"Vraćanje starog duga": Zašto su crkve toliko privilegovane, a njihovo finansiranje pod velom tajne?
Crkvene finansije u Srbiji oduvek su važile za brižljivo čuvanu tajnu.
Foto: 021.rs
Budžetska sredstva iz državne kase u Srpsku pravoslavnu crkvu odlaze indirektno, najčešće preko projekata.
Verski analitirčar Draško Đenović za Vreme objašnjava da ogromnim izdacima i donacijama država zapravo vraća dug crkvi za davno oduzetu imovinu.
Priču o upitnom odnosu države i crkve podgrejala je nedavna vest da će vladajuća koalicija u Nemačkoj predložiti nacrt Zakona kojim bi se državno finansiranje dve velike hrišćanske crkve u Nemačkoj ukinulo, nakon duge tradicije koja datira još iz 19. veka.
Dve najveće crkve u Nemačkoj – Katolička i Evangelistička – svake godine dobijaju oko pola milijarde evra od poreskih obveznika, od kojih veliki deo nisu vernici ili su neke potpuno druge veroispovesti.
Dok Nemačka čeka saglasnost predstavnika pokrajine za usvajanje zakona koji bi u velikoj meri srezao prihode crkve, Srbija je miljama daleko od toga. Finansije crkve nešto su o čemu se veoma malo zna i još manje govori.
Privilegovana institucija
Crkve su u Srbiji privilegovane na različite načine – dobijaju značajna sredstva iz budžeta, oslobođene su poreza za versku delatnost, građani iz budžeta sveštenicima plaćaju socijalno, penziono i zdravstveno osiguranje, dok one svojom imovinom upravljaju samostalno i za to nikome ne polažu račune.
Prema Zakonu o računovodstvu iz 2013, ali i prethodnih zakonskih mera, crkve i verske zajednice nemaju nikakavu obavezu da objavljuju finansijske izveštaje.
Pored toga što se finansiraju direktno iz budžeta, crkve i verske zajednice u Srbiji finansije obezbeđuju i kroz donaciju i iz sopstvenih prihoda od raznih crkvenih i verskih usluga. Donatori mogu biti oslobođeni "odgovarajućih poreskih obaveza", a dešavalo se da su među donatorima javna i državna preduzeća.
Vraćanje starog duga
Verski analitičar Draško Đenović objašnjava u razgovoru za “Vreme” da je proces otkrivanja toga koliko sredstava država izdvaja za Srpsku pravoslavnu crkvu veoma težak, gotovo nemoguć.
“Novac u crkvu stiže putem projekata ili kroz određene beneficije. Državno finansiranje crkve kod nas je rezultat toga što je država puno toga oduzela crkvama", kaže Đenović, aludirajući na oduzimanje verskih objekata nakon Drugog svetskog rata.
Proces restitucije, odnosno vraćanja oduzete imovine i obeštećenja crkvi, odavno je počeo, ali je najveći deo imovine, tvrdi Đenović, izgubljen zauvek.
"U Subotici postoji nekoliko srednjih škola u zgradama koje su bile oduzete Katoličkoj crkvi. Isto tako, zgrada Tehničke škole u Pančevu pripadala je Nemačkoj luteranskoj crkvi. Nije, dakle, samo pravoslavna crkva u pitanju", kaže on.
Kada je u pitanju Beograd, Đenović navodi da su brojne zadužbine Srpske pravoslavne crkve otkupljene "maltene za po jednu nemačku marku".
"Ako ćemo da gledamo šta je pravedno, pola Banovog brda i Čukarice trebalo bi da se vrati Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Katoličkoj crkvi. Državno finansiranje crkve je neka vrsta obeštećenja. Crkva je u restituciji dobila nazad mnogo hektara šume i njive, ali to je najmanji deo onoga što joj je oduzeto", priča naš sagovornik.
Prema podacima Agencije za restituciju, Srpskoj pravoslavnoj crkvi vraćeno je 52.871 hektara poljoprivrednog, šumskog i građevinskog zemljišta, a Rimokatoličnoj crkvi 3.998 hektara.
Poreske olakšice
Crkve su takođe oslobođene od poreza na osnovnu delatnost i imovinu, a imaju pravo na povraćaj PDV-a na robu koja je u funkciji bogosluženja.
Deo novca iz državnog budžeta odlazi na penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje sveštenika i verskih službenika, za šta se izdvaja oko 1,3 milijardi dinara. Tu je i novac za podršku sveštenstvu i monaštvu na Kosovu, ali i doprinos teološkom obrazovanju sveštenika i gradnji verskih objekata.
"Sveštenici i monasi svih registrovanih verskih zajednica u Srbiji dobijaju sredstva u iznosu minimalca za osiguranja, godišnje je to oko 1.000 evra po osobi. To su u suštini plaćeni porezi i doprinosi na osiguranje, što znači da je to novac koji država vraća državi", zaključuje Draško Đenović.
Koliko novca ide u crkvu
Podataka o državnim sredstvima izdvojenim za rad SPC-a je malo. Poznato je da je Srbija iz budžeta za crkve i verske zajednice izdvojila od 2002. do 2016. godine 88 miliona evra, navodi se u istraživanju Insajdera. Iznosi se ne prikazuju objedinjeno, jer se sredstva izdvajaju preko različitih institucija - ministarstava pravde i kulture, kao i preko Kancelarije za Kosovo i Metohiju.
Da bi neka verska zajednica bila upisana u državni registar i time ozakonila rad uskoro će morati da, umesto svega stotinu, dostavi potpise 1.000 punoletnih građana koji zahtevaju njenu registraciju.
Pravo na finansiranje iz budžeta imaju i verske obrazovne ustanove koje dobiju akreditaciju.
Iznos koji se dobija iz budžeta jeste vidljiv i zakonom preciziran, ali se gotovo na mesečnom nivou iz budžetskih rezervi Srpskoj pravoslavnoj crkvi uplaćuju dodatna vanredna sredstva.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Vlasnicima objekata na Gazivodama stigli novi zahtevi za hitno uklanjanje
03.08.2026.•
0
Vlasnicima više od 10 parcela i objekata u Kovačima na Gazivodama kompanija Ibar-Lepenac dala je rok od 15 dana da "oslobode imovinu", objavio je Zubin Potok info.
Stručnjak za energetiku: Apsolutno je sigurno da će biti restrikcija
03.08.2026.•
4
Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković izjavio je FoNetu da Srbiju očekuju ozbiljni problemi u elektroenergetskom sistemu i snabdevanju i da slede restrikcije struje.
Đedović Handanović: Opozicija i njihovi mediji plaše građane otvaranjem novih rudnika
03.08.2026.•
1
Ministaraka rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je danas da opozicioni političari i, kako je navela, njihovi mediji, vode kampanju o otvaranju novih rudnika, preseljenju ljudi i uništavanja dela Srbije.
Vučić: Neko živi za Severinu, a ja živim za svoj narod
03.08.2026.•
16
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je danas na Јanjske Otoke kod Šipova u Republici Srpskoj, odakle nastavlja trodnevnu posetu ovom bh. entitetu i Srbima u povratničkim opštinama u FBiH.
Macut nakon sastanka Kriznog štaba: I dalje bez ikakvih mera, ostaje apel građanima da štede struju i vodu
03.08.2026.•
13
Premijer Srbije Đuro Macut danas je, nakon sednice Štaba za vanredne situacije, izjavio da je situacija u ovom trenutku u potpunosti stabilna.
Nizak Dunav gasi nuklearke u Mađarskoj i Rumuniji, direktor Vinče: "Nema opasnosti, ali postoje tri problema"
03.08.2026.•
6
Nizak vodostaj Dunava doveo je do problema u radu nuklearnih elektrana u Rumuniji i Mađarskoj, jer nema dovoljno vode za hlađenje reaktora.
Direktor u Elektromreži: Snabdevanje Srbije strujom stabilno, ali apel na građane da štede
03.08.2026.•
8
Snabdevanje strujom u Srbiji je stabilno i situacija je mnogo bolja nego u regionu, a zbog dugotrajnog toplotnog talasa i niskog nivoa Dunava apeluje se na štednju i racionalnu potrošnju struje.
Beograd u 7h bio najtopliji, potom slede Novi Sad, Sremska Mitrovica i Palić
03.08.2026.•
6
Jutros u Srbiji najtoplije je u Beogradu gde je u sedam časova izmereno 27 stepeni, nakon čega slede Novi Sad, Sremska Mitrovica i Palić gde su izmerena 24 stepena.
Vozači, "naoružajte" se strpljenjem: Gužve na Gradini, Batrovcima, Horgošu, a popunjen je i međuprostor
03.08.2026.•
8
Prema poslednjim informacijama Uprave granične policije, putnička vozila najduže čekaju na prelazu Gradina, na izlazu iz Srbije i to oko 80 minuta.
Vučić poredi cene hleba i goriva: "Manipulacija, po ostaloj hrani smo najskuplji"
03.08.2026.•
45
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić priznao je da je gorivo u Srbiji skuplje nego u zemljama regiona, ali je uzvratio pitanjem - zašto računamo koliko košta rezervoar, a ne koliko je jedna vekna hleba?
Počinje prijava penzionera za turističke vaučere za odmor u Srbiji
03.08.2026.•
1
Podela 30.000 vaučera za odmor u Srbiji penzionerima počinje danas, 3. avgusta na šalterima Pošte Srbije.
Demograf Nikitović: Godišnje iz Srbije ode 55.000 građana, dok se njih 35.000 vrati
03.08.2026.•
23
Srbija danas broji nešto više od 6,5 miliona stanovnika, ali je gotovo svaki četvrti građanin stariji od 65 godina.
Klaster 3 na čekanju: Kada je moguća nova rasprava u EU i ima li prostora za promenu stava?
02.08.2026.•
7
Iako je Evropska komisija nedavno šesti put preporučila otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima sa Srbijom, države članice EU ni ovog puta nisu postigle konsenzus.
Srpska lista: Tokom dana privedeno više osoba
02.08.2026.•
2
Srpska lista je saopštila da je tokom dana privedeno više osoba, da je pretreseno nekoliko kuća, a građanima su upućivane pretnje novim hapšenjima i za to je okrivila vlasti Kosova.
Vučić: Rafinerija Pančevo će možda morati da obustavi rad zbog niskog vodostaja Dunava
02.08.2026.•
32
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da zemlja ima ogromne probleme u energetici, navodeći da će zbog niskog vodostaja Dunava Rafinerija Pančevo možda morati privremeno da prekine rad.
Komentari 30
/
pre dve hiljade godine hriscanstvo nije bilo spc.
osim ako neverujes u ono o amebama i srbim
Komšija
Ckrva je skupina zaostalih parazita i građani treba protiv nje da se bore kad god im se ukaže prilika.
Geza von Delvidek
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar