.jpg)
"Vraćanje starog duga": Zašto su crkve toliko privilegovane, a njihovo finansiranje pod velom tajne?
Crkvene finansije u Srbiji oduvek su važile za brižljivo čuvanu tajnu.
.jpg)
Foto: 021.rs
Budžetska sredstva iz državne kase u Srpsku pravoslavnu crkvu odlaze indirektno, najčešće preko projekata.
Verski analitirčar Draško Đenović za Vreme objašnjava da ogromnim izdacima i donacijama država zapravo vraća dug crkvi za davno oduzetu imovinu.
Priču o upitnom odnosu države i crkve podgrejala je nedavna vest da će vladajuća koalicija u Nemačkoj predložiti nacrt Zakona kojim bi se državno finansiranje dve velike hrišćanske crkve u Nemačkoj ukinulo, nakon duge tradicije koja datira još iz 19. veka.
Dve najveće crkve u Nemačkoj – Katolička i Evangelistička – svake godine dobijaju oko pola milijarde evra od poreskih obveznika, od kojih veliki deo nisu vernici ili su neke potpuno druge veroispovesti.
Dok Nemačka čeka saglasnost predstavnika pokrajine za usvajanje zakona koji bi u velikoj meri srezao prihode crkve, Srbija je miljama daleko od toga. Finansije crkve nešto su o čemu se veoma malo zna i još manje govori.
Privilegovana institucija
Crkve su u Srbiji privilegovane na različite načine – dobijaju značajna sredstva iz budžeta, oslobođene su poreza za versku delatnost, građani iz budžeta sveštenicima plaćaju socijalno, penziono i zdravstveno osiguranje, dok one svojom imovinom upravljaju samostalno i za to nikome ne polažu račune.
Prema Zakonu o računovodstvu iz 2013, ali i prethodnih zakonskih mera, crkve i verske zajednice nemaju nikakavu obavezu da objavljuju finansijske izveštaje.
Pored toga što se finansiraju direktno iz budžeta, crkve i verske zajednice u Srbiji finansije obezbeđuju i kroz donaciju i iz sopstvenih prihoda od raznih crkvenih i verskih usluga. Donatori mogu biti oslobođeni "odgovarajućih poreskih obaveza", a dešavalo se da su među donatorima javna i državna preduzeća.
Vraćanje starog duga
Verski analitičar Draško Đenović objašnjava u razgovoru za “Vreme” da je proces otkrivanja toga koliko sredstava država izdvaja za Srpsku pravoslavnu crkvu veoma težak, gotovo nemoguć.
“Novac u crkvu stiže putem projekata ili kroz određene beneficije. Državno finansiranje crkve kod nas je rezultat toga što je država puno toga oduzela crkvama", kaže Đenović, aludirajući na oduzimanje verskih objekata nakon Drugog svetskog rata.
Proces restitucije, odnosno vraćanja oduzete imovine i obeštećenja crkvi, odavno je počeo, ali je najveći deo imovine, tvrdi Đenović, izgubljen zauvek.
"U Subotici postoji nekoliko srednjih škola u zgradama koje su bile oduzete Katoličkoj crkvi. Isto tako, zgrada Tehničke škole u Pančevu pripadala je Nemačkoj luteranskoj crkvi. Nije, dakle, samo pravoslavna crkva u pitanju", kaže on.
Kada je u pitanju Beograd, Đenović navodi da su brojne zadužbine Srpske pravoslavne crkve otkupljene "maltene za po jednu nemačku marku".
"Ako ćemo da gledamo šta je pravedno, pola Banovog brda i Čukarice trebalo bi da se vrati Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Katoličkoj crkvi. Državno finansiranje crkve je neka vrsta obeštećenja. Crkva je u restituciji dobila nazad mnogo hektara šume i njive, ali to je najmanji deo onoga što joj je oduzeto", priča naš sagovornik.
Prema podacima Agencije za restituciju, Srpskoj pravoslavnoj crkvi vraćeno je 52.871 hektara poljoprivrednog, šumskog i građevinskog zemljišta, a Rimokatoličnoj crkvi 3.998 hektara.
Poreske olakšice
Crkve su takođe oslobođene od poreza na osnovnu delatnost i imovinu, a imaju pravo na povraćaj PDV-a na robu koja je u funkciji bogosluženja.
Deo novca iz državnog budžeta odlazi na penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje sveštenika i verskih službenika, za šta se izdvaja oko 1,3 milijardi dinara. Tu je i novac za podršku sveštenstvu i monaštvu na Kosovu, ali i doprinos teološkom obrazovanju sveštenika i gradnji verskih objekata.
"Sveštenici i monasi svih registrovanih verskih zajednica u Srbiji dobijaju sredstva u iznosu minimalca za osiguranja, godišnje je to oko 1.000 evra po osobi. To su u suštini plaćeni porezi i doprinosi na osiguranje, što znači da je to novac koji država vraća državi", zaključuje Draško Đenović.
Koliko novca ide u crkvu
Podataka o državnim sredstvima izdvojenim za rad SPC-a je malo. Poznato je da je Srbija iz budžeta za crkve i verske zajednice izdvojila od 2002. do 2016. godine 88 miliona evra, navodi se u istraživanju Insajdera. Iznosi se ne prikazuju objedinjeno, jer se sredstva izdvajaju preko različitih institucija - ministarstava pravde i kulture, kao i preko Kancelarije za Kosovo i Metohiju.
Da bi neka verska zajednica bila upisana u državni registar i time ozakonila rad uskoro će morati da, umesto svega stotinu, dostavi potpise 1.000 punoletnih građana koji zahtevaju njenu registraciju.
Pravo na finansiranje iz budžeta imaju i verske obrazovne ustanove koje dobiju akreditaciju.
Iznos koji se dobija iz budžeta jeste vidljiv i zakonom preciziran, ali se gotovo na mesečnom nivou iz budžetskih rezervi Srpskoj pravoslavnoj crkvi uplaćuju dodatna vanredna sredstva.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Tužilaštvo i Vučić se oglasili o Vujadinu Savić: Istraga o curenju informacija
17.10.2025.•
0
Slučaj bivšeg fudbalera Vujadina Savića privukao je pažnju javnosti nakon što su se u javnosti pojavili detalji iz njegovog privatnog života.
Prorektor za nastavu BU: Upisano 12.000 studenata od planiranih 15.000 u novu školsku godinu
17.10.2025.•
2
Na ukupno 106 studijskih programa Univerziteta u Beogradu je u tri upisna roka u školskoj 2025/2026. godini upisano više od 12.000 studenata.
Drugi dan šetnje ka Novom Sadu: Studenti iz Novog Pazara danas pešače ka Baljevcu
17.10.2025.•
1
Studenti iz Novog Pazara nastavili su da pešače ka Novom Sadu.
Dekanica Filološkog fakulteta dobila poziv na saslušanje: Nije organizovana nastava tokom blokada
17.10.2025.•
0
Dekanica Filološkog fakulteta u Beogradu Iva Draškić Vićanović pozvana je na saslušanje pred Prekršajnim sudom.
Uhapšen osumnjičeni za ubistvo u Beogradu, sumnja se da je ubijen Cetinjanin sa Interpolove liste
17.10.2025.•
9
Muškarac koji je ubijen u Beogradu na vodi je Filip Ivanović, Cetinjanin iz kriminalnog miljea, pišu beogradski mediji.
Zaharova: Moskva i Beograd zajedno traže rešenje za prevazilaženje problema sankcija NIS-u
17.10.2025.•
11
Moskva i Beograd nastavljaju zajedničku potragu za optimalnim rešenjem kako bi prevazišli probleme koje je administracija Sjedinjenih Američkih Država napravila sankcijama protiv Naftne industrije Srbije.
Protest danas u Beogradu zbog lošeg materijalnog stanja zaposlenih u kulturi
17.10.2025.•
0
Samostalni sindikat kulture Srbije i Granski sindikat kulture, umetnosti i medija "Nezavisnost" su za danas, 17. oktobra, u Beogradu najavili protest zbog, kako su naveli, lošeg materijalnog stanja zaposlenih u kulturi.
Muškarac ubijen u pucnjavi u Beogradu na vodi
17.10.2025.•
5
Muškarac je ubijen u pucnjavi u Beogradu.
Dimitrijević (CRTA): SNS odbijala naše predloge o biračkom spisku, pa ih pre dolaska Fon der Lajen uvrstila
17.10.2025.•
3
U predlogu SNS-a o biračkom spisku nalaze se i neka rešenja organizacije CRTA koja su predložili još prošle godine.
Koordinatoru Pokreta Tvrđava određeno zadržavanje: Uhapšen tokom skupa u Smederevu
17.10.2025.•
3
Koordinatoru Pokreta Tvrđava u Smederevu Nikoli Krstiću određeno je zadržavanje do 48 sati, nakon čega će biti izveden pred tužioca.
"Odvezane ruke" policiji od Vidovdana: Bezbroj slučaja brutalnosti, nijedan policajac nije odgovarao
17.10.2025.•
25
Otkako su počeli studentski i građanski protesti u novembru prošle godine, javnost je svedočila brojnim slučajevima policijske brutalnosti i prekoračenja ovlašćenja.
Petogodišnje dete stradalo nakon pada u bazen za navodnjavanje
17.10.2025.•
1
Petogodišnje dete stradalo je nakon što je upalo u bazen za navodnjavanje u Ratini kod Kraljeva.
RZS: Stopa rizika od siromaštva u 2024. iznosila 24 odsto
16.10.2025.•
4
Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosila je u 2024. godini u Srbiji 24,3 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS) povodom Svetskog dana borbe protiv siromaštva.
Ministar predstavio nacionalnu čitanku: "Pokriveno sve što utiče na formiranje nacionalne svesti"
16.10.2025.•
35
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković je danas u Aranđelovcu predstavio novu Nacionalnu čitanku "Koreni i krila" namenjenu za treći i četvrti razred osnovne škole.
Jakšić o poseti Fon der Lajen: Vučiću je dat rok, znači da se njegovim obećanjima više ne veruje
16.10.2025.•
54
Spoljnopolitički novinar Boško Jakšić ocenjuje da je "u svojoj poseti Beogradu, Ursula fon der Lajen od predsednika Srbije mogla čuti ono što smo mi do sada čuli 100 puta, a nikada nismo videli u realnosti".
Protest u Smederevu protiv transporta gasa kroz centar grada: Došlo do guranja između građana i policije
16.10.2025.•
1
U Smederevu se održava skup zbog transporta gasa kroz centar grada, a na protestu je došlo do guranja između građana i policijskog kordona.
VIDEO: Studenti iz Novog Pazara koji pešače do Novog Sada stigli u Rašku
16.10.2025.•
5
Studenti iz Novog Pazara koji su krenuli pešice za Novi Sad stigli su u Rašku.
Opozicioni poslanici: Srbija se zadužuje za još pola milijarde evra
16.10.2025.•
12
Posle usvajanja zakona o zaduživanju koji su na dnevnom redu sednice Skupštine Srbije država će imati dug veći za skoro pola milijarde evra, rekao je poslanik Poslaničke grupe Mi - Glas iz naroda Jovan Janjić.
Povrat polovine školarine samofinansirajućim studentima ide sukcesivno
16.10.2025.•
0
Povrat 50 odsto iznosa školarine samofinansirajućim studentima počeće tokom ovog meseca, kako je i najavljeno, ali svi studenti neće istovremeno dobiti novac već će se uplaćivati sukcesivno.
Komentari 30
/
pre dve hiljade godine hriscanstvo nije bilo spc.
osim ako neverujes u ono o amebama i srbim
Komšija
Ckrva je skupina zaostalih parazita i građani treba protiv nje da se bore kad god im se ukaže prilika.
Geza von Delvidek
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar