Koliko Srbiju već košta uvođenje vojnog roka?
Država Srbija je u poslednje dve godine potrošila oko 9,5 milijardi dinara za "služenje vojnog roka".
Foto: 021.rs
U narednoj godini za stavku, "služenje vojnog roka", u okviru Ministarstva odbrane planirano je izdvajanje od 6,36 milijardi, piše Forbs Srbija.
Sagovornici Forbs Srbija ocenjuju da bi u praksi ova sredstva, između ostalog, mogla da se troše na infrastrukturu za smeštaj budućih regruta.
Deo kasarni je proteklih godina prodat. Deo je godinama van funkcije, pa je potrebno da se dovedu u prihvatljivo stanje.
Ukoliko se obavezni vojni rok uvede i zaživi, država će imati i stalni godišnji trošak. On će obuhvatati plate regruta, njhovo izdržavanje, ishranu, stalno održavanje objekata.
Još je budžet za 2024. godinu predvideo rashod za "uređenje objekata za služenje vojnog roka". Za tu namenu je, kako su kasnije pokazali podaci o izvršenju, potrošeno 5,35 milijardi dinara u toj godini.
Novac za služenje vojnog roka nalazi se i u budžetu za tekuću, 2025. godinu.
A podaci pokazuju da je u periodu januar-septembar ove godine potrošeno 4,2 miljarde dinara - od planiranih 9,1 milijardi za celu godinu.
Forbs Srbija uputio je pitanja Ministarstvu odbrane u vezi potrošnje za služenje vojnog roka, ali odgovor nisu dobili.
Ministarstvo odbrane već planira troškove u milijardama
Na sajtu Ministarstva odbrane može se pronaći dokument koji se odnosi na srednjoročni plan za period 2025-2027. Tu se nalazi i procena finansijskih sredstva za "uređenje objekata za stvaranje uslova za aktiviranje obaveznog služenja vojnog roka".
Prema tom planu, za 2025. godinu su bila procenjena potrebna sredstva od 10.159.623.000 dinara.
U 2026. je za ovu namenu procenjeno da je potrebno 8.360.184.000 dinara.
Procena je i da je isto toliko, odnosno 8,36 milijardi, potrebno i u 2027. godini.
Za šta je potreban novac?
Vojni analitičar Vlade Radulović navodi za Forbs Srbija da budžetska stavka "služenje vojnog roka" pokriva kompletan logistički, kadrovski i organizacioni okvir služenja vojnog roka.
Ona se, prema njegovim rečima, odnosi na samu isplatu "vojničkih plata", ali obuhvata i širi spektar rashoda koji su neposredno vezani za organizaciju i realizaciju služenja vojnog roka.
"U praksi ova sredstva pored novčanih primanja mogu obuhvatati još i troškove ishrane, nabavku i održavanje lične i kolektivne opreme poput uniformi, obuće, lične zaštitne opreme i posteljine, zdravstvenu zaštitu i troškove obuke", navodi on.
U ove troškove su, takođe, uključeni i potrošni materijal, municija za obuku i održavanje nastavnih sredstava, naknade i dodatni troškovi angažovanog profesionalnog kadra koji učestvuje u obuci vojnika, objašnjava Radulović.
Govoreći o stanju objekata i infrastrukture potrebne za služenje vojnog roka, Radulović navodi da su reforma Vojske i suspendovanje obaveze služenja vojnog roka rezultirali prodajom jednog dela imovine, objekata i kasarni, jedinicama lokalne samouprave, i izgradnjom stanova za pripadnike sektora bezbednosti – tako da je njihov broj značajno smanjen.
Osim toga, on navodi i da je jedan broj objekata duži niz godina bio van funkcije, korišćen u smanjenom kapacitetu, bez ikakvog održavanja i ulaganja.
Deo infrastrukture je, prema rečima Radulovića, zbog protoka vremena u potpunosti neusklađen sa savremenim standardima - bezbednosnim, sanitarnim i energetskim.
"Dakle, osnovna infrastruktura postoji, ali je i pored svih ulaganja i obnova u proteklom periodu potrebno dodatno izdvajanje sredstava za dalje funkcionalno unapređenje i dovođenje svih objekata u normativno prihvatljivo stanje", navodi Radulović.
Šta sve treba "dovesti u red"?
Komentarišući za šta služe sredstva za "služenje vojnog roka" koja se poslednjih godina nalaze u budžetu, vojni analitičar Aleksandar Radić, kaže da je, između ostalog, potrebno da se uradi infrastruktura za smeštaj, jer je deo kasarni prodat.
Sa druge strane, kasarne koje su ostale u vojnim rukama, nemaju onu količinu radne snage koju su nekada imali, kada se služio vojni rok i kada ste mogli vojnike da pošaljete da "srede nešto", navodi Radić.
Sada su vojnici preopterećeni, a ono što imamo profesionalnih vojnika, posle radnog vremena odlaze kući, navodi on.
"Sada treba dovesti u red upravo to. Objekte u kojima možete da boravite i tokom noći. Da uredite te prostore, popravite infrastrukturu", navodi Radić.
Radić kaže i da je potrebno da se srede instalacije, kupuje se novi tip ormarića za opremu, nov nameštaj.
"Pretpostavljam da će kupiti deo novih kreveta", dodaje sagovornik.
Na pitanje ko sprovodi radove na potrebnoj infrastrukturi, Radić navodi da to zavisi od slučaja do slučaja i da pretpostavlja da je potrebno da se angažuju ugovarači koji će to da urade.
On navodi da je to dosta slaba tačka kada se radi o kontroli, jer su pre par godina dosta pooštreni propisi, pa sve ima visoke stepene zaštite podataka.
Radić u razgovoru za Forbs Srbija ocenjuje i da je novac koji se izdvaja za služenje vojnog roka najmanji problem. Po njegovom mišljenu, prva tema je obrazložiti zašto uvodite služenje vojnog roka, i pripremiti koncept obuke koji će biti savremen i svrsishodan.
"Da biste vratili jednu obavezu, a ovo je jako osetljiva obaveza, morate da razgovarate sa ljudima. Morate da utrošite mnogo vremena, da objasnite potrebu, da govorite otvoreno o tome. Da kažete kakvi će biti uslovi. Sve ste to morali da uradite pre nego što dođete na ideju da kažete 'e sad obaveza postoji'", naglašava Aleksandar Radić.
Sređeno 125 objekata
Srbija je tokom 2025. renovirala više od 125 objekata predviđenih da se koriste nakon obnove obaveze služenja vojnog roka. Ali je ostalo još toga da se obnovi, tvrdio je početkom decembra ministar odbrane Bratislav Gašić.
Prema oceni Vlada Radulovića, izjave o renoviranju više od 125 objekata odnose se na kasarne, odnosno na smeštajne objekte, objekte za ishranu, nastavne prostorije, kabinete i poligone za obuku, kao i prateću infrastrukturu, odnosno sanitarne čvorove, grejanje, vodovod i elektroinstalacije.
Na pitanje da li postoji lista ili podatak o renoviranim objektima, Radulović navodi da objedinjena i detaljna lista sa popisom tih objekata po nazivima, površinama i lokacijama – uglavnom nije javno objavljivana.
"Razloga za to je nekoliko. Najčešće se navode oni 'bezbednosni' budući da se radi o vojnoj imovini", navodi on.
On navodi i da mu se čini da negde postoji praksa da se ti podaci iznose zbirno, a ne po pojedinačnim objektima.
"Naravno, delimično se može doći do konkretnijih odgovora kroz, recimo, različite godišnje izveštaje ili zvanična saopšenja Ministarstva odbrane", dodaje sagovornik Forbsa.
U okviru Ministarstva odbrane i Vojske Srbije nalaze se 54 kasarne, 123 vojna kompleksa, 77 vojnih objekata i pet grupa vojnih objekata. Takođe i sedam domova Vojske, pet vojnih aerodroma, jedan vazduhoplovni zavod i baza "Jug".
To se može videti iz Odluke o određivanju naziva vojnih kompleksa i vojnih objekata i njenih izmena, a koja je objavljena u Službenom vojnom listu 2024. godine.
Stalni trošak
Ukoliko obavezni vojni rok bude uveden i redovno se bude sprovodio, država će u tom pogledu imati stalne godišnje troškove, navodi Radulović.
Među njima će biti novčana primanja i troškovi izdržavanja regruta, ishrana i zdravstvena zaštita, stalno održavanje i obnova objekata, obnova i zamena opreme, dodatni troškovi profesionalnog kadra, energenti i komunalne usluge, navodi on.
"U skladu sa tim, ovi rashodi ne bi bili jednokratni, već bi postali deo redovne budžetske potrošnje Ministarstva odbrane, uz moguće varijacije u zavisnosti od broja regruta i trajanja služenja vojnog roka", naglašava sagovornik.
Ceo tekst Forbsa možete pročitati OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Ministarstvo prosvete: Studenti Megatrenda ne mogu da nastave studije na tom univerzitetu
02.01.2026.•
0
Aktivni studenti Univerziteta Megatrend ne mogu nastaviti studije na tom univerzitetu, nakon oduzimanja dozvola za rad Megatrendu i fakultetima u njegovom sastavu, saopštilo je danas Minsitarstvo prosvete Srbije.
"Putevi Srbije" apeluju na vozače zbog najavljenog snega
02.01.2026.•
0
Javno preduzeće "Putevi Srbije" apelovalo je na vozače da prilagodinu brzinu kretanja uslovima na putu.
Gašić: Sve spremno za vraćanje obaveznog vojnog roka, 60 dana u kasarni, 15 u logorskim prostorijama
02.01.2026.•
15
Ministar odbrane Bratislav Gašić izjavio je da su Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije spremni za vraćanje obaveznog služenja vojnog roka.
Cisterne sa fosfornom kiselinom ispale iz šine
02.01.2026.•
1
Pet cisterni sa fosfornom kiselinom ispalo je sinoć iz šina između železničkih stanica Matejevac i Svrljig.
Srbija u evropskom vrhu po broju kladionica i kockarnica
02.01.2026.•
4
Tokom decembra prošle godine u Srbiji je poslovalo 2.867 kladionica i kockarnica, a to je za oko 1,6 odsto manje nego tokom 2024. godine, objavila je Uprava za igre na sreću.
Policija prošle godine zaplenila šest tona droga, ubedljivo najviše marihuane
02.01.2026.•
2
Policija Srbije je u 2025. godini zaplenila više od 6.1 tona droge.
Sve manje državnih preduzeća ima zakonitog direktora
02.01.2026.•
2
Od 34 preduzeća u državnom vlasništvu, bilo da su u statusu javnih preduzeća, AD ili DOO, koja bi direktora morala da biraju na javnom konkursu, u 2026. godinu sa zakonito postavljenim direktorom ulaze samo dva.
Aleksić o udruživanju: Mašinerija vlasti nema šanse pred zajedničkim frontom
02.01.2026.•
7
Predsednik Narodnog pokreta Srbije (NPS) i narodni poslanik Miroslav Aleksić kaže da "pred zajedničkom frontom, mašinerija aktuelne vlasti ne bi imala šanse".
Cvejić: Vučić pretrpeo niz jakih udaraca, okrenuo se ka zemljama Afrike i Azije
02.01.2026.•
10
Potpredsednik stranke Srbija centra (SRCE) Slobodan Cvejić kaže da je Aleksandar Vučić tokom 2025. pretrpeo niz jakih udaraca i gubitaka.
Radnik gradske čistoće stradao u sudaru dva kamiona u Loznici
02.01.2026.•
1
Radnik gradske čistoće je nastradao, dok su još dve osobe povređene, u sudaru dva kamiona u Loznici, na magistralnom putu ka Valjevu.
Dačić: MUP sačuvao javni red i mir, bilo 29.000 neprijavljenih skupova
02.01.2026.•
29
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je MUP u 2025. godini, uprkos brojnim izazovima i složenim okolnostima, uspeo da očuva stabilan javni red i mir i omogući da država funkcioniše.
ANKETA: Očekujete li stabilniju godinu u Srbiji?
02.01.2026.•
20
Godina za nama bila je izuzetno turbulentna.
Ambasada Srbije u Švajcarskoj objavila brojeve telefona za informacije nakon požara u klubu
02.01.2026.•
2
Ambasada Srbije u Švajcarskoj obavestila je građane da je, zbog požara u skijaškom centru Kran-Montana, otvorena komunikacija sa nadležnim organima radi pribavljanja informacija.
Preminuo bivši predsednik Skupštine Kosova Nedžat Daci
01.01.2026.•
2
U Prištini je danas u 81 godini preminuo akademik Nedžat Daci koji je bio predsednik kosovskog parlamenta od 2001. do 2006. godine, a nalazio se i na čelu Akademije nauka i umetnosti Kosova.
U Nišu obeleženo 14 meseci od pada nadstrešnice u Novom Sadu
01.01.2026.•
1
Studenti i građani Niša obeležili su danas 14 meseci od pada nadstrešnice u Novom Sadu protestom "14 meseci, 16 žrtava, nula odgovornih".
DNEVNI KVIZ: Bez popuštanja u novoj godini
01.01.2026.•
16
Nova godina je tu, a kakva bi bila da uz rusku salatu, kolače i sokove, ne možete da se razonodite uz 021.rs dnevni kviz.
MUP uskoro pokreće platformu "Sajber straža" za prijavu internet prevara
01.01.2026.•
0
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije za nekoliko dana pušta u rad platformu "Sajber straža", na kojoj će građani moći da prijave internet prevare.
Macut: Produženje licence za NIS potvrda uspešne diplomatske politike Srbije
01.01.2026.•
15
Premijer Srbije Đuro Macut je danas ocenio kao važnu i ohrabrujuću vest to što su SAD produžile licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS) do 23. januara, saopštio je njegov kabinet.
Vučić: Saobraćaj ispred Skupštine Srbije biće prohodan najkasnije od ponedeljka
01.01.2026.•
2
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će ispred Doma Narodne skupštine Srbije, gde se trenutno nalazi novogodišnje seoce u ponedeljak najkasnije sve biti prohodno za saobraćaj.
Aerodrom i kompleks Zlatni grad na Zlatiboru: Izgradnja počinje u drugoj polovini godine
01.01.2026.•
16
Izgradnja aerodroma i kompleksa Zlatni grad na Zlatiboru trebalo bi da počne u drugoj polovini 2026. godine, rekao je za portal eKapija predsednik Opštine Čajetina Milan Stamatović.
Komentari 30
Selo
Rade
Bojan
Za ove lažne Novosađane koji bi da nas šalju u vojsku ima samo jedan odgovor, a on se daje uživo.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar