Stručnjaci o novom zakonu SAD u kom je istaknuta Srbija: Priprema terena za konkretnije poteze
Predsednik SAD potpisao je Zakon o autorizaciji nacionalne bezbednosti (NDAA), čiji je sastavni deo i Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana.
Time je zakon, koji je izglasan u oba doma američkog parlamenta, zvanično stupio na snagu. Stručnjaci kažu da je jasno da će sve to imati značajan efekat i da će predstavljati ozbiljan izazov za vladajuće političare, piše Insajder.
U zakonu, u delovima koji se odnose na Zapadni Balkan i Srbiju, kao zabrinjavajuće ocenjene su i optužbe zvaničnika Srbije da mirni demonstranti, opozicione stranke i civilno društvo "pokušavaju da destabilizuju vladu".
U odeljku zakona pod nazivom "Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana", Srbija je jedina zemlja regiona u kojoj se stanje eksplicitno analizira.
"Parlamentarni i lokalni izbori održani u Srbiji 17. decembra 2023. godine i njihove neposredne posledice razlog su za duboku zabrinutost za stanje srpske demokratije, između ostalog i zbog konačnog izveštaja Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR)", navodi se u tom aktu.
Kontinuitet američke politike i uloga OEBS-a
Ambasadorka u penziji Branka Latinović ocenjuje za Insajder da sama činjenica da je Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana izglasan i u Predstavničkom domu i u Senatu govori o ozbiljnosti ovog dokumenta i pokazuje kontinuitet američke spoljne politike kada je u pitanju region Zapadnog Balkana.
"Sjedinjene Američke Države ovim pokazuju da i dalje na Balkan gledaju kao na područje u koje su mnogo uložile, pre svega kroz Dejtonski mirovni sporazum, a zatim i preko snaga KFOR-a na Kosovu i Metohiji, kao i kroz druge mirovne misije i pregovaračke aktivnosti. Prostor bivše Jugoslavije je definitivno područje na kojem Amerika ima spoljnopolitički kontinuitet", kaže Latinović.
U tekstu zakona se podseća da je posmatračka misija ODIHR-a utvrdila da su izborni uslovi 2023. godine bili nepravedni i da su otkriveni "brojni proceduralni nedostaci, uključujući nedoslednu primenu zaštitnih mera tokom glasanja i brojanja glasova, česte slučajeve preopterećenosti biračkih mesta, povrede tajnosti glasanja i brojne slučajeve grupnog glasanja", a istaknuto je i da glasanje "mora da se ponovi" na određenim biračkim mestima.
Latinović podseća da su inicijatori ovih aktivnosti ODIHR-a bile upravo SAD.
"SAD su bile inicijatori ovih aktivnosti, kao i osnivanja ODIHR-a kao posebne institucije koja se bavi izborima i demokratijom na prostoru OEBS-a, posebno u tada novom i izazovnom području Jugoistočne Evrope. To pokazuje da ne treba očekivati da je OEBS nešto zaboravio ili previdio; naprotiv, postoji jasna konstanta u njihovom delovanju. Nakon ovih događaja jasno je da će ove aktivnosti imati značajan efekat i predstavljati ozbiljan izazov za vladajuće političare", navodi Latinović.
Sankcije, korupcija i poruka Vašingtona
U zakonu se navodi i da vlada SAD neće voditi politiku koja zagovara razmenu teritorija, podelu ili druge oblike prekrajanja granica duž etničkih linija na Zapadnom Balkanu kao sredstvo za rešavanje sporova između nacionalnih država u regionu, a Latinović ovaj deo smatra posebno važnim.
"To je refleksija onoga što se dešavalo tokom prvog Trampovog mandata, odnosno razgovora između Prištine i Beograda o mogućoj razmeni teritorija, koji nisu bili prihvaćeni, pre svega od tadašnje nemačke kancelarke Merkel i SAD. Time se potvrđuje princip poštovanja teritorijalnog integriteta država i poručuje da se ne mogu očekivati nove razmene", objašnjava Latinović.
Poseban odeljak zakona odnosi se na sankcije prema zemljama Zapadnog Balkana i propisuje da predsednik SAD uvodi sankcije "svakom stranom licu za koje se utvrdi da je uključeno ili da je pokušalo da se uključi u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom", najkasnije 90 dana od stupanja zakona na snagu.
"Amerika ima poseban sistem sankcija koji je rezultat njene političke, ekonomske i finansijske moći. Vidimo da Trampova administracija u velikoj meri koristi sankcije i carine kao moćna sredstva za ostvarivanje spoljnopolitičkih ciljeva", kaže Latinović.
Prema njenim rečima, to pokazuje da su SAD identifikovale korupciju kao jedan od najvećih problema regiona Zapadnog Balkana.
"Američka administracija će vrlo pažljivo pratiti slučajeve korupcije, ali i šire poslovne aktivnosti. To nije novo u praksi SAD, ali se sada direktno vezuje za region i targetira korupciju kao problem koji se mora suzbiti, budući da politički apeli očigledno nisu bili dovoljni", navodi Latinović.
Dvopartijska saglasnost dodatno pojačava poruku zakona
Mijat Kostić iz organizacije Novi treći put ocenjuje da ugradnja Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana u NDAA daje ovom aktu znatno veću političku težinu nego da je donet kao zaseban ili simboličan dokument.
"Iako je NDAA pre svega bezbednosni akt, činjenica da se Srbija izdvaja zbog izbornih nepravilnosti, odnosa vlasti prema protestima i sistemske korupcije znači da Kongres ta pitanja povezuje sa američkim bezbednosnim interesima. Demokratija u Srbiji se time više ne posmatra samo kao vrednosno pitanje, već kao faktor regionalne stabilnosti i otpornosti institucija", kaže Kostić.
On ističe da je Srbija jedina zemlja Zapadnog Balkana kojoj je u zakonu posvećena zasebna i detaljna analiza, što, prema njegovim rečima, ukazuje na to da je Vašington vidi kao ključnu tačku oslonca u regionu, ali i kao prostor snažnog preplitanja zapadnih, ruskih i kineskih interesa.
"Fokus na izborima iz decembra 2023. godine i protestima koji su obeležili 2025. godinu pokazuje da su se SAD po prvi put ozbiljnije zainteresovale za unutrašnja pitanja Srbije. Više nije dovoljno samo geopolitičko distanciranje od Rusije – sada se insistira i na konkretnim demokratskim reformama kako bi Zapadni Balkan bio i vrednosno i geopolitički usklađen", navodi Kostić.
On dodaje da dvopartijska saglasnost oko ovog zakona dodatno pojačava njegovu poruku.
"Zakon deluje istovremeno kao političko upozorenje i kao priprema terena za konkretnije poteze, od ciljanih sankcija do tvrđeg diplomatskog pristupa. Dugoročno, poruka Beogradu je jasna - prostor za balansiranje se sužava, a izbor između ubrzanih demokratskih reformi i restriktivnijeg odnosa SAD postaje sve eksplicitniji", zaključuje Kostić.
Šta piše u zakonu?
U Zakonu o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana navodi se da je "u Srbiji stanje demokratije zabrinjavajuće, a uslovi za održavanje izbora nepravedni".
Od svih zemalja regiona, jedino se Srbija eksplicitno spominje.
U nalazima Kongresa kaže se da "parlamentarni i lokalni izbori održani u Srbiji 17. decembra 2023. godine i događaji koji su usledili izazivaju duboku zabrinutost u pogledu stanja demokratije u Srbiji". Za ovu ocenu, SAD se pozivaju na konačni izveštaj Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava.
Zemlje Zapadnog Balkana definišu se kao "ključne za mir, stabilnost i prosperitet evropskog kontinenta".
Kao jedna od pretnji tome, istaknuta je korupcija, "uključujući i među ključnim političkim liderima", kao i "kampanje dezinformacija" za koje se kaže da "potkopavaju kredibilitet demokratskih institucija, uključujući integritet izbora".
Za korupciju se kaže da i dalje opterećuje Zapadni Balkan i predstavlja jednu od najvećih prepreka daljem ekonomskom i političkom razvoju regiona.
Predviđeno je da "predsednik SAD uvede sankcije najkasnije 90 dana od datuma stupanja na snagu ovog zakona, protiv svakog za koga se utvrdi da je uključen ili je pokušao da se uključi u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom".
Sankcije su takođe predviđene za osobe iz politike koje ugrožavaju mir, bezbednost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kog područja ili države na Zapadnom Balkanu.
Sankcije mogu da se uvedu i protiv osoba koje podrivaju demokratske procese ili institucije, kao i zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava.
Sankcije mogu da uključe blokadu imovine i ukidanje viza.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Izveštaji o kampanji: SNS tvrdi da su potrošili manje od Studentske liste
07.11.2026.•
0
Preliminarni izveštaji o troškovima izborne kampanje objavljeni su na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije.
MUP potvrdio: Načelnik policije u Valjevu razrešen na lični zahtev
07.11.2026.•
0
MUP je saopštio da je dosadašnji načelnik Policijske uprave Valjevo, Vlada Jerinić, razrešen te dužnosti na lični zahtev.
MUP upozorava decu i roditelje na opasne izazove koji se šire društvenim mrežama
07.11.2026.•
0
MUP je upozorilo na opasne izazove koji se šire društvenim mrežama, za koje navode da nisu bezazlena zabava i da su u pojedinim slučajevima doveli do povređivanja dece.
VIDEO: Ko je čovek koji je brusilicom presekao ogradu ispred Ćacilenda 25. oktobra?
07.11.2026.•
0
Lider Pokreta Kreni-promeni, Savo Manojlović, objavio je da je čovek koji je brusilicom presekao ogradu prilikom uklanjanja barikada ispred Ćacilenda, 25. oktobra uveče, saobraćajni inženjer Aleksandar Jovanović.
Fon Bekerat u oproštajnoj poruci: Hvala Srbijo, prozor mogućnosti otvara se za srpski narod
07.11.2026.•
1
Srbija je na početku novog poglavlja i EU je spremna da je podrži na svakom koraku, objavio je u oproštajnoj poruci šef Delegacije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat.
Kakav je studentski plan za radnike: Evo šta je ideja sa platama i penzijama
07.11.2026.•
13
Studentska lista uočava brojne probleme u radnim pravima građana Srbije, te iznosi svoje viđenje rešenja u Studentskom planu.
Smenjen načelnik Policijske uprave u Valjevu
07.11.2026.•
5
Načelnik Policijske uprave u Valjevu Vladimir Jerinić više nije na toj funkciji.
Pokret Snaga Srbije predložio Bogoljuba Karića za kandidata za predsednika Srbije
07.11.2026.•
11
Izvršni odbor Pokreta Snaga Srbije jednoglasno je na današnjoj sednici odlučio da Glavnom odboru predloži Bogoljuba Karića za kandidata na predstojećim predsedničkim izborima.
Otkud hapšenja posle izbora kada Studentska lista još uvek nije preuzela vlast?
07.11.2026.•
12
Studentska lista još uvek nije preuzela nijednu polugu vlasti, ali je njena izborna pobeda ohrabrila zaposlene u institucijama da prijavljuju zloupotrebe i pokrenula lančanu reakciju.
UNS analizirao nacrt pravilnika za izbor članova upravnih odbora RTS-a i RTV-a
07.11.2026.•
2
Udružene novinara Srbije (UNS) objavilo je danas svoju analizu Nacrta pravilnika o postupku imenovanja članova upravnih odbora Radio televizije Srbije (RTS) i Radio televizije Vojvodine (RTV).
Navijači ponovo pretili Brankici Stanković, traži se hitna reakcija policije
07.11.2026.•
1
ANEM traži od policije i tužilaštva da identifikuju i procesuiraju osobe koje su na sinoćnjoj košarkaškoj utakmici uzvikivali pretnje i "seksističke uvrede" glavnoj o odgovornoj urednici Insajdera Brankici Stanković.
Transparentnost: Pokrenut sajt sa odlukama tehničke vlade, građanima poziv da ga prate i analiziraju
07.11.2026.•
0
Transparentnost Srbija (TD) saopštila je da je pokrenula sajt www.tehnickavlada.rs na kome se mogu pronaći sve odluke Vlade i ministarstava u tehničkom mandatu od 9. septembra 2026. godine.
Ministarstvo odbrane: Samozvani analitičari i ražalovani pripadnici Vojske Srbije iznose klevete i neistine
07.11.2026.•
11
Ministarstvo odbrane optužilo je danas "samozvane eksperte, analitičare i ražalovane pripadnike Vojske Srbije" da u medijskim nastupima iznose "klevete i zlonamerne neistine" na račun rada pripadnika tog resora i VS.
Bivši inspektor BIA: Agenciju treba raspustiti i formirati novu, u suprotnom preti povratak starih struktura
07.11.2026.•
28
Bivši samostalni inspektor BIA Milan Zvezdanović izjavio je da je neophodno raspustiti Bezbednosno-informativnu agenciju i formirati novu instituciju.
NUNS osudio kampanju diskreditacije novinarke RTS-a Tamare Tankosić
07.11.2026.•
0
Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) osudilo je javno targetiranje i pokušaje diskreditacije novinarke Radio-televizije Srbije Tamare Tankosić.
Kandidat Studentske liste sa Kosova: Nema saradnje sa Srpskom listom
07.11.2026.•
9
Kandidat Studentske liste sa Kosova, Jugoslav Gašić, puručio je danas da nema saradnje sa Srpskom listom.
Savković: Srbija bi mogla da prihvati deo sankcija Rusiji, uz izuzeće za energetiku
07.11.2026.•
28
Srbija bi mogla da prihvati pojedine pakete ekonomskih sankcija Evropske unije protiv Rusije, ali da istovremeno zatraži izuzeće za energetski sektor i vazdušni saobraćaj, ocenio je Marko Savković iz ISAC fonda.
Zec: Mladi treba da stvore državu u kojoj će moći da ostare, ključni problem su institucije
07.11.2026.•
17
Univerzitetski profesor u penziji Miodrag Zec izjavio je da mladi ljudi koji dolaze na čelo društvenih promena treba da razmišljaju o stvaranju države u kojoj će moći da ostare.
Komentari 19
Predrag
Particulare matter
Plaćač poreza
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar