Stručnjaci o novom zakonu SAD u kom je istaknuta Srbija: Priprema terena za konkretnije poteze
Predsednik SAD potpisao je Zakon o autorizaciji nacionalne bezbednosti (NDAA), čiji je sastavni deo i Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana.
Time je zakon, koji je izglasan u oba doma američkog parlamenta, zvanično stupio na snagu. Stručnjaci kažu da je jasno da će sve to imati značajan efekat i da će predstavljati ozbiljan izazov za vladajuće političare, piše Insajder.
U zakonu, u delovima koji se odnose na Zapadni Balkan i Srbiju, kao zabrinjavajuće ocenjene su i optužbe zvaničnika Srbije da mirni demonstranti, opozicione stranke i civilno društvo "pokušavaju da destabilizuju vladu".
U odeljku zakona pod nazivom "Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana", Srbija je jedina zemlja regiona u kojoj se stanje eksplicitno analizira.
"Parlamentarni i lokalni izbori održani u Srbiji 17. decembra 2023. godine i njihove neposredne posledice razlog su za duboku zabrinutost za stanje srpske demokratije, između ostalog i zbog konačnog izveštaja Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR)", navodi se u tom aktu.
Kontinuitet američke politike i uloga OEBS-a
Ambasadorka u penziji Branka Latinović ocenjuje za Insajder da sama činjenica da je Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana izglasan i u Predstavničkom domu i u Senatu govori o ozbiljnosti ovog dokumenta i pokazuje kontinuitet američke spoljne politike kada je u pitanju region Zapadnog Balkana.
"Sjedinjene Američke Države ovim pokazuju da i dalje na Balkan gledaju kao na područje u koje su mnogo uložile, pre svega kroz Dejtonski mirovni sporazum, a zatim i preko snaga KFOR-a na Kosovu i Metohiji, kao i kroz druge mirovne misije i pregovaračke aktivnosti. Prostor bivše Jugoslavije je definitivno područje na kojem Amerika ima spoljnopolitički kontinuitet", kaže Latinović.
U tekstu zakona se podseća da je posmatračka misija ODIHR-a utvrdila da su izborni uslovi 2023. godine bili nepravedni i da su otkriveni "brojni proceduralni nedostaci, uključujući nedoslednu primenu zaštitnih mera tokom glasanja i brojanja glasova, česte slučajeve preopterećenosti biračkih mesta, povrede tajnosti glasanja i brojne slučajeve grupnog glasanja", a istaknuto je i da glasanje "mora da se ponovi" na određenim biračkim mestima.
Latinović podseća da su inicijatori ovih aktivnosti ODIHR-a bile upravo SAD.
"SAD su bile inicijatori ovih aktivnosti, kao i osnivanja ODIHR-a kao posebne institucije koja se bavi izborima i demokratijom na prostoru OEBS-a, posebno u tada novom i izazovnom području Jugoistočne Evrope. To pokazuje da ne treba očekivati da je OEBS nešto zaboravio ili previdio; naprotiv, postoji jasna konstanta u njihovom delovanju. Nakon ovih događaja jasno je da će ove aktivnosti imati značajan efekat i predstavljati ozbiljan izazov za vladajuće političare", navodi Latinović.
Sankcije, korupcija i poruka Vašingtona
U zakonu se navodi i da vlada SAD neće voditi politiku koja zagovara razmenu teritorija, podelu ili druge oblike prekrajanja granica duž etničkih linija na Zapadnom Balkanu kao sredstvo za rešavanje sporova između nacionalnih država u regionu, a Latinović ovaj deo smatra posebno važnim.
"To je refleksija onoga što se dešavalo tokom prvog Trampovog mandata, odnosno razgovora između Prištine i Beograda o mogućoj razmeni teritorija, koji nisu bili prihvaćeni, pre svega od tadašnje nemačke kancelarke Merkel i SAD. Time se potvrđuje princip poštovanja teritorijalnog integriteta država i poručuje da se ne mogu očekivati nove razmene", objašnjava Latinović.
Poseban odeljak zakona odnosi se na sankcije prema zemljama Zapadnog Balkana i propisuje da predsednik SAD uvodi sankcije "svakom stranom licu za koje se utvrdi da je uključeno ili da je pokušalo da se uključi u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom", najkasnije 90 dana od stupanja zakona na snagu.
"Amerika ima poseban sistem sankcija koji je rezultat njene političke, ekonomske i finansijske moći. Vidimo da Trampova administracija u velikoj meri koristi sankcije i carine kao moćna sredstva za ostvarivanje spoljnopolitičkih ciljeva", kaže Latinović.
Prema njenim rečima, to pokazuje da su SAD identifikovale korupciju kao jedan od najvećih problema regiona Zapadnog Balkana.
"Američka administracija će vrlo pažljivo pratiti slučajeve korupcije, ali i šire poslovne aktivnosti. To nije novo u praksi SAD, ali se sada direktno vezuje za region i targetira korupciju kao problem koji se mora suzbiti, budući da politički apeli očigledno nisu bili dovoljni", navodi Latinović.
Dvopartijska saglasnost dodatno pojačava poruku zakona
Mijat Kostić iz organizacije Novi treći put ocenjuje da ugradnja Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana u NDAA daje ovom aktu znatno veću političku težinu nego da je donet kao zaseban ili simboličan dokument.
"Iako je NDAA pre svega bezbednosni akt, činjenica da se Srbija izdvaja zbog izbornih nepravilnosti, odnosa vlasti prema protestima i sistemske korupcije znači da Kongres ta pitanja povezuje sa američkim bezbednosnim interesima. Demokratija u Srbiji se time više ne posmatra samo kao vrednosno pitanje, već kao faktor regionalne stabilnosti i otpornosti institucija", kaže Kostić.
On ističe da je Srbija jedina zemlja Zapadnog Balkana kojoj je u zakonu posvećena zasebna i detaljna analiza, što, prema njegovim rečima, ukazuje na to da je Vašington vidi kao ključnu tačku oslonca u regionu, ali i kao prostor snažnog preplitanja zapadnih, ruskih i kineskih interesa.
"Fokus na izborima iz decembra 2023. godine i protestima koji su obeležili 2025. godinu pokazuje da su se SAD po prvi put ozbiljnije zainteresovale za unutrašnja pitanja Srbije. Više nije dovoljno samo geopolitičko distanciranje od Rusije – sada se insistira i na konkretnim demokratskim reformama kako bi Zapadni Balkan bio i vrednosno i geopolitički usklađen", navodi Kostić.
On dodaje da dvopartijska saglasnost oko ovog zakona dodatno pojačava njegovu poruku.
"Zakon deluje istovremeno kao političko upozorenje i kao priprema terena za konkretnije poteze, od ciljanih sankcija do tvrđeg diplomatskog pristupa. Dugoročno, poruka Beogradu je jasna - prostor za balansiranje se sužava, a izbor između ubrzanih demokratskih reformi i restriktivnijeg odnosa SAD postaje sve eksplicitniji", zaključuje Kostić.
Šta piše u zakonu?
U Zakonu o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana navodi se da je "u Srbiji stanje demokratije zabrinjavajuće, a uslovi za održavanje izbora nepravedni".
Od svih zemalja regiona, jedino se Srbija eksplicitno spominje.
U nalazima Kongresa kaže se da "parlamentarni i lokalni izbori održani u Srbiji 17. decembra 2023. godine i događaji koji su usledili izazivaju duboku zabrinutost u pogledu stanja demokratije u Srbiji". Za ovu ocenu, SAD se pozivaju na konačni izveštaj Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava.
Zemlje Zapadnog Balkana definišu se kao "ključne za mir, stabilnost i prosperitet evropskog kontinenta".
Kao jedna od pretnji tome, istaknuta je korupcija, "uključujući i među ključnim političkim liderima", kao i "kampanje dezinformacija" za koje se kaže da "potkopavaju kredibilitet demokratskih institucija, uključujući integritet izbora".
Za korupciju se kaže da i dalje opterećuje Zapadni Balkan i predstavlja jednu od najvećih prepreka daljem ekonomskom i političkom razvoju regiona.
Predviđeno je da "predsednik SAD uvede sankcije najkasnije 90 dana od datuma stupanja na snagu ovog zakona, protiv svakog za koga se utvrdi da je uključen ili je pokušao da se uključi u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom".
Sankcije su takođe predviđene za osobe iz politike koje ugrožavaju mir, bezbednost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kog područja ili države na Zapadnom Balkanu.
Sankcije mogu da se uvedu i protiv osoba koje podrivaju demokratske procese ili institucije, kao i zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava.
Sankcije mogu da uključe blokadu imovine i ukidanje viza.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Vučić o pretresu Radićevog stana: Vole da se igraju tih igara "self-viktimizacije"
22.06.2026.•
0
Komentarišući današnji pretres prostorija vojnog analitičara Aleksandra Radića, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da je Radić pozvan da da izjavu.
Specijalno tužilaštvo Kosova najavljuje optužnicu za napad na porodicu Jašari
22.06.2026.•
0
Specijalno tužilaštvo Kosova najavilo je da će uskoro biti podignuta optužnica za ubistvo članova porodice Jašari, koje se dogodilo u martu 1998. godine.
ANEM: Nedopustivo je da na meti istraga budu novinari
22.06.2026.•
0
Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) izražava ozbiljnu zabrinutost zbog pritisaka i zastrašivanja novinara povodom istrage o navodima o upotrebi zvučnog topa 15. marta prošle godine na protestu u Beogradu.
Odbor Skupštine prihvatio amandmane na pravosudne zakone
22.06.2026.•
0
Odbor Skupštine Srbije za ustavna pitanja i zakonodavstvo prihvatio je amandmane na izmene i dopune seta pravosudnih zakona, a amandmani na ostale tačke dnevnog reda su delimično prihvaćeni.
Sutra Savet Evrope zaseda o stanju demokratije u Srbiji
22.06.2026.•
0
Parlamentarna skupština Saveta Evrope razmotriće sutra funkcionisanje demokratskih institucija u Srbiji i glasati o rezoluciji.
Uredniku agencije Beta uručen poziv u UKP dok je izveštavao sa pretresa stana Aleksandra Radića
22.06.2026.•
1
Urednik agencije Beta Vojkan Kostić, dobio je pretnje policije dok je izveštavao sa pretresa stana Aleksandra Radića, te mu je nakon pretresa uručen poziv u Upravu kriminalističke policije.
Vučić telefonirao sa predsednikom Irana: Srbija podržava sve napore koji vode ka miru
22.06.2026.•
3
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je predsedniku Irana Masudu Pezeškijanu da će Srbija nastaviti da podržava svaki odgovoran napor ka pravednijem, bezbednijem i mirnijem svetu.
Policija pretresa stan vojnog analitičara Aleksandra Radića zbog slučaja "Zvučni top"
22.06.2026.•
8
Advokat Stefan Ćorda potvrdio je da je u toku pretres stana i kancelarije vojnog analitičara Aleksandra Radića.
Info, marketing, parking, bezbednost: Timovi volontera za Ekspo
22.06.2026.•
2
Više od 6.700 ljudi iz Srbije i inostranstva se prijavilo za volonterski program "Ekspo Plejmejkeri", objavilo je danas preduzeće "EXPO 2027".
Inicijativa mladih: Vlast više od 100 puta poricala ratne zločine iz devedesetih u 2025.
22.06.2026.•
5
Inicijativa mladih za ljudska prava je u novom izveštaju identifikovala minimum 110 primera poricanja ratnih zločina iz devedesetih od strane vlasti u Srbiji u 2025. godini.
Ministarstvo pozvalo stočare da blagovremeno obezbede vodu za stoku
22.06.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede Srbije je pozvalo stočare da blagovremeno obezbede dovoljne količine vode za stoku.
Peskov o prodaji NIS-a: Razgovori nisu javni, a usmereni su na komercijalna pitanja
22.06.2026.•
1
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da Moskva i Beograd razgovaraju o prodaji ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije i da su usmereni na komercijalna pitanja.
Ministarstvo prosvete objavilo statistiku poena na maloj maturi
22.06.2026.•
2
Konačni rezultati završnog ispita objavljeni su sinoć, a prosečan broj bodova pokazuje da su učenici postigli rezultate na nivou prošlogodišnjih.
Da li je Ana Brnabić zaista "idealno rešenje" SNS-a za predsedničke izbore?
22.06.2026.•
54
Već neko vreme spekuliše se o kandidatu vladajuće većine za predsednika, marketinški stručnjak blizak vlasti Nebojša Krstić rekao je da bi najbolje rešenje bila predsednica Skupštine Ana Brnabić.
Saobraćajna policija zadržala 269 vozača koji su vozili pijani
22.06.2026.•
0
Saobraćajna policija je tokom pojačane kontrole saobraćaja protekle nedelje iz saobraćaja isključila 1.792 vozača koji su vozili pijani i 75 vozača koji su vozili drogirani.
Odbegli poljski političar traži da se poništi nalog za hapšenje jer nije u EU već u Srbiji
22.06.2026.•
5
Bivši zamenik poljskog ministra pravde Marćin Romanovski, optužen u Poljskoj za zloupotrebu službenog položaja i mahinacije sa novcem za odštetu žrtvama zločina, zatražio je da se ukine evropski nalog za njegovo hapšenje
Vučić: Pozivam FBI i sve evropske službe da istraže da li je upotrebljen zvučni top - a nije
22.06.2026.•
66
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je danas američki FBI i sve evropske bezbednosne službe da dođu i ispitaju da li je bilo upotrebe zvučnog topa 15. marta prošle godine na studentskom protestu u Beogradu.
Ko sve radi poslove za Expo: Od osuđenog za ubistvo Tatona do osobe koja je prikrivala Arkanovog ubicu
22.06.2026.•
5
Na poslovima za Expo angažovane su firme saradnika i porodica bivšeg vođe surčinskog i člana zemunskog klana, osuđeni član grupe Pink Panter, kao i osoba osuđena za pomaganje u prikrivanju Arkanovog ubice.
Zašto vozovi u Srbiji kasne?
22.06.2026.•
29
Profesor Saobraćajnog fakulteta u penziji Milan Vujanić izjavio je FoNetu da red vožnje na prugama u Srbiji treba uskladiti sa stanjem vozila i pruga, bez prevelike ambicioznosti.
Komentari 19
Predrag
Particulare matter
Plaćač poreza
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar