Šta je sve sporno kod nove legalizacije divlje gradnje: Od bezbednosti do nefer odnosa prema poštenima
"Konačno svoj na svome", tako predsednik Aleksandar Vučić najavljuje novi zakon o legalizaciji.
Foto: 021.rs
Cena pristupačna, a procedura jednostavna, samo su neki epiteti kojima se opisuje proces legalizacije objekata koji su van granica zakona.
Sadržaj teksta zakona, koji nije sasvim jasan i poznat, već u petak ide pred Vladu Srbije.
Mnogo nejasnoća i otvorenih pitanja ostavlja takva najava, poput onih kako će se uz pomoć jednog papira nelegalno uvesti u legalno, ali i kako se prethodnih godina gradilo bez dozvole, imajući u vidu da je to krivično delo?
Ta nova najava za građevinsku inženjerku Bojanu Gažo je populistička mera i demagoški trik, a kao jedan od mogućih razloga vidi i potrebu da se popuni budžet.
"Ovim se otvara put malverzacijama u urbanističkim sredinama i mogućnost da se abolira malverzacija koja se godinama izvodi s izgradnjom objekata. I šta to znači? Sad neko ko je unazad godinama pokušavao da prema zakonu uradi svu tu dokumentaciju i da se bavi uopšte administracijom i da ulaže novac, jer tu je mnogo sredstava uloženo - vi kad hoćete da gradite objekat postoji čitava procedura kako vi idete prvo na dobijanje lokacijskih uslova, pa projekat za građevinsku dozvolu i sve što ide, to su veliki troškovi. Sad će se svesti na to da vi za 100 evra možete sve da preskočite i da uknjižite objekte koji su izgrađeni poslednjih godina bez građevinske dozvole", kaže za Insajder građevinska inženjerka Gažo.
Pita i koliko domaća administracija to može da isprati, dodajući da ne treba zanemariti rad katastra. Ono što posebno naglašava jeste da sada imamo zakon koji definiše da se radi projekat ozakonjenja koji obuhvata izveštaj o zatečenom stanju objekta.
"Inženjeri se izjašnjavaju o tome da je objekat za koji je podnet zahtev za uknjižbu stabilan, da je izgrađen u skladu sa zakonom koji je važio u tom trenutku kada je on izgrađen. Mi sad u potpunosti isključujemo taj deo, odnosno taj stručni deo kojim će biti potvrđeno kakvo je stanje tih objekata koji će biti uknjiženi", pojašnjava Gažo.
Profesor Nikola Seneši, investicioni savetnik, upozorava za Insajder da se ovim zakonom otvara prostor za pravnu nesigurnost i urušavanje osnovnih principa pravičnosti i bezbednosti. Seneši ističe za Insajder da su najavljene promene obavijene velikim informacijskim vakumom i da javnost još ne zna tačno kako će zakon izgledati, niti kroz kakvu će stručnu i parlamentarnu proceduru proći.
"Ono što za sada znamo jeste da će proces legalizacije, navodno, biti digitalizovan i ubrzan; klikom na ortofoto snimak i prijavom vlasništva. Ali, da li to znači da ćemo imati kuće i zgrade koje su zapravo upitnog kvaliteta, koje niko neće proveriti, a koje su legalizovane? I da onda sutra može nešto da se desi", navodi Seneši.
Navodi da prethodni zakon, koji je donet dok je Ministarstvo građevine vodila Zorana Mihajlović, nije bio loš. Ipak, kako ističe, njegova primena nije bila uspešna zbog neefikasne administracije. Seneši sumnja da katastar ima kapacitet da iznese tu reformu.
"Katastar ima višegodišnji problem da reši 500 hiljada predmeta. Prosečno vreme rešavanja predmeta je dugo. E, šta će se destiti kada dobije još tri miliona ili četiri miliona predmeta", pita Seneši.
Posebno ističe nepravdu prema građanima koji su prošli kroz legalne, skupe i komplikovane procedure.
"Ljudi koji su gradili po zakonu, platili sve takse i ispoštovali svu dokumentaciju sada gledaju kako neko legalizuje objekat za 100 evra, bez ikakve kontrole. Kakva se poruka šalje ljudima koji su prošli proceduru? Država se zasniva na principu pravičnosti, odnosno mora da se zasniva na principu pravičnosti", napominje Seneši, dodajući da će najviše koristi od tog rešenja imati ljudi koji su zidali nelegalne objekte i koji će, umesto da idu u zatvor, sada za 100 evra da legalizuju sve što treba.
Kao poseban problem navodi i činjenicu da ne znamo kako će se proveravati osnov sticanja i vlasništva, što otvara prostor za brojne pravne sporove i nesigurnosti u prometu nepokretnosti.
Na još jedan problem je za N1 ukazala agentkinja za nekretnine Katarina Lazarević, koja je rekla da će masovna legalizacija uzdrmati tržište nekretnina, ali i da će od nje najviše koristi imati oni koji su gradili nelegalno.
"To će dovesti do određenog pada na tržištu nekretnina, ali svakako zgrade i stanovi koji će biti iz legalizacije neće imati istu cenu kao stanovi i kuće koji su legalno građeni. Pre svega oni će dobiti rešenje iz katastra da je to njihovo vlasništvo, ali kao što su rekli, tamo neće pisati kakve su instalacije, kakva je stabilnosti kakva je izolacija", objašnjava sagovornica N1.
Kaže da je brine i kako će banke davati kredite, jer kako objašnjava, do sada su tražile kompletnu dokumentaciju o objektu, a rešenje o uknjižbi to ne može da ponudi.
Objašnjava i da je ovo samo "uknjižba", a ne klasična legalizacija, koja samo omogućava vlasniku da dokaže kako je to njegova svojina. Rešenje o uknjižbi, odnosno vlasnički list, sada će biti dovoljan umesto kompletne dokumentacije o stanu koji se otuđuje.
"Ljudi će biti srećni da mogu sve to da uknjiže, naročito investitori koji su prešišali po dva-tri sprata, njima je ovo odlična mogućnost, a oni koji su gradili legalno će se pitati da li je to moralo baš tako da bude", zaključuje Lazarević.
Građevinski inženjer Danijel Dašić za Danas podseća da ovaj predlog predsednika predstavlja već viđenu poruku Velimira Ilića, gde je isto pričao o 100 evra za legalizaciju kuće.
"Razlika je u tome što 'borba' za legalizaciju i ozakonjenje divlje gradnje nije uspela u zadnjih deset godina da izađe na kraj sa nešto preko milion nelegalnih objekata, tako da je ovo obećanje predsednika o rešavanju blizu pet miliona nelegalnih objekata, koliko ih ima sada, u samo par meseci, u najmanju ruku smešno", ukazuje on.
Kako kaže, trenutno važećim Zakonom o ozakonjenju objekata iz 2015. godine pojam ozakonjenja nije definisan, kao što je prethodnim zakonom definisan pojam legalizacije.
"Prethodni zakon legalizaciju definiše kao naknadno izdavanje građevinske i upotrebne dozvole za objekat ili deo objekta koji je izgrađen, rekonstruisan ili dograđen bez građevinske dozvole, odnosno koji se koristi bez upotrebne dozvole. S druge strane, tumačeći zakon o ozakonjenju možemo zaključiti da ozakonjenje objekata predstavlja naknadno odobrenje izvedenih radova za objekat ili deo objekta koji je izgrađen, rekonstruisan ili dograđen bez građevinske dozvole, odnosno koji se koristi bez upotrebne dozvole. Dakle, razlika je u tome što se postupkom legalizacije naknadno dobijala građevinska ili upotrebna dozvola, što je dalje omogućavalo upis u katastar nepokretnosti po redovnoj proceduri", objašnjava Dašić.
Upotrebna dozvola garantuje sigurnost korišćenja objekta, što je bilo omogućeno legalizacijom, podseća on.
"Ozakonjenjem se, s druge strane, ne dobija naknadno ni građevinska, niti upotrebna dozvola, već se samim rešenjem o ozakonjenju stiče uslov za upis u registar katastra nepokretnosti", pojašnjava on.
Sagovornik beogradskog lista sumnja na potencijalnu povezanost i sa Ekspo projektom.
"Ukoliko se jasno ne definiše, recimo, rok trajanja ovog zakona, moguće je da će se sva gradnja oko Ekspo podvesti pod ovaj propis. A svi znamo koliko predsednika 'žulja' nedostatak 'majčinog sina koji bi sada hteo nešto da potpiše', nakon raspada sistema napredne ugradnje u infrastrukturne projekte", ukazuje on.
Ko je sve do sada obećavao istu stvar?
Vlasti u Srbiji pokušale su da reše ovaj problem još devedesetih godina kada je bilo nekoliko stotina hiljada nerešenih predmeta legalizacije. Međutim, danas, 2025. godine imamo ih gotovo pet miliona, piše Danas. Na svakih nekoliko godina donošeni su novi zakoni, smišljane nove taktike, prećeno je da će se rušiti, da više nema nelegalne gradnje, ali sve je ostalo samo na tome, a problem je postajao sve veći.
Prvi zakon o legalizaciji donesen je još davne 1997. godine. Redom od 2003, pa preko 2006, zatim 2009, 2011, 2013, 2015, 2018, pa preko 2020, 2023. godine do danas imali smo uvek neke izmene, nove zakone i promene. I gotovo uvek ista obećanja, da će to rešiti problem brzo i jeftino.
Davne 2009. godine, tadašnji ministar životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić izjavio je da će novousvojeni propisi uvesti red i omogućiti "masovnu, jeftinu i efikasnu legalizaciju" bespravnih objekata.
Zatim smo imali izjavu nekadašnjeg ministra Velimira Ilića 2013. godine, koji je kazao da će novi zakon "omogućiti upis prava vlasništva za oko 1,3 miliona objekata u Srbiji". Ilić je istakao da je ovo trajno rešenje i da su odbačene ranije komplikovane procedure, te da je sada dovoljan upis u katastar uz osnovnu dokumentaciju, dok će imovinsko-pravni odnosi morati da se reše u roku od dve godine. On je još pre toga poručio da će svi nelegalno sagrađeni objekti u Srbiji biti katastarski uknjiženi i na taj način steći status legalnih objekata, a da će prosečna cena uknjiženja za kuću iznositi oko 100 evra.
Posle toga smo imali novi zakon 2015. godine, kada je gotovo identične poruke kao što slušamo danas, slala tadašnja ministarka Zorana Mihajlović.
"Želimo da uvedemo red u građevinarstvo i stavimo tačku na problem legalizacije. Hoćemo na brz i jeftin način da sprovedemo legalizaciju", izjavila je ona tada.
Mihajlović je podsetila da je to šesti zakon o legalizaciji u prethodnih 18 godina i poručila da "više neće biti novih zakona i produžavanja rokova". Takođe je naglasila da nijedan raniji zakon nije zaustavio bespravnu gradnju, te da se ovom reformom uvodi nulta tolerancija na nove nelegalne objekte.
Dodatno, ona je objasnila da novi zakon o legalizaciji predviđa da je za legalizaciju porodične kuće do 100 metara kvadratnih u Beogradu potrebno prosečno oko 100 evra.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Ivanka Popović: Vlast pokušava da diskredituje Univerzitet u Beogradu
16.08.2026.•
1
Nekadašnja rektorka Univerziteta u Beogradu Ivanka Popović ocenila je da vlast pokušava da diskredituje taj Univerzitet.
Politikolog Vujo Ilić: Birači su polarizovani i neće se predomisliti
16.08.2026.•
8
"Neobično je žilava podrška Studentskoj listi i bilo bi iznenađenje da se bilo koji birač predomisli jer mu se ne sviđa ovaj ili onaj kandidat", kaže politikolog Vujo Ilić.
Na granici sa Mađarskom automobili čekaju sat vremena
16.08.2026.•
0
Automobili čekaju za izlaz iz zemlje na graničnim prelazima Horgoš i Horgoš 2 po sat vremena, podaci su granične policije koje prenosi Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Odbrana struke: Da li sudije i tužioci postaju mete zato što primenjuju zakon i odbijaju da ćute?
16.08.2026.•
1
"Odbrana struke" ocenjuje da paljenje vozila valjevskog tužioca Vukašina Vujičića ne sme da se prećuti jer predstavlja ozbiljan napad na nosioca pravosudne funkcije, na pravosuđe i na vladavinu prava.
Vučić: Iza pada na Šangajskoj listi su oni koji žele slom države
16.08.2026.•
43
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da iza ovogodišnjeg pada beogradskog Univerzieta na Šangajskoj listi stoje "oni koji žele slom države".
Urednik filmskog programa RTS-a podneo ostavku
16.08.2026.•
11
Odgovorni urednik filmskog i stranog serijskog programa Radio-televizije Srbije (RTS) Nikola Popević najavio je povlačenje sa te pozicije.
"Parapolicija sastavljena od lojalista i kriminalaca": Ko čini "jedinicu" koja napada kritičare vlasti?
16.08.2026.•
3
Reditelja i profesora na Fakultetu dramskih umetnosti Stevana Filipovića nedavno je, kako je objavio na Instagramu, pretukla grupa muškaraca za koje je rekao da su "plaćenici vladajuće partije".
Zapaljeno vozilo valjevskog tužioca Vukašina Vujičića
16.08.2026.•
7
Vozilo valjevskog tužioca Vukašina Vujičića protekle noći poliveno je zapaljivom tečnošću i zapaljeno.
Seničić: Srpski turisti ne mogu automatski da otkažu aranžman ili traže povrat novca zbog požara
16.08.2026.•
8
Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (YUTA) Aleksandar Seničić izjavio je da turisti zbog požara na određenim destinacijama ne mogu automatski da otkažu aranžman i zahtevaju povraćaj novca.
Mađarski politikolog: Srpskoj opoziciji potreban Petar Srbin
16.08.2026.•
15
Ideologija srpskog studentskog pokreta donekle podseća na ideologiju mađarske demokratske opozicije iz osamdesetih godina.
Glamočić: Poljoprivrednici koji protestuju zbog cene suncokreta to rade zbog političke samopromocije
16.08.2026.•
14
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić kritikovao je danas poljoprivrednike koji protestuju i traže da otkupna cena suncokreta bude najmanje 70 dinara rekavši da su njihovi skupovi "politički motivisani".
Požar kod Bovanskog jezera još nije pod kontrolom, ali se ne širi i ne ugrožava selo Mozgovo
16.08.2026.•
0
Požar koji je u subotu zahvatio šumu i tri vikendice kod Bovanskog jezera ne širi se i ne ugrožava selo Mozgovo, izjavio je načelnik Uprave za vanredne situacije u Nišu Srđan Mitrović.
Srednjoškolci iz Srbije osvojili tri bronzane medalje na Međunarodnoj olimpijadi iz informatike
16.08.2026.•
6
Srednjoškolci iz Srbije osvojili su tri bronzane medalje na Međunarodnoj olimpijadi iz informatike u Uzbekistanu.
Požar u Deliblatskoj peščari pod kontrolom, na Stolovima vatra još nije lokalizovana
16.08.2026.•
2
Visoke temperature i suva vegetacija i dalje stvaraju ozbiljan rizik od izbijanja i širenja požara širom Srbije.
Ministarka Lazarević: Krajem avgusta otvaranje fabrike humanoidnih robota u Šapcu
16.08.2026.•
19
Kineska kompanija Agibot u prvih šest meseci ove godine isporučila je oko 8.400 humanoidnih robota, što je 562 odsto više nego u istom periodu prošle godine, i time dostigla 44 odsto globalnog tržišta.
Nova pravila za dronove u Srbiji: Biće zabranjeni letovi uz auto-puteve, granicu...
16.08.2026.•
11
Vlada Srbije donela je uredbu o geografskim zonama za sisteme bespilotnih vazduhoplova, kojom se utvrđuju geografske zone u Srbiji za sisteme bespilotnih letelica, kao i uslovi za odvijanje operacija u tim zonama.
Dve naučne organizacije sklopile sporazum: Ambicija da Srbija do 2033. dobije polarnu stanicu na Antarktiku
16.08.2026.•
13
Udruženje "Milutin Milanković" saopštilo je da su ove nedelje sa Srpskim polarnim naučno-istraživački centrom "Polar Srbija" potpisali Sporazum o naučnoj, stručnoj, programskoj i projektnoj saradnji.
Zašto su rektor i prorektori Beogradskog univerziteta ostali bez funkcija u državnim institucijama?
15.08.2026.•
21
Prijavljivali su ih i saslušavali za navodnu zloupotrebu službenog položaja, optuživali da su glavni organizatori blokada visokoškolskih ustanova, jurili po ulicama, a sada su na red došle i smene.
Komentari 56
Ismail
I problem je rešen.
Nataša
Aca
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar