veću represiju prema građanima
20.02.2026.•
16
Vlast računa na to da će strah građana da eskalira i da će postati sve više zabrinuti, a ići će se i u sve veću represiju prema građanima, kaže profesorka na Fakultetu bezbednosti Svetlana Stanarević.
Čeda Jovanović udario stolicom čoveka, oglasilo se tužilaštvo
20.02.2026.•
10
Bivši potpredsednik Vlade Srbije Čedomir Jovanović učestvovao je u incidentu u kafiću u Beogradu, pored Palate pravde.
Zaplenjeno 34.000 litara goriva u hangaru u Beogradu
19.02.2026.•
0
Policija je u jednom hangaru u Beogradu zaplenila 34.330 litara naftnih derivata.
Venecijanska komisija: Mišljenje o Mrdićevim zakonima na sednici u junu
19.02.2026.•
11
Venecijanska komisija je saopštila da će mišljenje o nedavnim izmenama pravosudnih zakona u Srbiji, koje je zatražila predsednica skupštine Ana Brnabić, biti podneto na usvajanje na plenarnoj sednici u junu.
Vučić pogazio reč datu Marti Kos i srušio šansu Srbije za Šengen
19.02.2026.•
53
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije ispoštovao dato obećanje zvaničnicima EU tokom sastanaka na marginama nedavno održanog foruma u Davosu da neće potpisati pet spornih zakona iz oblasti pravosuđa.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - ko zna najviše?
19.02.2026.•
24
Još jedan 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Direktor PIO fonda penzionerima: Prepoznali ste napade na državu i stali uz nju
19.02.2026.•
36
Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO Fond) Relja Ognjenović zahvalio je danas penzionerima što su, kako je naveo, "prepoznali napade na Srbiju u prethodnih godinu dana i stali uz državu".
Tri žene iz Zaječara koje su se oglašavale kao vidovnjakinje ucenjivale devojku iz Niša
19.02.2026.•
0
Policija u Nišu podneće krivične prijave protiv tri žene iz Zaječara zbog sumnje da su ucenjivale 28-godišnju devojku iz Niša.
Pajić: Nema razgovora sa Glamočićem, omalovažavao poljoprivrednike na prethodnom sastanku
19.02.2026.•
13
Predsednik udruženja "Naše mleko" Milan Pajić kaže da se neće odazvati pozivu ministra poljoprivrede Dragana Glamočića na sastanak o stanju u poljoprivredi u petak, jer "Glamočić ne zaslužuje tu funkciju".
Vlada Srbije: Predstavljeni prioritetni investicioni projekti do 2030.
19.02.2026.•
2
Premijer Srbije Đuro Macut predsedavao je drugoj sednici Radnog tima za utvrđivanje investicionih projekata za period 2028–2030. godine, na kojoj su predstavljeni svi prioritetni projekti ministarstava za taj period.
Kompanija u okviru koje će biti i N1 objavila ko će biti u uredničkom odboru i savetu
19.02.2026.•
1
Adria News Network (ANN) saopštila je da danas zvanično započinje rad u okviru Adria News S.à r.l, u okviru koje je i N1.
Srbija se ponovo jedina nije uskladila sa odlukom EU o sankcijama Rusiji
19.02.2026.•
18
Srbija nije među državama koje su se usaglasile sa novim restriktivnim merama Evropske unije prema Rusiji.
Ministarka: Uprkos roditeljskom dodatku, parovi u Srbiji se i dalje teško odlučuju za drugo dete
19.02.2026.•
16
Ministarka za brigu o porodici i demografiju Jelena Žarić Kovačević izjavila je da je dobro što se stopa fertiliteta povećala i da su mere države dale razultate, ali da se parovi i dalje teško odlučuju za drugo dete.
Komentari 41
Minerva
Isto kao i Lin Longu uZrenjaninu i Kinezima u Boru da izvlače zlato za 3% rudne rente.
Slucaj
Nemačka je vrlo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar