Hitlerov "Majn kampf" u Srbiji u slobodnoj prodaji, kupuju ga mahom mladići: Treba li ga zabraniti?
Knjiga "Majn kampf" (Moja borba), antisemitsko delo i politički manifest Adolfa Hitlera, slobodno se prodaje u Srbiji - ima je u velikom broju knjižara, štampaju je dve izdavačke kuće.
Foto: 021.rs
Godišnje se, kažu izdavači, proda oko hiljadu primeraka, a najčešći kupci su mladići od 15 do 20 godina.
Decenijama se širom sveta raspravlja o tome treba li ovu "knjigu zla" zabraniti, ali su i po tom pitanju mišljenja podeljena - dok su jedni za apsolutnu zabranu, drugi smatraju da je to cenzura i kontraproduktivan čin, kojim bi se samo povećala tražnja.
Kao jedno od mogućih rešenja se pre desetak godina pojavilo baš u Nemačkoj, u kojoj je 70 godina bilo onemogućeno štampanje ovog dela, i to zahvaljujući bavarskoj vladi koja je imala autorska prava. Pošto su sedam decenija nakon Hitlerove smrti istekla ta prava, 2016. godine je štampano novo izdanje, ali ne tek tako, već kao kritičko izdanje koje je praćeno hiljadama naučnih komentara i fusnota.
U Srbiji se, međutim, "Majn kampf" štampa u originalu jer, kako navodi jedan od izdavača, "istorija i Drugi svetski rat su već sve rekli".
"Zato smo se odlučili da je štampamo izvorno, onako kako je Hitler i napisao, bez naših komentara, bez bilo kakvog uvoda ili pogovora. Tek sirovi tekst prepun ksenofobije, mizoginije, mržnje prema svemu drugačijem. Pročitajte i donesite svoj sud", navodi izdavač čija se knjiga nalazi u velikom broju knjižara u našoj zemlji, a prenosi Insajder.
Predsednik Jevrejske opstine Beograd Aron Fuks navodi da "Majn kampf" nije jedina sporna knjiga, da su i ideje iz nekih drugih knjiga bile i ostale pogubne po čovečanstvo, te da zato sve to ne bi smelo da bude lako dostupno. Literalno gledano, kaže on, Hitlerova knjiga je beznačajna, ali smatra da bi je trebalo izučavati kao deo istoriografije, jer ona jeste osnova onoga što se dogodilo uoči i tokom Drugog svetskog rata.
"Zabrana ili nezabrana knjige je pitanje koju političku poruku hoćemo da pošaljemo. Ako zabranjujemo takvu knjigu - mi hoćemo da demonstriramo da smo protiv ideja koje su sadržane u toj knjizi, a ne da je zabranjujemo zabrane radi. Samim činom zabrane hoćemo tu ideju da stavimo van konteksta društvenog diskursa, kao nešto o čemu nema rasprave. Svi koji bi tu knjigu kupili kao 'zabranjeno voće' tim činom bi sebe izmestili iz mejnstrima", rekao je Fuks na Insajder televiziji.
On je ispričao da je njegova baka s majčine strane preživela Aušvic, da je 1941. imala 16 godina i da pre rata nije imala prilike da pročita "Majn kampf", ali se sećala da su svi u kući slušali Hitlerove govore i da su bili izuzetno zabrinuti iako rat još nije bio stigao u Jugoslaviju.
"Sasvim sigurno da su s razlogom bili uplašeni onim što sledi. Nije to bila prva pojava antisemitizma kao takvog, Hitler u 'Majn kampfu' nije čak ni autentičan po pitanju antisemitizma, tu su sadržani mitovi i legende različitih antisemitskih autora. To ništa nije novo, samo je to steklo razmere koje nikada do tada nije bilo", dodao je Fuks.
Hitler je knjigu pisao tokom boravka u zatvoru u Minhenu nakon neuspešnog pokušaja državnog udara 1923. godine. Prvi put je objavljena 1925/26. godine i u njoj se nalaze stvari koje će se kasnije videti u Drugom svetskom ratu, pre svega antisemitizam i ideja prodora na istok. Ova knjiga se zapravo smatra pretečom Holokausta.

Politikolog Radivoje Jovović kaže da današnje čitanje "Majn kampfa" u nekritičkom izdanju definitivno može da služi samo za promociju i afirmaciju vrednosti iz te knjige.
"Ta knjiga je onlajn i te kako dostupna, ako se izda u štampanom izdanju to nužno ne znači da će proizvesti bogzna kakav prodor do čitalačke publike, ali izdati je u nekritičkom izdanju znači u izvesnom smislu normalizovati prisustvo tih političkih ideja, predstaviti ih kao legitimne političke ideje koje mogu slobodno da se nadmeću sa drugim političkim ideologijama u savremenom, demokratski otvorenom društvu. To je jedna velika opasnost", smatra on.
Nije cenzura već odbrana slobodnog društva
Kako kaže, zabranu "Majn kampfa" ne bi nazivao cenzurom već odbranom demokratskog, slobodnog društva. Govor mržnje i netrpeljivosti se, naglašava on, mora suzbijati kako bi društvo ostalo slobodno, otvoreno i demokratsko.
"Karl Poper je objasnio njegov paradoks tolerancije rekavši - da bi društvo ostalo tolerantno moramo da budemo netolerantni prema netolerantnima. Da bismo imali slobodno, otvoreno i demokratsko društvo, moramo svim političkim idejama koje ne ugrožavaju različite društvene segmente, prava i slobode građana da dopustimo da se takmiče, ali isto tako moramo da sankcionišemo one političke ideje, pokrete, partije i pojedince koji otvoreno zastupaju fašističke, nacističke stavove i govor mržnje i netrpeljivosti", naveo je Jovović.
Kao problem našeg društva on, između ostalog, izdvaja nedostatak škola demokratije u osnovnim i srednjim školama, te nedostatak obrazovanja za kritički mislećeg građanina.
"Mi u školama ne učimo dovoljno o tome šta je fašizam, šta je nacionalsocijalizam bio. Učimo da su se neki ratovi desili, učimo čak i kako su neki domaći kolaboracionisti bili sasvim legitimni politički prvaci koji su se na ovim prostorima nadmetali. Mladi ljudi izađu iz škola, postanu punoletni i, nažalost, veoma često plodno tlo za plasiranje ovakvih ideja", kazao je on.
S druge strane, istoričar Bojan Dimitrijević se protivi zabrani knjiga, jer, kako kaže, "svaka knjiga je dobrodošla i ima svoju publiku, a kakva će biti njena recepcija uvek pokaže vreme". On smatra da zabrana proizvodi kontraefekat, jer će ljudi upravo zato želeti da imaju takvu knjigu, bez obzira o čemu se u njoj radi.
A kada je reč o "Majn kampfu", on ocenjuje da je Hitlerova politička moć uticala da ta marginalna knjiga postane njegov kredo.
"I neke druge knjige mogu isto tako da se stave u red sa 'Majn kampfom' - 'Godine raspleta' Slobodana Miloševića ili Komunistički manifest, itd. Mnoge druge knjige su mnoga druga zla napravile. Svaku knjigu treba posmatrati u vremenu kada je nastala, a ova je nastala dvadesetih godina (20. veka), kada nastaje i jedan broj sličnih knjiga u Nemačkoj, kao posledica Prvog svetskog rata i poraza u njemu, a ne kao koncept za budućnost. Činjenica da je, kada je Hitler postao to što je postao, knjiga dobila na drugom čitanju", naveo je Dimitrijević na Insajder televiziji.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Lekari se vraćaju u Srbiju, ali "na kašičicu"
18.02.2026.•
0
Ministarstvo zdravlja je obavestilo javnost o još jednom povratku iz inostranstva manje grupe zdravstvenih radnika i njihovom zapošljavanju u zdravstvenim ustanovama u Srbiji.
Još nije počelo postavljanje "super" radara: Master inženjer saobraćaja objašnjava zašto to nije rešenje
18.02.2026.•
0
Proteklih nedelja u Srbiji se spekuliše o uvođenju "super" radara koji bi automatski kažnjavali vozače bez prisustva policije.
Vučić: Ako izvezemo municiju u Indiju, niko se neće ljutiti, a magacini nam neće biti puni
18.02.2026.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da saradnja sa Indijom u odbrambenoj oblasti može da bude od izuzetnog značaja, kao što je izvoz municije iz Srbije.
Litvinenko: Ne mogu da razumem razloge zašto bi se Srbi borili u ratu u Ukrajini
18.02.2026.•
0
Novoimenovani ambasador Ukrajine u Srbiji Oleksandar Valeriovič Litvinenko rekao je da je prilikom predaje akreditiva razgovarao sa predsednikom Srbije Aleksandarom Vučićem "o pitanjima od zajedničkog interesa".
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - poklon, poklon!
18.02.2026.•
0
Novi 021.rs dnevni kviz je pred vama. Ovog puta vas i darujemo.
Nova-stara prevara na račun penzionera: Prevaranti se predstavljaju kao doktori VMA
18.02.2026.•
0
Zovu telefonom, uglavnom starije, i predstavljaju se kao lekari Vojnomedicinske akademije i nude preglede kod kuće.
VIDEO: Mađarski portal o vozovima na pruzi Budimpešta - Beograd i testiranjima koja su u toku
18.02.2026.•
6
U roku od nekoliko nedelja počeće teretni saobraćaj na pruzi Budimpešta-Beograd. Putnički saobraćaj prema planovima počinje tek u martu, ali Srbija je već predstavila vozove koji će saobraćati na toj pruzi.
Odakle Srbija uvozi najviše mleka?
18.02.2026.•
5
Srbija najviše mleka, polovinu ukupne količine, uvozi iz Bosne i Hercegovine - reč je o ukupno 6.026 tona u 2025. godini, za šta smo platili četiri miliona evra.
Šta se desilo sa opozicionim bojkotom parlamenta: Neke stranke ponovo u Skupštini, druge nisu odustale
18.02.2026.•
4
Deo opozicije već duže vreme bojkotuje rad parlamenta. Najistrajniji u tome su Demokratska stranka i koalicija NADA, koju čine Nova Demokratska stranka Srbije i Pokret obnove Kraljevine Srbije.
Picula: Nije EU švedski sto
17.02.2026.•
9
Tonino Picula, stalni izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, u autorskom tekstu za Radar analizirao je odnos srpskih vlasti prema evrointegracijama.
FOTO, VIDEO: Kraj protesta u Beogradu: hapšeni studenti, srušene ograde i bačena pirotehnika
17.02.2026.•
11
Pored Novog Sada, u više gradova Srbija večeras se održavaju protesti, a u Beogradu je bilo najburnije. Protesti su završeni u svim gradovima gde su se održavali.
Mogu li studenti doneti sistemsku promenu?
17.02.2026.•
30
U Srbiji postoji jedno nepisano pravilo, svaki protest ima rok trajanja, a svaka energija se na kraju ili pretvori u stranku, ili u razočaranje.
Priveden muškarac koji je navodno podmetnuo požar na automobilu Bake Praseta
17.02.2026.•
5
Uhapšen je osumnjičeni za kojeg se sumnja da je podmetnuo požar na automobilu influensera Bogdana Ilića, poznatijeg kao Baka Prase, saopštilo je nadležno tužilaštvo.
Vučić o napadima na studente u Novom Sadu: "Nisu hteli da beže pa su im lupili nekoliko šamara"
17.02.2026.•
77
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras, komentarišući skup u Novom Sadu, na kome su pristalice vlasti napale i povredile nekoliko studenata i novinara, da je u pitanju zapravo bilo "nekoliko šamara".
Koga crkva nagrađuje, a koga kažnjava?
17.02.2026.•
13
Odluka vrha Srpske pravoslavne crkve da iz crkvene zajednice isključi teologe Vukašina Milićevića i Blagoja Pantelića otvorila je pitanje odnosa Crkve prema unutrašnjoj kritici, ali i prema političkim strukturama vlasti.
Vučić: Treći superkompjuter do kraja godine stiže u Srbiju, imaćemo suvereni model AI
17.02.2026.•
16
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da bi treći superkompjuter iz Francuske trebalo bi do kraja godine da stigne u Srbiju, koji će koštati oko 50 miliona evra, o čemu bi trebalo da se uskoro odlučuje u
Evropski sud presudio u korist romskog bračnog para iz Srbije, bili izloženi policijskoj torturi
17.02.2026.•
3
Evropski sud za ljudska prava presudio je u korist romskog bračnog para koji je 2017. godine bio izložen torturi u policijskoj stanici, nakon što su prijavili krađu automobila, saopštio je danas Evropski centar za prava
Automobil sleteo u reku kod Ade Huje, vozač uspeo da se spase
17.02.2026.•
0
Putničko vozilo sletelo je danas u reku Dunav na Adi Huji u Beogradu, u blizini restorana "Vagner", a u incidentu nije bilo povređenih.
Brnabić: Juče u Novom Sadu napad na Srbiju, strašno i nedopustivo
17.02.2026.•
13
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić ocenila je danas da su jučerašnji događaji u Novom Sadu, povodom proslave jubileja Matice Srpske, bili strašni i nedopustivi.
VIDEO: Rušene ograde u parku Ušće, beogradski zborovi protestuju protiv delfinarijuma
17.02.2026.•
9
Na poziv novobeogradskih zborova, danas su građani došli do ograđenog gradilišta u parku Ušće, gde, kako je ranije najavljeno, treba da se gradi akvarijum. Došla je i policija, koja je razdvajala grupu građana i gradiliš
Komentari 45
Brbonjac
Dejan
Nego
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar