Koliko Srbiju već košta uvođenje vojnog roka?
Država Srbija je u poslednje dve godine potrošila oko 9,5 milijardi dinara za "služenje vojnog roka".
Foto: 021.rs
U narednoj godini za stavku, "služenje vojnog roka", u okviru Ministarstva odbrane planirano je izdvajanje od 6,36 milijardi, piše Forbs Srbija.
Sagovornici Forbs Srbija ocenjuju da bi u praksi ova sredstva, između ostalog, mogla da se troše na infrastrukturu za smeštaj budućih regruta.
Deo kasarni je proteklih godina prodat. Deo je godinama van funkcije, pa je potrebno da se dovedu u prihvatljivo stanje.
Ukoliko se obavezni vojni rok uvede i zaživi, država će imati i stalni godišnji trošak. On će obuhvatati plate regruta, njhovo izdržavanje, ishranu, stalno održavanje objekata.
Još je budžet za 2024. godinu predvideo rashod za "uređenje objekata za služenje vojnog roka". Za tu namenu je, kako su kasnije pokazali podaci o izvršenju, potrošeno 5,35 milijardi dinara u toj godini.
Novac za služenje vojnog roka nalazi se i u budžetu za tekuću, 2025. godinu.
A podaci pokazuju da je u periodu januar-septembar ove godine potrošeno 4,2 miljarde dinara - od planiranih 9,1 milijardi za celu godinu.
Forbs Srbija uputio je pitanja Ministarstvu odbrane u vezi potrošnje za služenje vojnog roka, ali odgovor nisu dobili.
Ministarstvo odbrane već planira troškove u milijardama
Na sajtu Ministarstva odbrane može se pronaći dokument koji se odnosi na srednjoročni plan za period 2025-2027. Tu se nalazi i procena finansijskih sredstva za "uređenje objekata za stvaranje uslova za aktiviranje obaveznog služenja vojnog roka".
Prema tom planu, za 2025. godinu su bila procenjena potrebna sredstva od 10.159.623.000 dinara.
U 2026. je za ovu namenu procenjeno da je potrebno 8.360.184.000 dinara.
Procena je i da je isto toliko, odnosno 8,36 milijardi, potrebno i u 2027. godini.
Za šta je potreban novac?
Vojni analitičar Vlade Radulović navodi za Forbs Srbija da budžetska stavka "služenje vojnog roka" pokriva kompletan logistički, kadrovski i organizacioni okvir služenja vojnog roka.
Ona se, prema njegovim rečima, odnosi na samu isplatu "vojničkih plata", ali obuhvata i širi spektar rashoda koji su neposredno vezani za organizaciju i realizaciju služenja vojnog roka.
"U praksi ova sredstva pored novčanih primanja mogu obuhvatati još i troškove ishrane, nabavku i održavanje lične i kolektivne opreme poput uniformi, obuće, lične zaštitne opreme i posteljine, zdravstvenu zaštitu i troškove obuke", navodi on.
U ove troškove su, takođe, uključeni i potrošni materijal, municija za obuku i održavanje nastavnih sredstava, naknade i dodatni troškovi angažovanog profesionalnog kadra koji učestvuje u obuci vojnika, objašnjava Radulović.
Govoreći o stanju objekata i infrastrukture potrebne za služenje vojnog roka, Radulović navodi da su reforma Vojske i suspendovanje obaveze služenja vojnog roka rezultirali prodajom jednog dela imovine, objekata i kasarni, jedinicama lokalne samouprave, i izgradnjom stanova za pripadnike sektora bezbednosti – tako da je njihov broj značajno smanjen.
Osim toga, on navodi i da je jedan broj objekata duži niz godina bio van funkcije, korišćen u smanjenom kapacitetu, bez ikakvog održavanja i ulaganja.
Deo infrastrukture je, prema rečima Radulovića, zbog protoka vremena u potpunosti neusklađen sa savremenim standardima - bezbednosnim, sanitarnim i energetskim.
"Dakle, osnovna infrastruktura postoji, ali je i pored svih ulaganja i obnova u proteklom periodu potrebno dodatno izdvajanje sredstava za dalje funkcionalno unapređenje i dovođenje svih objekata u normativno prihvatljivo stanje", navodi Radulović.
Šta sve treba "dovesti u red"?
Komentarišući za šta služe sredstva za "služenje vojnog roka" koja se poslednjih godina nalaze u budžetu, vojni analitičar Aleksandar Radić, kaže da je, između ostalog, potrebno da se uradi infrastruktura za smeštaj, jer je deo kasarni prodat.
Sa druge strane, kasarne koje su ostale u vojnim rukama, nemaju onu količinu radne snage koju su nekada imali, kada se služio vojni rok i kada ste mogli vojnike da pošaljete da "srede nešto", navodi Radić.
Sada su vojnici preopterećeni, a ono što imamo profesionalnih vojnika, posle radnog vremena odlaze kući, navodi on.
"Sada treba dovesti u red upravo to. Objekte u kojima možete da boravite i tokom noći. Da uredite te prostore, popravite infrastrukturu", navodi Radić.
Radić kaže i da je potrebno da se srede instalacije, kupuje se novi tip ormarića za opremu, nov nameštaj.
"Pretpostavljam da će kupiti deo novih kreveta", dodaje sagovornik.
Na pitanje ko sprovodi radove na potrebnoj infrastrukturi, Radić navodi da to zavisi od slučaja do slučaja i da pretpostavlja da je potrebno da se angažuju ugovarači koji će to da urade.
On navodi da je to dosta slaba tačka kada se radi o kontroli, jer su pre par godina dosta pooštreni propisi, pa sve ima visoke stepene zaštite podataka.
Radić u razgovoru za Forbs Srbija ocenjuje i da je novac koji se izdvaja za služenje vojnog roka najmanji problem. Po njegovom mišljenu, prva tema je obrazložiti zašto uvodite služenje vojnog roka, i pripremiti koncept obuke koji će biti savremen i svrsishodan.
"Da biste vratili jednu obavezu, a ovo je jako osetljiva obaveza, morate da razgovarate sa ljudima. Morate da utrošite mnogo vremena, da objasnite potrebu, da govorite otvoreno o tome. Da kažete kakvi će biti uslovi. Sve ste to morali da uradite pre nego što dođete na ideju da kažete 'e sad obaveza postoji'", naglašava Aleksandar Radić.
Sređeno 125 objekata
Srbija je tokom 2025. renovirala više od 125 objekata predviđenih da se koriste nakon obnove obaveze služenja vojnog roka. Ali je ostalo još toga da se obnovi, tvrdio je početkom decembra ministar odbrane Bratislav Gašić.
Prema oceni Vlada Radulovića, izjave o renoviranju više od 125 objekata odnose se na kasarne, odnosno na smeštajne objekte, objekte za ishranu, nastavne prostorije, kabinete i poligone za obuku, kao i prateću infrastrukturu, odnosno sanitarne čvorove, grejanje, vodovod i elektroinstalacije.
Na pitanje da li postoji lista ili podatak o renoviranim objektima, Radulović navodi da objedinjena i detaljna lista sa popisom tih objekata po nazivima, površinama i lokacijama – uglavnom nije javno objavljivana.
"Razloga za to je nekoliko. Najčešće se navode oni 'bezbednosni' budući da se radi o vojnoj imovini", navodi on.
On navodi i da mu se čini da negde postoji praksa da se ti podaci iznose zbirno, a ne po pojedinačnim objektima.
"Naravno, delimično se može doći do konkretnijih odgovora kroz, recimo, različite godišnje izveštaje ili zvanična saopšenja Ministarstva odbrane", dodaje sagovornik Forbsa.
U okviru Ministarstva odbrane i Vojske Srbije nalaze se 54 kasarne, 123 vojna kompleksa, 77 vojnih objekata i pet grupa vojnih objekata. Takođe i sedam domova Vojske, pet vojnih aerodroma, jedan vazduhoplovni zavod i baza "Jug".
To se može videti iz Odluke o određivanju naziva vojnih kompleksa i vojnih objekata i njenih izmena, a koja je objavljena u Službenom vojnom listu 2024. godine.
Stalni trošak
Ukoliko obavezni vojni rok bude uveden i redovno se bude sprovodio, država će u tom pogledu imati stalne godišnje troškove, navodi Radulović.
Među njima će biti novčana primanja i troškovi izdržavanja regruta, ishrana i zdravstvena zaštita, stalno održavanje i obnova objekata, obnova i zamena opreme, dodatni troškovi profesionalnog kadra, energenti i komunalne usluge, navodi on.
"U skladu sa tim, ovi rashodi ne bi bili jednokratni, već bi postali deo redovne budžetske potrošnje Ministarstva odbrane, uz moguće varijacije u zavisnosti od broja regruta i trajanja služenja vojnog roka", naglašava sagovornik.
Ceo tekst Forbsa možete pročitati OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Ambasador EU izneo podatak koliko je evropskog novca donirano Srbiji od 2014. godine
23.04.2026.•
8
Ambasador EU u Srbiji Andreas fon Bekerat rekao je u Kragujevcu da je EU najveći izvor stranih direktnih investicija i ubedljivo najveći donator Srbije.
Politikolog Cvijić: Susret opozicije ima veliku političku težinu, nemamo luksuz da ne razgovaramo
23.04.2026.•
2
Susret opozicionih stranaka zbog dijaloga o predstojećim izborima ima veliku političku težinu, kaže za N1 politikolog Srđan Cvijić.
Nastavak sednice Skupštine Srbije: Poslanici glasaju o 40 tačaka dnevnog reda
23.04.2026.•
0
Poslanici su juče završili raspravu o amandmana na predložene zakone, a danas u 10 sati će se izjasniti o svih 40 tačaka dnevnog reda.
Još traju konsultacije: Vučić danas sa Pokretom snaga Srbije
23.04.2026.•
1
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nastaviće danas konsultacije sa predstavnicima stranaka.
Pre 27 godina u NATO bombardovanju zgrade RTS stradalo 16 radnika
23.04.2026.•
0
U NATO bombardovanju zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Beogradu, na današnji dan pre 27 godina, poginulo je 16 radnika Javnog servisa, što je bio prvi slučaj da je medijska kuća proglašena legitimnim vojnim ciljem.
Završen sastanak dela opozicije, saradnja će se nastaviti
22.04.2026.•
7
Učesnici sastanka o potencijalnim prevremenim izborima, na kom se devet opozicionih stranaka okupilo u sedištu Narodnog pokreta Srbije (NPS), ocenili su da je razgovor bio "veoma dobar".
HiPP kašice za bebe kontaminirane otrovom za pacove u Austriji nisu uvezene u Srbiju
22.04.2026.•
0
Distributer HiPP proizvoda u Srbiji, Mercata VT, potvrdio je danas za Novu ekonomiju da kaše za bebe na domaćem tržištu nisu deo serije kontaminirane otrovom za pacove.
"Ministar bez kulture": Selakovićev rečnik pod osudom javnosti
22.04.2026.•
13
Ministar kulture Nikola Selaković, ili kako ga kritičari nazivaju "ministar bez kulture", ponovo je izazvao reakcije zbog rečnika u Skupštini.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - imamo i poklon
22.04.2026.•
14
Ponovo vas darujem kroz 021.rs dnevni kviz.
VIDEO: Ovo su "krtice" koje će kopati Beogradski metro
22.04.2026.•
12
Ministar finansija Siniša Mali najavio je da je završena proizvodnja dve TBM mašine, takozvane "krtice", koje će se koristiti za iskopavanje tunela za beogradski metro.
Teretnjaci na Batrovcima čekaju pet sati
22.04.2026.•
1
Teretna vozila na graničnom prelazu Batrovci ka Hrvatskoj čekaju na izlazu iz Srbije oko pet sati, dok se na prelazima Šid i Bezdan zadržavaju oko tri sata, saopštio je danas Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Predsednik Upravnog odbora RTS: Nije ukinut dečiji program
22.04.2026.•
11
Predsednik Upravnog odbora JMU RTS Branislav Klanšček rekao je da nisu tačne tvrdnje da je ukinut dečiji program na tom javnom servisu.
Završena sednica Skupštine Srbije, sutra glasanje
22.04.2026.•
0
Današnja, druga sednica prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine okončana je oko 17.50 časova, završetkom pretresa zakona o pojedinostima.
Uhapšen osumnjičeni za ubistvo supruge u Leskovcu
22.04.2026.•
0
Sedamdesetpetogodišnji M.S. iz okoline Lebana uhapšen je u Leskovcu zbog sumnje da je 21. aprila naneo povrede supruzi (76) koja je nakon toga preminula, saopšteno je danas.
NIS između politike i tržišta: Šta znače "crvene linije" Srbije
22.04.2026.•
6
Sudbina Rafinerije u Pančevu i uslovi prodaje ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) nalaze se u centru pregovora sa mađarskim MOL-om.
VJT: Policija po nalogu tužilaštva ušla u Zavod za zaštitu spomenika zbog sumnji u javne nabavke
22.04.2026.•
10
Beogradsko VJT uputilo je zahtev policiji za prikupljanje obaveštenja u cilju provere navoda krivične prijave podnete protiv bivše direktorke i zamenice direktorke Zavoda za zaštitu spomenika kulture - D.Đ. i E.R.Ž.
Država vraća deo školarine: Počela isplata za samofinansirajuće studente
22.04.2026.•
0
Ministarstvo prosvete saopštilo je danas da je započelo postupak u cilju isplate sredstava samofinansirajućim studentima koji ostvaruju pravo na povraćaj školarine u školskoj 2025/2026.
Učenički parlamenti u Srbiji organizuju humanitarni sajam knjiga
22.04.2026.•
0
Humanitarni sajam knjiga pod nazivom "Knjige, braćo, knjige", koji realizuje mreža učeničkih parlamenata srednjih škola iz 16 gradova širom Srbije biće održan od petka, 24. aprila do nedelje, 26. aprila.
Spin doktor došao u Beograd da intervjuiše Vučića, bio savetnik Tonija Blera tokom NATO bombardovanja
22.04.2026.•
13
U Beograd je na razgovor sa predsedsenikom Aleksandrom Vučićem došao Alister Kembel, čuveni spin doktor koji je vodio medijske operacije NATO-a i britanske vlade Tonija Blera u vreme NATO bombardovanja Srbije.
Vučić za sebe kaže da je mlađi i perspektivniji od Đokića: Koje dve poruke šalje EU sastajanjem sa rektorom?
22.04.2026.•
30
Sastanak rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića i komesarke za proširenje EU Marte Kos održan je pre dva dana u Briselu, u danu kada je Kos uputila oštre reči kritike na račun režima Aleksandra Vučića.
FOTO Mladić uhapšen zbog ratovanja u Ukrajini: Kod sebe imao vojnu knjižicu, vojnu opremu...
22.04.2026.•
11
Beogradska policija uhapsila je F. Đ. (19) zbog učestvovanja u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi.
Komentari 30
Selo
Rade
Bojan
Za ove lažne Novosađane koji bi da nas šalju u vojsku ima samo jedan odgovor, a on se daje uživo.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar