Šoškić: Ako strana kompanija eksploatiše naše sirovine, ona postaje njihov vlasnik
"Ako se dopusti da strana kompanija eksploatiše naše mineralne sirovine, onda ona postaje njihov vlasnik."
Ovo je ukazao u autorskom tekstu za FoNet profesor Ekonomskog fakulteta i nekadašnji guverner NBS Dejan Šoškić i podržao negativan stav stručnjaka na skupu SANU o projektu Jadar.
Kako je napisao, kod svakog ekonomskog projekta bitni su takozvani neto ekonomski efekti i takozvane negativne eksternalije (uglavnom ekološki efekti).
"Prvo o ekonomskim posledicama. Neto ekonomski efekti daju odgovor na pitanje kolike su koristi od datog projekta umanjene za takozvani oportunitetni trošak, tj. koliko eventualnom realizacijom datog projekta propuštamo ostvarenje nekih drugih ekonomskih aktivnosti i koristi koje iz njih proističu", naveo je Šoškić.
U nastavku prenosimo autorski tekst profesora Šoškića.
"Koliko se otvara novih radnih mesta, a koliko se gubi 'starih radnih mesta“'? Koliko se generiše novih budžetskih prihoda, a koliko se gubi 'starih' budžetskih prihoda? Konačno, koliko se ostvaruje novog BDP-a, koliko se gubi 'starog BDP-a'?
Otuda pažnja u proceni efekata nekog projekta mora biti usmerena na neto ekonomske posledice. Da bismo procenili neto ekonomske efekte od nekog investicionog projekta u eksploataciji prirodnih bogatstava koje poseduje neka zemlja, ključno je pitanje ko postaje vlasnik iskopanog mineralnog blaga?
Ako se dopusti da strana kompanija vrši eksploataciju naših mineralnih sirovina, onda ona postaje njihov vlasnik, dok našoj državi plaća samo rudnu rentu (koja je u rangu par procenata iskopanih vrednosti, a u Srbiji je rudna renta među najnižim u Evropi).
U takvom scenariju daleko najveći deo nove vrednosti ostaje stranoj kompaniji, koja čak ne mora platiti ni porez na dobit našoj zemlji ako profit 'preseli' na svoja druga pravna lica u inostranstvu gde su poreski uslovi povoljniji (što inače multinacionalne kompanije često rade).
Ako se tako šta desi, tj. ako se profit 'iseli' u inostranstvo, onda će i pozitivan uticaj takve investicije na BDP biti manji (potencijalno i nikakav), jer, podsetimo se, BDP neke zemlje je zbir bruto dodate vrednosti uvećan za poreze i umanjen za subvencije u jednoj zemlji.
Dakle, ako multinacionalna kompanija novostvorenu vrednost 'iseli' u inostranstvo, direktnog pozitivnog efekta na BDP zemlje nema.
Kad se govori o velikim investicijama koje donosi strana kompanija koja treba da eksploatiše prirodno bogatstvo naše države, treba imati u vidu da je najveći deo tih investicija, po pravilu, predviđen za tehnologiju koja se dominantno uvozi iz inostranstva. Jedan deo tih investicija će dobiti kao kratkoročni dodatni prihod domaća građevinska operativa (i njeno trošenje domaćeg cementa, peska i sl. će imati kratkoročan pozitivan efekat na domaću ekonomsku aktivnost) dok se potrebni objekti ne izgrade, i jedan deo će kao jednokratni prihod dobiti prodavci zemljišta. Ključno pitanje je: šta posle?
O nekakvom garantovanju izgradnje fabrika baterija, automobila i nečeg drugog, teško da može biti govora, jer rudarska kompanija, po pravilu, ne može uticati na poslovnu politiku kompanija koje grade automobile ili baterije (sem ako su deo istog konglomerata, što u našem primeru nije slučaj).
Ilonu Masku nije bio potreban rudnik da bi izgradio fabriku automobila ili baterija u Kaliforniji. Onaj ko želi da podigne fabriku automobila ili baterija može to da uradi i sada u Srbiji i bez rudarenja litijuma u našoj zemlji, ali to se ne planira.
S druge strane, ako bi domaća državna kompanija vršila eksploataciju prirodnog bogatstva naše države, onda bi situacija mogla biti drugačija. Onda bi ukupna vrednost iskopanih sirovina (ne samo zanemarljiva rudna renta) ostala našoj državi. I onda bi država kao vlasnik značajnih mineralnih sirovina mogla da privuče strane kompanije da otvore fabrike baterija i automobila, uz povoljniji pristup potrebnim mineralnim sirovinama.
Otuda ne iznenađuje da je bogata Norveška još odavno donela pametnu odluku da eksploataciju svog mineralnog blaga (nafte i gasa u Severnom moru) poveri državnoj kompaniji koja svoje profite dugoročno investira u korist norveškog penzionog fonda i jednim delom transferiše u budžet u korist svih građana Norveške.
U Srbiji se, međutim, to ne predlaže. Predlaže se prepuštanje mineralnog blaga naše države inostranoj kompaniji i to kompaniji sa vrlo kontroverznom poslovnom istorijom.
Drugo, i vrlo važno pitanje za ocenu neto ekonomskih efekata ovog projekta, jeste koliko se ovakvim projektom gubi od poljoprivrede i turizma koji se trenutno odvijaju na tom području i koji bi se na tom području mogli odvijati mnogo duže od vremena aktivne eksploatacije mineralnog blaga?
Možda bi se sa dodatnim ulaganjima i podsticajima na tom području moglo dobijati i više nego što se trentuno dobija od poljoprivrede i turizma. I to je faktor koji, takođe, treba imati u vidu.
Konačno, ekološke posledice (negativne eksternalije). Nakon objavljivanja zbornika radova sa skupa Srpske akademije nauka i umetnosti pre dve godine pod naslovom 'Projekat Jadar – šta je poznato?' i zaključaka ovog skupa najeminentnijih stručnjaka naše zemlje koji su dominantno izrazili negativni stav po pitanju realizacije ovog projekta, za mene je ovo pitanje zatvoreno.
Tek neki novi nezavisni naučni skup ili nezavisni naučni radovi na ovu temu ili konkretan pozitivan ekološki primer realizovane eksploatacije sa istom tehnologijom i istog mineralnog bogatstva na nekoj drugoj lokaciji u svetu, mogli bi ponovo otvoriti ovu temu.
Do tada, mislim da je najmudrije držiti se saveta naših najmudrijih ljudi u ovoj oblasti objavljenih od strane Srpske akademije nauka i umetnosti", navodi profesor Šoškić na kraju autorskog teksta za FoNet.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Tepić: Od danas predstavljamo program, prva tačka - zaustavljanje pljačke iz Ekspa 2027
20.09.2026.•
0
Jedna od nosilaca izborne liste "Evropska Srbija" Marinika Tepić izjavila je da ta koalicija zvanično započinje predstavljanje svog političkog programa građanima širom Srbije.
Zaoštrava se retorika uoči izbora: Zašto Studentsku listu kritikuje i vlast i opozicija?
20.09.2026.•
9
Kako se vanredni parlamentarni izbori približavaju, studenti se sve više nalaze između dve vatre, vlasti i dela opozicije koji je odlučio da ostane u trci za glasove.
VIDEO: Iliji Srdanoviću ugašen Instagram nalog
20.09.2026.•
5
Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović, u video snimku na Fejsbuku, rekao je da mu je ugašen nalog na Instagramu.
Đilas: Najbolji način za pobedu je veći broj opcija
20.09.2026.•
13
Predsednik Stranke slobode i pravde i prvi na izbornoj listi "Evropska Srbija" Dragan Đilas ocenio je jutros da je najbolji način da dođe do promene vlasti jeste velik broj opcija.
Putevi Srbije: Faza 1 Severne obilaznice oko Kragujevca puštena u saobraćaj
20.09.2026.•
0
Faza 1 Severne obilaznice oko Kragujevca, u dužini od pet kilometara, od petlje Jovanovac do petlje Petrovac, puštena je u saobraćaj.
Pripadnici Vojske Srbije prvi na vojnom takmičenju u SAD
20.09.2026.•
3
Pripadnici Vojske Srbije osvojili su prvo mesto u ukupnom ekipnom plasmanu na vojnom takmičenju u streljaštvu, održanom od 17. do 20. septembra u kampu Peri u Sjedinjenim Američkim Državama.
Beživotno telo pronađeno na Šar planini
20.09.2026.•
0
Beživotno telo pronađeno je na Šar planini na više od 2.500 metara nadmorske visine.
VIDEO Onlajn kampanja: Vučić sa TikToka poziva na TV duel, Srdanović sa Instagrama odbio
20.09.2026.•
25
Predsednik Srbije i nosilac liste "Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić održao je obraćanje putem društvene mreže TikTok i tim povodom ponovo pozvao prvog na Stuentskoj listi Iliju Srdanovića na TV duel.
Vučević: Mi smo sa jedne strane, svi drugi su blokaderska strana
20.09.2026.•
50
Predsednik SNS Miloš Vučević izjavio je da ta stranka na predstojeće izbore na listi sa 40 odsto novih kandidata.
Električni trotineti pod novim pravilima: Pita se Zakon, ne proizvođač
20.09.2026.•
18
Električni trotineti i bicikli sa elektromotorom postali su svakodnevica na ulicama, ali njihov sve veći broj otvara i pitanje bezbednosti vozača i pešaka.
Netanjahuov advokat je direktor nove farbike dronova
20.09.2026.•
13
Za direktora nedavno otvorene fabrike dronova u beogradskom naselju Makiš, postavljen je poznati izraelski advokat Zion Amir, koji zastupa i premijera Izraela Benjamina Netanjahua.
Muškarci uhapšeni na Jarinju sa opremom za srednjovekovne veštine zadržani u pritvoru
20.09.2026.•
5
Dvojici muškaraca koji su juče privedeni na punktu Jarinje, nakon što im je pronađeno pet noževa kao i materijali sa nacionalističkim simbolima, određeno je zadržavanje do 48 sati.
SDA Sandžaka predala listu RIK-u
20.09.2026.•
0
Manjinska izborna lista "SDA Sandžaka - Čuvari Sandžaka" predala je Republičkoj izbornoj komisiji potpise podrške za predstojeće vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra.
RIK proglasio izbornu listu Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš
20.09.2026.•
28
Republička izborna komisija proglasila je izbornu listu "Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš" za predstojeće vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra.
Da li je Srbiji potrebna "Sablja 2"?
20.09.2026.•
44
Borba protiv kriminala i ljudi iz tog miljea je neophodna. Ipak, predlaganje mera bez prethodne promene sistema kroz izbore predstavlja legitimnu, ali ne i poželjnu izbornu promociju.
Dačić: SPS je kao u Bibliji grm kupine koja gori, ali ne sagoreva
20.09.2026.•
19
Predsednik SPS-a i nosilac liste "Faktor stabilnosti" Ivica Dačić izjavio je da ta stranka svoje političke vrednosti tradicionalno prenosi sa generacije na generaciju budućim mladim socijalistima.
Gajić: Narodna stranka na izbore sa Nestorovićem, bez Vulina
20.09.2026.•
27
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić izjavio je da će Narodna stranka na izborima nastupiti u koaliciji sa "Mi snaga naroda" Branimira Nestorovića i dve manjinske ruske stranke.
AMSS: Manji broj vozila na glavnim putevima
20.09.2026.•
0
Prošla je letnja turistička sezona te je sada manji broj vozila na frekventnim putnim pravcima, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Komentari 12
@Nenad
Nenad
Мики
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar