Stručnjaci o novom zakonu SAD u kom je istaknuta Srbija: Priprema terena za konkretnije poteze
Predsednik SAD potpisao je Zakon o autorizaciji nacionalne bezbednosti (NDAA), čiji je sastavni deo i Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana.
Time je zakon, koji je izglasan u oba doma američkog parlamenta, zvanično stupio na snagu. Stručnjaci kažu da je jasno da će sve to imati značajan efekat i da će predstavljati ozbiljan izazov za vladajuće političare, piše Insajder.
U zakonu, u delovima koji se odnose na Zapadni Balkan i Srbiju, kao zabrinjavajuće ocenjene su i optužbe zvaničnika Srbije da mirni demonstranti, opozicione stranke i civilno društvo "pokušavaju da destabilizuju vladu".
U odeljku zakona pod nazivom "Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana", Srbija je jedina zemlja regiona u kojoj se stanje eksplicitno analizira.
"Parlamentarni i lokalni izbori održani u Srbiji 17. decembra 2023. godine i njihove neposredne posledice razlog su za duboku zabrinutost za stanje srpske demokratije, između ostalog i zbog konačnog izveštaja Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR)", navodi se u tom aktu.
Kontinuitet američke politike i uloga OEBS-a
Ambasadorka u penziji Branka Latinović ocenjuje za Insajder da sama činjenica da je Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana izglasan i u Predstavničkom domu i u Senatu govori o ozbiljnosti ovog dokumenta i pokazuje kontinuitet američke spoljne politike kada je u pitanju region Zapadnog Balkana.
"Sjedinjene Američke Države ovim pokazuju da i dalje na Balkan gledaju kao na područje u koje su mnogo uložile, pre svega kroz Dejtonski mirovni sporazum, a zatim i preko snaga KFOR-a na Kosovu i Metohiji, kao i kroz druge mirovne misije i pregovaračke aktivnosti. Prostor bivše Jugoslavije je definitivno područje na kojem Amerika ima spoljnopolitički kontinuitet", kaže Latinović.
U tekstu zakona se podseća da je posmatračka misija ODIHR-a utvrdila da su izborni uslovi 2023. godine bili nepravedni i da su otkriveni "brojni proceduralni nedostaci, uključujući nedoslednu primenu zaštitnih mera tokom glasanja i brojanja glasova, česte slučajeve preopterećenosti biračkih mesta, povrede tajnosti glasanja i brojne slučajeve grupnog glasanja", a istaknuto je i da glasanje "mora da se ponovi" na određenim biračkim mestima.
Latinović podseća da su inicijatori ovih aktivnosti ODIHR-a bile upravo SAD.
"SAD su bile inicijatori ovih aktivnosti, kao i osnivanja ODIHR-a kao posebne institucije koja se bavi izborima i demokratijom na prostoru OEBS-a, posebno u tada novom i izazovnom području Jugoistočne Evrope. To pokazuje da ne treba očekivati da je OEBS nešto zaboravio ili previdio; naprotiv, postoji jasna konstanta u njihovom delovanju. Nakon ovih događaja jasno je da će ove aktivnosti imati značajan efekat i predstavljati ozbiljan izazov za vladajuće političare", navodi Latinović.
Sankcije, korupcija i poruka Vašingtona
U zakonu se navodi i da vlada SAD neće voditi politiku koja zagovara razmenu teritorija, podelu ili druge oblike prekrajanja granica duž etničkih linija na Zapadnom Balkanu kao sredstvo za rešavanje sporova između nacionalnih država u regionu, a Latinović ovaj deo smatra posebno važnim.
"To je refleksija onoga što se dešavalo tokom prvog Trampovog mandata, odnosno razgovora između Prištine i Beograda o mogućoj razmeni teritorija, koji nisu bili prihvaćeni, pre svega od tadašnje nemačke kancelarke Merkel i SAD. Time se potvrđuje princip poštovanja teritorijalnog integriteta država i poručuje da se ne mogu očekivati nove razmene", objašnjava Latinović.
Poseban odeljak zakona odnosi se na sankcije prema zemljama Zapadnog Balkana i propisuje da predsednik SAD uvodi sankcije "svakom stranom licu za koje se utvrdi da je uključeno ili da je pokušalo da se uključi u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom", najkasnije 90 dana od stupanja zakona na snagu.
"Amerika ima poseban sistem sankcija koji je rezultat njene političke, ekonomske i finansijske moći. Vidimo da Trampova administracija u velikoj meri koristi sankcije i carine kao moćna sredstva za ostvarivanje spoljnopolitičkih ciljeva", kaže Latinović.
Prema njenim rečima, to pokazuje da su SAD identifikovale korupciju kao jedan od najvećih problema regiona Zapadnog Balkana.
"Američka administracija će vrlo pažljivo pratiti slučajeve korupcije, ali i šire poslovne aktivnosti. To nije novo u praksi SAD, ali se sada direktno vezuje za region i targetira korupciju kao problem koji se mora suzbiti, budući da politički apeli očigledno nisu bili dovoljni", navodi Latinović.
Dvopartijska saglasnost dodatno pojačava poruku zakona
Mijat Kostić iz organizacije Novi treći put ocenjuje da ugradnja Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana u NDAA daje ovom aktu znatno veću političku težinu nego da je donet kao zaseban ili simboličan dokument.
"Iako je NDAA pre svega bezbednosni akt, činjenica da se Srbija izdvaja zbog izbornih nepravilnosti, odnosa vlasti prema protestima i sistemske korupcije znači da Kongres ta pitanja povezuje sa američkim bezbednosnim interesima. Demokratija u Srbiji se time više ne posmatra samo kao vrednosno pitanje, već kao faktor regionalne stabilnosti i otpornosti institucija", kaže Kostić.
On ističe da je Srbija jedina zemlja Zapadnog Balkana kojoj je u zakonu posvećena zasebna i detaljna analiza, što, prema njegovim rečima, ukazuje na to da je Vašington vidi kao ključnu tačku oslonca u regionu, ali i kao prostor snažnog preplitanja zapadnih, ruskih i kineskih interesa.
"Fokus na izborima iz decembra 2023. godine i protestima koji su obeležili 2025. godinu pokazuje da su se SAD po prvi put ozbiljnije zainteresovale za unutrašnja pitanja Srbije. Više nije dovoljno samo geopolitičko distanciranje od Rusije – sada se insistira i na konkretnim demokratskim reformama kako bi Zapadni Balkan bio i vrednosno i geopolitički usklađen", navodi Kostić.
On dodaje da dvopartijska saglasnost oko ovog zakona dodatno pojačava njegovu poruku.
"Zakon deluje istovremeno kao političko upozorenje i kao priprema terena za konkretnije poteze, od ciljanih sankcija do tvrđeg diplomatskog pristupa. Dugoročno, poruka Beogradu je jasna - prostor za balansiranje se sužava, a izbor između ubrzanih demokratskih reformi i restriktivnijeg odnosa SAD postaje sve eksplicitniji", zaključuje Kostić.
Šta piše u zakonu?
U Zakonu o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana navodi se da je "u Srbiji stanje demokratije zabrinjavajuće, a uslovi za održavanje izbora nepravedni".
Od svih zemalja regiona, jedino se Srbija eksplicitno spominje.
U nalazima Kongresa kaže se da "parlamentarni i lokalni izbori održani u Srbiji 17. decembra 2023. godine i događaji koji su usledili izazivaju duboku zabrinutost u pogledu stanja demokratije u Srbiji". Za ovu ocenu, SAD se pozivaju na konačni izveštaj Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava.
Zemlje Zapadnog Balkana definišu se kao "ključne za mir, stabilnost i prosperitet evropskog kontinenta".
Kao jedna od pretnji tome, istaknuta je korupcija, "uključujući i među ključnim političkim liderima", kao i "kampanje dezinformacija" za koje se kaže da "potkopavaju kredibilitet demokratskih institucija, uključujući integritet izbora".
Za korupciju se kaže da i dalje opterećuje Zapadni Balkan i predstavlja jednu od najvećih prepreka daljem ekonomskom i političkom razvoju regiona.
Predviđeno je da "predsednik SAD uvede sankcije najkasnije 90 dana od datuma stupanja na snagu ovog zakona, protiv svakog za koga se utvrdi da je uključen ili je pokušao da se uključi u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom".
Sankcije su takođe predviđene za osobe iz politike koje ugrožavaju mir, bezbednost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kog područja ili države na Zapadnom Balkanu.
Sankcije mogu da se uvedu i protiv osoba koje podrivaju demokratske procese ili institucije, kao i zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava.
Sankcije mogu da uključe blokadu imovine i ukidanje viza.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
"Zasićenje, kečevi u rukavu i krađa šoua": Politikolog o aktuelnoj političkoj kampanji
22.09.2026.•
0
Aktuelna politička kampanja u Srbiji deluje antiklimaktički, ocenio je politikolog Ognjen Gogić, navodeći da su iza nas dve godine velikih društvenih tenzija i polarizacije.
Azerbejdžanac uhapšen zbog nuđenja mita policajcu u Upravi za strance
22.09.2026.•
1
Državljanin Azerbejdžana A. T. (36) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično delo davanje mita.
I danas protesti na Kosovu zbog presude liderima OVK
22.09.2026.•
0
Pod sloganom "Ne u moje ime" i večeras, sedme večeri uzastopno, na trgovima u Prištini je održan protest.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - negde ćete zapeti
22.09.2026.•
10
Novi 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Kreni - Promeni: Zašto građani u inostranstvu imaju probleme s prijavom za glasanje?
22.09.2026.•
0
Pokret "Kreni-Promeni" je objavio da je primio više prijava državljana Srbije u inostranstvu koji nameravaju da glasaju na vanrednim parlamentarnim izborima 25. oktobra, ali da imaju probleme.
Kamioni na granicama čekaju od sat i po do osam sati
22.09.2026.•
1
Automobili danas na graničnim prelazima Srbije prolaze bez zadržavanja dok kamioni čekaju od sat i po do osam sati.
Vučić: Blokaderska lista ima prednost, ali nema nikakvu politiku
22.09.2026.•
29
Predsednik Srbije i nosilac izborne liste "Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić nije želeo danas da komentariše istraživanje javnog mnjenja agencije "Faktor plus".
U Srbiji 46 obolelih od groznice Zapadnog Nila, prеnоsilаc kоmаrac "Culex pipiens"
22.09.2026.•
3
U Srbiji je od 1. juna do 20. septembra registrovano ukupno 46 obоlеlih оd grоznicе Zаpаdnоg Nilа, pokazuju podaci Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Dve torbe sa 16 paketa kokaina zaplenjene na granici sa Hrvatskom
22.09.2026.•
3
Granična policija na prelazu Bezdan sa Hrvatskom uhapsila je R.J. (57) u čijem je vozilu pronašla 17,5 kilograma kokaina, saopštilo je danas Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Ekspo dodelio ugovor za uslugu privremenog smeštaja vredan pet miliona dinara
22.09.2026.•
0
Кompanija Ekspo dodelila je Građevinskoj direkciji Srbije ugovor za uslugu privremenog smeštaja za potrebe organizacije izložbe "Ekspo 2027" u Beogradu, vredan pet miliona dinara bez PDV-a, saopšteno je danas.
Vučić u Njujorku sa Ursulom fon der Lajen: Verujem da će Srbija ostati na evropskom putu
22.09.2026.•
11
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u Njujorku, gde boravi povodom zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, razgovarao sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Građani Srbije koji žele da glasaju u inostranstvu treba da se prijave do 3. oktobra
22.09.2026.•
3
Državljani Srbije koji imaju biračko pravo, a na dan parlamentarnih izbora 25. oktobra budu boravili u inostranstvu, mogu da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije ako se prijave do 3. oktobra.
Manjinske stranke kao tas na vagi: Kakvu će ulogu imati u formiranju buduće vlade?
22.09.2026.•
11
U slučaju tesnog izbornog rezultata, manjinske liste mogle bi dobiti ulogu kakvu dugo nisu imale.
Blok radio tvrdi da je meta DDoS napada
22.09.2026.•
1
Blok radio, internet radio-projekat i medijska platforma blisko povezana sa studentskim aktivizmom, saopštio je da je meta DDoS napada.
Đokovićev kačket na humanitarnoj licitaciji za lečenje dečaka: Početna cena 20.000 dinara
22.09.2026.•
1
Originalni kačket Novak Đoković sa autentičnim potpisom našao se na humanitarnoj licitaciji čiji je cilj prikupljanje pomoći za lečenje osmogodišnjeg Koste Markovića.
Gajić: Narodna stranka na izbore bez Nestorovića, od sutra prikupljamo potpise
22.09.2026.•
9
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić izjavio je danas da ta partija na naredne parlamentarne izbore ipak neće izaći u koaliciji sa pokretom Mi snaga naroda, kako je prvobitno bilo najavljeno.
Ko je Stevica Smederevac, novi predsednik Saveta REM-a?
22.09.2026.•
25
Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) danas je jednoglasno izabrao Stevicu Smederevca (65) za predsednika Saveta.
Opozvani ambasadori Srbije u šest zemalja
22.09.2026.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić doneo je ukaze o opozivu šest ambasadora Srbije, objavljeno je u Službenom glasniku.
Stevica Smederevac novi predsednik REM-a
22.09.2026.•
6
Za predsednika Saveta REM-a danas je izabran Stevica Smederevac.
Komentari 19
Predrag
Particulare matter
Plaćač poreza
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar