Stručnjaci o novom zakonu SAD u kom je istaknuta Srbija: Priprema terena za konkretnije poteze
Predsednik SAD potpisao je Zakon o autorizaciji nacionalne bezbednosti (NDAA), čiji je sastavni deo i Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana.
Time je zakon, koji je izglasan u oba doma američkog parlamenta, zvanično stupio na snagu. Stručnjaci kažu da je jasno da će sve to imati značajan efekat i da će predstavljati ozbiljan izazov za vladajuće političare, piše Insajder.
U zakonu, u delovima koji se odnose na Zapadni Balkan i Srbiju, kao zabrinjavajuće ocenjene su i optužbe zvaničnika Srbije da mirni demonstranti, opozicione stranke i civilno društvo "pokušavaju da destabilizuju vladu".
U odeljku zakona pod nazivom "Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana", Srbija je jedina zemlja regiona u kojoj se stanje eksplicitno analizira.
"Parlamentarni i lokalni izbori održani u Srbiji 17. decembra 2023. godine i njihove neposredne posledice razlog su za duboku zabrinutost za stanje srpske demokratije, između ostalog i zbog konačnog izveštaja Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR)", navodi se u tom aktu.
Kontinuitet američke politike i uloga OEBS-a
Ambasadorka u penziji Branka Latinović ocenjuje za Insajder da sama činjenica da je Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana izglasan i u Predstavničkom domu i u Senatu govori o ozbiljnosti ovog dokumenta i pokazuje kontinuitet američke spoljne politike kada je u pitanju region Zapadnog Balkana.
"Sjedinjene Američke Države ovim pokazuju da i dalje na Balkan gledaju kao na područje u koje su mnogo uložile, pre svega kroz Dejtonski mirovni sporazum, a zatim i preko snaga KFOR-a na Kosovu i Metohiji, kao i kroz druge mirovne misije i pregovaračke aktivnosti. Prostor bivše Jugoslavije je definitivno područje na kojem Amerika ima spoljnopolitički kontinuitet", kaže Latinović.
U tekstu zakona se podseća da je posmatračka misija ODIHR-a utvrdila da su izborni uslovi 2023. godine bili nepravedni i da su otkriveni "brojni proceduralni nedostaci, uključujući nedoslednu primenu zaštitnih mera tokom glasanja i brojanja glasova, česte slučajeve preopterećenosti biračkih mesta, povrede tajnosti glasanja i brojne slučajeve grupnog glasanja", a istaknuto je i da glasanje "mora da se ponovi" na određenim biračkim mestima.
Latinović podseća da su inicijatori ovih aktivnosti ODIHR-a bile upravo SAD.
"SAD su bile inicijatori ovih aktivnosti, kao i osnivanja ODIHR-a kao posebne institucije koja se bavi izborima i demokratijom na prostoru OEBS-a, posebno u tada novom i izazovnom području Jugoistočne Evrope. To pokazuje da ne treba očekivati da je OEBS nešto zaboravio ili previdio; naprotiv, postoji jasna konstanta u njihovom delovanju. Nakon ovih događaja jasno je da će ove aktivnosti imati značajan efekat i predstavljati ozbiljan izazov za vladajuće političare", navodi Latinović.
Sankcije, korupcija i poruka Vašingtona
U zakonu se navodi i da vlada SAD neće voditi politiku koja zagovara razmenu teritorija, podelu ili druge oblike prekrajanja granica duž etničkih linija na Zapadnom Balkanu kao sredstvo za rešavanje sporova između nacionalnih država u regionu, a Latinović ovaj deo smatra posebno važnim.
"To je refleksija onoga što se dešavalo tokom prvog Trampovog mandata, odnosno razgovora između Prištine i Beograda o mogućoj razmeni teritorija, koji nisu bili prihvaćeni, pre svega od tadašnje nemačke kancelarke Merkel i SAD. Time se potvrđuje princip poštovanja teritorijalnog integriteta država i poručuje da se ne mogu očekivati nove razmene", objašnjava Latinović.
Poseban odeljak zakona odnosi se na sankcije prema zemljama Zapadnog Balkana i propisuje da predsednik SAD uvodi sankcije "svakom stranom licu za koje se utvrdi da je uključeno ili da je pokušalo da se uključi u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom", najkasnije 90 dana od stupanja zakona na snagu.
"Amerika ima poseban sistem sankcija koji je rezultat njene političke, ekonomske i finansijske moći. Vidimo da Trampova administracija u velikoj meri koristi sankcije i carine kao moćna sredstva za ostvarivanje spoljnopolitičkih ciljeva", kaže Latinović.
Prema njenim rečima, to pokazuje da su SAD identifikovale korupciju kao jedan od najvećih problema regiona Zapadnog Balkana.
"Američka administracija će vrlo pažljivo pratiti slučajeve korupcije, ali i šire poslovne aktivnosti. To nije novo u praksi SAD, ali se sada direktno vezuje za region i targetira korupciju kao problem koji se mora suzbiti, budući da politički apeli očigledno nisu bili dovoljni", navodi Latinović.
Dvopartijska saglasnost dodatno pojačava poruku zakona
Mijat Kostić iz organizacije Novi treći put ocenjuje da ugradnja Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana u NDAA daje ovom aktu znatno veću političku težinu nego da je donet kao zaseban ili simboličan dokument.
"Iako je NDAA pre svega bezbednosni akt, činjenica da se Srbija izdvaja zbog izbornih nepravilnosti, odnosa vlasti prema protestima i sistemske korupcije znači da Kongres ta pitanja povezuje sa američkim bezbednosnim interesima. Demokratija u Srbiji se time više ne posmatra samo kao vrednosno pitanje, već kao faktor regionalne stabilnosti i otpornosti institucija", kaže Kostić.
On ističe da je Srbija jedina zemlja Zapadnog Balkana kojoj je u zakonu posvećena zasebna i detaljna analiza, što, prema njegovim rečima, ukazuje na to da je Vašington vidi kao ključnu tačku oslonca u regionu, ali i kao prostor snažnog preplitanja zapadnih, ruskih i kineskih interesa.
"Fokus na izborima iz decembra 2023. godine i protestima koji su obeležili 2025. godinu pokazuje da su se SAD po prvi put ozbiljnije zainteresovale za unutrašnja pitanja Srbije. Više nije dovoljno samo geopolitičko distanciranje od Rusije – sada se insistira i na konkretnim demokratskim reformama kako bi Zapadni Balkan bio i vrednosno i geopolitički usklađen", navodi Kostić.
On dodaje da dvopartijska saglasnost oko ovog zakona dodatno pojačava njegovu poruku.
"Zakon deluje istovremeno kao političko upozorenje i kao priprema terena za konkretnije poteze, od ciljanih sankcija do tvrđeg diplomatskog pristupa. Dugoročno, poruka Beogradu je jasna - prostor za balansiranje se sužava, a izbor između ubrzanih demokratskih reformi i restriktivnijeg odnosa SAD postaje sve eksplicitniji", zaključuje Kostić.
Šta piše u zakonu?
U Zakonu o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana navodi se da je "u Srbiji stanje demokratije zabrinjavajuće, a uslovi za održavanje izbora nepravedni".
Od svih zemalja regiona, jedino se Srbija eksplicitno spominje.
U nalazima Kongresa kaže se da "parlamentarni i lokalni izbori održani u Srbiji 17. decembra 2023. godine i događaji koji su usledili izazivaju duboku zabrinutost u pogledu stanja demokratije u Srbiji". Za ovu ocenu, SAD se pozivaju na konačni izveštaj Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava.
Zemlje Zapadnog Balkana definišu se kao "ključne za mir, stabilnost i prosperitet evropskog kontinenta".
Kao jedna od pretnji tome, istaknuta je korupcija, "uključujući i među ključnim političkim liderima", kao i "kampanje dezinformacija" za koje se kaže da "potkopavaju kredibilitet demokratskih institucija, uključujući integritet izbora".
Za korupciju se kaže da i dalje opterećuje Zapadni Balkan i predstavlja jednu od najvećih prepreka daljem ekonomskom i političkom razvoju regiona.
Predviđeno je da "predsednik SAD uvede sankcije najkasnije 90 dana od datuma stupanja na snagu ovog zakona, protiv svakog za koga se utvrdi da je uključen ili je pokušao da se uključi u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom".
Sankcije su takođe predviđene za osobe iz politike koje ugrožavaju mir, bezbednost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kog područja ili države na Zapadnom Balkanu.
Sankcije mogu da se uvedu i protiv osoba koje podrivaju demokratske procese ili institucije, kao i zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava.
Sankcije mogu da uključe blokadu imovine i ukidanje viza.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Optužnica protiv bivše direktorke Kovid bolnice: Za smrt pacijentkinje tokom korone
07.02.2026.•
0
Bivša direktorka Kovid bolnice u Batajnici Tatjana Adžić Vukičević potvrdila je da je protiv nje podignuta optužnica zbog smrti pacijentkinje u toj bolnici 2021. godine.
Beograd: Tinejdžer izboden, mladići povređeni u masovnoj tuči
07.02.2026.•
0
Maloletnik od 15 godina, zadobio je noćas teške povrede nožem u Beogradu.
Nedeljkov (Crta): Totalna moć SNS-a je prošlost, promene moguće uprkos izbornim uslovima
07.02.2026.•
0
Programski direktor Crte Raša Nedeljkov izjavio je da je očigledno da se vlast više ne oseća nepobedivo i da zato izbegava raspisivanje vanrednih izbora.
Dva muškarca uhapšena zbog bacanja bombe na klub na Novom Beogradu
07.02.2026.•
1
Dve osobe uhapšene su zbog bacanja ručne bombe u ugostiteljski objekat na Novom Beogradu.
Trojica uhapšena zbog ubistva žene u Nišu
07.02.2026.•
2
Tri osobe uhapšene su zbog ubistva žene u Nišu.
Uhapšen treći osumnjičeni za bacanje bombe na kuću Zdravka Čolića
06.02.2026.•
3
Beogradska policija večeras je uhapsila i trećeg osumnjičenog za bacanje bombe na kuću pevača Zdravka Čolića.
Može li Zapadni Balkan u paket light članstva u EU: "Teško da iko sem Crne Gore postane profiter tog procesa"
06.02.2026.•
13
Evropska komisija ponudila je "light" članstvo u EU za Ukrajinu.
Povodom Mrdićevih zakona: "Tako direktna poruka EU je presedan u odnosu prema vlastima u Srbiji"
06.02.2026.•
11
U pravnom smislu obustava sprovođenja "Mrdićevih zakona" može da se sprovede bez problema, kaže profesor prava Bojan Pajtić.
Na Batrovcima kamioni čekaju sat vremena
06.02.2026.•
0
Jedina zadržavanje na graničnim prelazima ka inostranstvu beleže se na Batrovcima, gde kamioni na izlaz iz zemlje čekaju sat vremena, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Na čelu Policijske brigade u Beogradu dosadašnji zamenik komandanta Dragan Selaković
06.02.2026.•
0
Dosadašnji zamenik komandanta Policijske brigade Policijske uprave za grad Beograd Dragan Selaković postavljen je na čelo te Posebne jedinice policije, saopštio je MUP.
Aktivisti Ivanu Matoviću iz Kraljeva ukinut kućni pritvor
06.02.2026.•
0
Apelacioni sud u Beogradu je odborniku iz Kraljeva Ivanu Matoviću ukinuo kućni pritvor, objavila je N1.
Umanjenje računa građanima koji su u januaru duže od 24 sata bili bez struje zbog snega
06.02.2026.•
3
Vlada Srbije usvojila je danas zaključak kojim je naloženo da se građanima koji su tokom januara, usled snežnih padavina, bili bez struje duže od 24 sata u kontinuitetu umanji celokupan iznos računa.
ANEM: Nastavlja se opasna medijska kampanja protiv Verana Matića
06.02.2026.•
4
ANEM upozorava da se nastavlja medijska kampanja protiv Verana Matića, predsednika Upravnog odbora Asocijacije nezavisnih elektronskih medija i člana Stalne radne grupe za bezbednost novinara.
Posle dva i po meseca uhapšen napadač na ekipu N1
06.02.2026.•
3
Policija je uhapsila osumnjičenog za napad na ekipu N1 kod Ćacilenda i odredila mu zadržavanje od 48 sati.
Uhapšen osumnjičeni za ubistvo žene u Nišu
06.02.2026.•
2
Muškarac star 56 godina osumnjičen za ubistvo žene u Nišu uhapšen je danas na području Aleksinca, potvrdili su u Policijskoj upravi u Nišu.
Novinar Vuk Cvijić: Nastavak kartelizacije policije
06.02.2026.•
1
Novinar nedeljnika Radar Vuk Cvijić izjavio je da smena inspektora koji su otkrili i zaplenili pet tona sušene marihuane u selu Konjuh kod Kruševca predstavlja nastavak kartelizacije policije.
Milion tableta "Bensedina" i "Ksalola" zaplenjeno u magacinu kurirske službe
06.02.2026.•
7
Službenici Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carine zaplenili su više od milion psihoaktivnih tableta.
Potvrđena optužnica protiv bivše gradonačelnice Niša Dragane Sotirovski
06.02.2026.•
0
Apelacioni sud u Nišu potvrdio je optužnicu Višeg suda protiv bivše gradonačelnice Dragane Sotirovski zbog zloupotrebe službenog položaja i kao neosnovanu odbilo žalbu njenog branioca.
UNS: Bujošević još uvek nije potpisao ugovor o radu sa RTS
06.02.2026.•
3
Generalni direktor Radio-televizije Srbije (RTS) Dragan Bujošević još uvek nije potpisao ugovor o radu.
Komentari 19
Predrag
Particulare matter
Plaćač poreza
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar