"Vraćanje starog duga": Zašto su crkve toliko privilegovane, a njihovo finansiranje pod velom tajne?
Crkvene finansije u Srbiji oduvek su važile za brižljivo čuvanu tajnu.
Foto: 021.rs
Budžetska sredstva iz državne kase u Srpsku pravoslavnu crkvu odlaze indirektno, najčešće preko projekata.
Verski analitirčar Draško Đenović za Vreme objašnjava da ogromnim izdacima i donacijama država zapravo vraća dug crkvi za davno oduzetu imovinu.
Priču o upitnom odnosu države i crkve podgrejala je nedavna vest da će vladajuća koalicija u Nemačkoj predložiti nacrt Zakona kojim bi se državno finansiranje dve velike hrišćanske crkve u Nemačkoj ukinulo, nakon duge tradicije koja datira još iz 19. veka.
Dve najveće crkve u Nemačkoj – Katolička i Evangelistička – svake godine dobijaju oko pola milijarde evra od poreskih obveznika, od kojih veliki deo nisu vernici ili su neke potpuno druge veroispovesti.
Dok Nemačka čeka saglasnost predstavnika pokrajine za usvajanje zakona koji bi u velikoj meri srezao prihode crkve, Srbija je miljama daleko od toga. Finansije crkve nešto su o čemu se veoma malo zna i još manje govori.
Privilegovana institucija
Crkve su u Srbiji privilegovane na različite načine – dobijaju značajna sredstva iz budžeta, oslobođene su poreza za versku delatnost, građani iz budžeta sveštenicima plaćaju socijalno, penziono i zdravstveno osiguranje, dok one svojom imovinom upravljaju samostalno i za to nikome ne polažu račune.
Prema Zakonu o računovodstvu iz 2013, ali i prethodnih zakonskih mera, crkve i verske zajednice nemaju nikakavu obavezu da objavljuju finansijske izveštaje.
Pored toga što se finansiraju direktno iz budžeta, crkve i verske zajednice u Srbiji finansije obezbeđuju i kroz donaciju i iz sopstvenih prihoda od raznih crkvenih i verskih usluga. Donatori mogu biti oslobođeni "odgovarajućih poreskih obaveza", a dešavalo se da su među donatorima javna i državna preduzeća.
Vraćanje starog duga
Verski analitičar Draško Đenović objašnjava u razgovoru za “Vreme” da je proces otkrivanja toga koliko sredstava država izdvaja za Srpsku pravoslavnu crkvu veoma težak, gotovo nemoguć.
“Novac u crkvu stiže putem projekata ili kroz određene beneficije. Državno finansiranje crkve kod nas je rezultat toga što je država puno toga oduzela crkvama", kaže Đenović, aludirajući na oduzimanje verskih objekata nakon Drugog svetskog rata.
Proces restitucije, odnosno vraćanja oduzete imovine i obeštećenja crkvi, odavno je počeo, ali je najveći deo imovine, tvrdi Đenović, izgubljen zauvek.
"U Subotici postoji nekoliko srednjih škola u zgradama koje su bile oduzete Katoličkoj crkvi. Isto tako, zgrada Tehničke škole u Pančevu pripadala je Nemačkoj luteranskoj crkvi. Nije, dakle, samo pravoslavna crkva u pitanju", kaže on.
Kada je u pitanju Beograd, Đenović navodi da su brojne zadužbine Srpske pravoslavne crkve otkupljene "maltene za po jednu nemačku marku".
"Ako ćemo da gledamo šta je pravedno, pola Banovog brda i Čukarice trebalo bi da se vrati Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Katoličkoj crkvi. Državno finansiranje crkve je neka vrsta obeštećenja. Crkva je u restituciji dobila nazad mnogo hektara šume i njive, ali to je najmanji deo onoga što joj je oduzeto", priča naš sagovornik.
Prema podacima Agencije za restituciju, Srpskoj pravoslavnoj crkvi vraćeno je 52.871 hektara poljoprivrednog, šumskog i građevinskog zemljišta, a Rimokatoličnoj crkvi 3.998 hektara.
Poreske olakšice
Crkve su takođe oslobođene od poreza na osnovnu delatnost i imovinu, a imaju pravo na povraćaj PDV-a na robu koja je u funkciji bogosluženja.
Deo novca iz državnog budžeta odlazi na penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje sveštenika i verskih službenika, za šta se izdvaja oko 1,3 milijardi dinara. Tu je i novac za podršku sveštenstvu i monaštvu na Kosovu, ali i doprinos teološkom obrazovanju sveštenika i gradnji verskih objekata.
"Sveštenici i monasi svih registrovanih verskih zajednica u Srbiji dobijaju sredstva u iznosu minimalca za osiguranja, godišnje je to oko 1.000 evra po osobi. To su u suštini plaćeni porezi i doprinosi na osiguranje, što znači da je to novac koji država vraća državi", zaključuje Draško Đenović.
Koliko novca ide u crkvu
Podataka o državnim sredstvima izdvojenim za rad SPC-a je malo. Poznato je da je Srbija iz budžeta za crkve i verske zajednice izdvojila od 2002. do 2016. godine 88 miliona evra, navodi se u istraživanju Insajdera. Iznosi se ne prikazuju objedinjeno, jer se sredstva izdvajaju preko različitih institucija - ministarstava pravde i kulture, kao i preko Kancelarije za Kosovo i Metohiju.
Da bi neka verska zajednica bila upisana u državni registar i time ozakonila rad uskoro će morati da, umesto svega stotinu, dostavi potpise 1.000 punoletnih građana koji zahtevaju njenu registraciju.
Pravo na finansiranje iz budžeta imaju i verske obrazovne ustanove koje dobiju akreditaciju.
Iznos koji se dobija iz budžeta jeste vidljiv i zakonom preciziran, ali se gotovo na mesečnom nivou iz budžetskih rezervi Srpskoj pravoslavnoj crkvi uplaćuju dodatna vanredna sredstva.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Evroposlanik: Poziv da misija EP prati izbore u Srbiji došla u pet do dvanaest, to je samo po sebi poruka
12.10.2026.•
2
Evroposlanik Vladimir Prebilič potvrdio je da misija Evropskog parlamenta dolazi da prati izbore u Srbiji 25. oktobra, dodajući da im je poziv od srpskih vlasti stigao "u pet do dvanaest".
Tužilaštvo formiralo predmet zbog napada na odbornicu "Kreni-promeni": Šapić se sumnjiči za dva krivična dela
12.10.2026.•
2
Treće osnovno tužilaštvo u Beogradu formiralo je predmet povodom nasilnog incidenta u kojem je učestvovao gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić.
Na Gradini sprečen šverc 44 zlatne pločice, zlatnika i nakita vrednih 33.000 evra
12.10.2026.•
0
Carinski službenici su 11. oktobra na graničnom prelazu Gradina, u saradnji sa policijom, sprečili pokušaj krijumčarenja investicionog zlata i zlatnog nakita vrednog preko 33.000 evra.
VIDEO Podrška zaposlenima na Filozofskom fakultetu u Nišu: Protest ispred Ministarstva prosvete
12.10.2026.•
2
Više stotina članova akademske zajednice okupilo se danas ispred Ministarstva prosvete na protestu podrške zaposlenima sa Filozofskog fakulteta u Nišu koji više od 80 dana nisu primili plate.
Beograd dobija jarbol od 3,1 milion evra
12.10.2026.•
11
Grad Beograd raspisao je javnu nabavku vrednu 365 miliona dinara (oko 3,12 miliona evra) za podizanje jarbola visine 80 metara sa zastavom Srbije na Ušću.
Koliko građana mora da glasa da bi se smenila vlast: Profesor objašnjava o tome koji je minimum
12.10.2026.•
14
Izlaznost na izborima 25. oktobra mora da bude oko 4,3-4,4 miliona da biste mogli da očekujete promenu, kaže za N1 profesor Fakulteta političkih nauka Dušan Vučićević.
Trebinjac poslao pušku brzom poštom - ranjen poštar: Šta ne sme da se šalje u pošiljkama u Srbiji?
12.10.2026.•
2
Dvadesettrogodišnji Trebinjac je proteklih dana optužen da je brzom poštom poslao u Goražde vazdušnu pušku koja je prilikom pretovara paketa opalila i povredila radnika pošte.
Optužnica protiv izvršitelja zbog zloupotrebe službenog položaja
12.10.2026.•
3
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu podnelo je Višem sudu u Beogradu optužni predlog protiv A. R. (45).
Ruski diplomata koji je proteran iz Bugarske sada je pomoćnik vojnog atašea u Srbiji
12.10.2026.•
1
Ruski diplomata Aleksandar Krasij u Srbiji je od 2026. pomoćnik vojnog atašea, pet godina nakon što je, prema navodima bugarskih medija, proteran iz te zemlje.
I Boris Milićević napušta SPS, daje podršku Studentskoj listi
12.10.2026.•
4
Član Glavnog odbora i Predsedništva SPS Boris Milićević saopštio je da se isčlanjuje iz te partije.
Tužilac Lazić o Vučićevim pomilovanjima 49 osoba: Sumnja da time vraća dug partijskim saradnicima
12.10.2026.•
6
Predsednik Upravnog odbora Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS), tužilac Radovan Lazić, ocenio je da se još ne znaju imena 49 osoba koje je pomilovao Aleksandar Vučić poslednjeg dana svog predsedničkog mandata.
Bivši pokrajinski funkcioner SPS pridružuje se Ružiću u novoj stranci
12.10.2026.•
7
Doskorašnji potpredsednik Pokrajinskog odbora SPS Ivan Đoković izjavio je da je podneo zahtev za iščlanjenje iz socijalista jer će biti jedan od inicijatora nove stranke koju će osnovati Branko Ružić.
Četvoro članova Saveta REM-a pisalo međunarodnim zvaničnicima zbog slučaja Informer
12.10.2026.•
0
Četvoro članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) obavestilo je međunarodne zvaničnike o, kako su naveli, nesposobnosti tog tela da tokom izborne kampanje izvršava zakonske nadležnosti.
Od danas moguće lično podnošenje deset vrsta zahteva u katastru
12.10.2026.•
18
Građani će od ponedeljka, 12. oktobra, na šalterima katastra moći lično, bez zakazivanja, da podnose 10 vrsta zahteva, saopštio je Republički geodetski zavod.
Politički konsultant Milenković: Prema istraživanjima - opozicija ne može da pređe cenzus
12.10.2026.•
33
Politički konsultant Dušan Milenković naveo je da je jedino pitanje "da li glasate za ostanak ove vlasti ili za promenu".
Pukovnik saobraćajne policije o tome koje prekršaje dronovi mogu da uoče, a koje ne
12.10.2026.•
24
Dron MUP-a je za samo nekoliko sati kontrole na deonici od Nove Varoši do Borove Glave zabeležio 15 preticanja preko pune linije, a slične akcije sprovedene su i u Zaječaru i Kragujevcu.
Studenti iz zapadne Srbije pešače u tri kolone na završni predizborni skup u Beogradu
12.10.2026.•
5
Studenti iz zapadne Srbije organizovaće tri pešačke kolone ka Beogradu, gde će se na Trgu Slavija 22. oktobra održati završni skup Studentske liste.
Matija Bećković će podržati Autentičnu desnicu: "Vreme da Srbija stavi konačno krunu na svoju glavu"
12.10.2026.•
6
Akademik Matija Bećković na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima podržaće listu "Autentična desnica - dr Miloš Jovanović".
Komentari 30
/
pre dve hiljade godine hriscanstvo nije bilo spc.
osim ako neverujes u ono o amebama i srbim
Komšija
Ckrva je skupina zaostalih parazita i građani treba protiv nje da se bore kad god im se ukaže prilika.
Geza von Delvidek
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar