Koliko Srbiju već košta uvođenje vojnog roka?
Država Srbija je u poslednje dve godine potrošila oko 9,5 milijardi dinara za "služenje vojnog roka".
Foto: 021.rs
U narednoj godini za stavku, "služenje vojnog roka", u okviru Ministarstva odbrane planirano je izdvajanje od 6,36 milijardi, piše Forbs Srbija.
Sagovornici Forbs Srbija ocenjuju da bi u praksi ova sredstva, između ostalog, mogla da se troše na infrastrukturu za smeštaj budućih regruta.
Deo kasarni je proteklih godina prodat. Deo je godinama van funkcije, pa je potrebno da se dovedu u prihvatljivo stanje.
Ukoliko se obavezni vojni rok uvede i zaživi, država će imati i stalni godišnji trošak. On će obuhvatati plate regruta, njhovo izdržavanje, ishranu, stalno održavanje objekata.
Još je budžet za 2024. godinu predvideo rashod za "uređenje objekata za služenje vojnog roka". Za tu namenu je, kako su kasnije pokazali podaci o izvršenju, potrošeno 5,35 milijardi dinara u toj godini.
Novac za služenje vojnog roka nalazi se i u budžetu za tekuću, 2025. godinu.
A podaci pokazuju da je u periodu januar-septembar ove godine potrošeno 4,2 miljarde dinara - od planiranih 9,1 milijardi za celu godinu.
Forbs Srbija uputio je pitanja Ministarstvu odbrane u vezi potrošnje za služenje vojnog roka, ali odgovor nisu dobili.
Ministarstvo odbrane već planira troškove u milijardama
Na sajtu Ministarstva odbrane može se pronaći dokument koji se odnosi na srednjoročni plan za period 2025-2027. Tu se nalazi i procena finansijskih sredstva za "uređenje objekata za stvaranje uslova za aktiviranje obaveznog služenja vojnog roka".
Prema tom planu, za 2025. godinu su bila procenjena potrebna sredstva od 10.159.623.000 dinara.
U 2026. je za ovu namenu procenjeno da je potrebno 8.360.184.000 dinara.
Procena je i da je isto toliko, odnosno 8,36 milijardi, potrebno i u 2027. godini.
Za šta je potreban novac?
Vojni analitičar Vlade Radulović navodi za Forbs Srbija da budžetska stavka "služenje vojnog roka" pokriva kompletan logistički, kadrovski i organizacioni okvir služenja vojnog roka.
Ona se, prema njegovim rečima, odnosi na samu isplatu "vojničkih plata", ali obuhvata i širi spektar rashoda koji su neposredno vezani za organizaciju i realizaciju služenja vojnog roka.
"U praksi ova sredstva pored novčanih primanja mogu obuhvatati još i troškove ishrane, nabavku i održavanje lične i kolektivne opreme poput uniformi, obuće, lične zaštitne opreme i posteljine, zdravstvenu zaštitu i troškove obuke", navodi on.
U ove troškove su, takođe, uključeni i potrošni materijal, municija za obuku i održavanje nastavnih sredstava, naknade i dodatni troškovi angažovanog profesionalnog kadra koji učestvuje u obuci vojnika, objašnjava Radulović.
Govoreći o stanju objekata i infrastrukture potrebne za služenje vojnog roka, Radulović navodi da su reforma Vojske i suspendovanje obaveze služenja vojnog roka rezultirali prodajom jednog dela imovine, objekata i kasarni, jedinicama lokalne samouprave, i izgradnjom stanova za pripadnike sektora bezbednosti – tako da je njihov broj značajno smanjen.
Osim toga, on navodi i da je jedan broj objekata duži niz godina bio van funkcije, korišćen u smanjenom kapacitetu, bez ikakvog održavanja i ulaganja.
Deo infrastrukture je, prema rečima Radulovića, zbog protoka vremena u potpunosti neusklađen sa savremenim standardima - bezbednosnim, sanitarnim i energetskim.
"Dakle, osnovna infrastruktura postoji, ali je i pored svih ulaganja i obnova u proteklom periodu potrebno dodatno izdvajanje sredstava za dalje funkcionalno unapređenje i dovođenje svih objekata u normativno prihvatljivo stanje", navodi Radulović.
Šta sve treba "dovesti u red"?
Komentarišući za šta služe sredstva za "služenje vojnog roka" koja se poslednjih godina nalaze u budžetu, vojni analitičar Aleksandar Radić, kaže da je, između ostalog, potrebno da se uradi infrastruktura za smeštaj, jer je deo kasarni prodat.
Sa druge strane, kasarne koje su ostale u vojnim rukama, nemaju onu količinu radne snage koju su nekada imali, kada se služio vojni rok i kada ste mogli vojnike da pošaljete da "srede nešto", navodi Radić.
Sada su vojnici preopterećeni, a ono što imamo profesionalnih vojnika, posle radnog vremena odlaze kući, navodi on.
"Sada treba dovesti u red upravo to. Objekte u kojima možete da boravite i tokom noći. Da uredite te prostore, popravite infrastrukturu", navodi Radić.
Radić kaže i da je potrebno da se srede instalacije, kupuje se novi tip ormarića za opremu, nov nameštaj.
"Pretpostavljam da će kupiti deo novih kreveta", dodaje sagovornik.
Na pitanje ko sprovodi radove na potrebnoj infrastrukturi, Radić navodi da to zavisi od slučaja do slučaja i da pretpostavlja da je potrebno da se angažuju ugovarači koji će to da urade.
On navodi da je to dosta slaba tačka kada se radi o kontroli, jer su pre par godina dosta pooštreni propisi, pa sve ima visoke stepene zaštite podataka.
Radić u razgovoru za Forbs Srbija ocenjuje i da je novac koji se izdvaja za služenje vojnog roka najmanji problem. Po njegovom mišljenu, prva tema je obrazložiti zašto uvodite služenje vojnog roka, i pripremiti koncept obuke koji će biti savremen i svrsishodan.
"Da biste vratili jednu obavezu, a ovo je jako osetljiva obaveza, morate da razgovarate sa ljudima. Morate da utrošite mnogo vremena, da objasnite potrebu, da govorite otvoreno o tome. Da kažete kakvi će biti uslovi. Sve ste to morali da uradite pre nego što dođete na ideju da kažete 'e sad obaveza postoji'", naglašava Aleksandar Radić.
Sređeno 125 objekata
Srbija je tokom 2025. renovirala više od 125 objekata predviđenih da se koriste nakon obnove obaveze služenja vojnog roka. Ali je ostalo još toga da se obnovi, tvrdio je početkom decembra ministar odbrane Bratislav Gašić.
Prema oceni Vlada Radulovića, izjave o renoviranju više od 125 objekata odnose se na kasarne, odnosno na smeštajne objekte, objekte za ishranu, nastavne prostorije, kabinete i poligone za obuku, kao i prateću infrastrukturu, odnosno sanitarne čvorove, grejanje, vodovod i elektroinstalacije.
Na pitanje da li postoji lista ili podatak o renoviranim objektima, Radulović navodi da objedinjena i detaljna lista sa popisom tih objekata po nazivima, površinama i lokacijama – uglavnom nije javno objavljivana.
"Razloga za to je nekoliko. Najčešće se navode oni 'bezbednosni' budući da se radi o vojnoj imovini", navodi on.
On navodi i da mu se čini da negde postoji praksa da se ti podaci iznose zbirno, a ne po pojedinačnim objektima.
"Naravno, delimično se može doći do konkretnijih odgovora kroz, recimo, različite godišnje izveštaje ili zvanična saopšenja Ministarstva odbrane", dodaje sagovornik Forbsa.
U okviru Ministarstva odbrane i Vojske Srbije nalaze se 54 kasarne, 123 vojna kompleksa, 77 vojnih objekata i pet grupa vojnih objekata. Takođe i sedam domova Vojske, pet vojnih aerodroma, jedan vazduhoplovni zavod i baza "Jug".
To se može videti iz Odluke o određivanju naziva vojnih kompleksa i vojnih objekata i njenih izmena, a koja je objavljena u Službenom vojnom listu 2024. godine.
Stalni trošak
Ukoliko obavezni vojni rok bude uveden i redovno se bude sprovodio, država će u tom pogledu imati stalne godišnje troškove, navodi Radulović.
Među njima će biti novčana primanja i troškovi izdržavanja regruta, ishrana i zdravstvena zaštita, stalno održavanje i obnova objekata, obnova i zamena opreme, dodatni troškovi profesionalnog kadra, energenti i komunalne usluge, navodi on.
"U skladu sa tim, ovi rashodi ne bi bili jednokratni, već bi postali deo redovne budžetske potrošnje Ministarstva odbrane, uz moguće varijacije u zavisnosti od broja regruta i trajanja služenja vojnog roka", naglašava sagovornik.
Ceo tekst Forbsa možete pročitati OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Roditelji dečaka koji je počinio masakr u Ribnikaru osuđeni na ukupno 17,5 godina zatvora
18.06.2026.•
3
Viši sud u Beogradu osudio je V. K, oca maloletnog dečaka okrivljenog za masovno ubistvo u OŠ "Vladislav Ribnikar" na 14 godina i šest meseci zatvora, a majku dečaka M. K. na dve godine i 11 meseci zatvora.
Novosadski tužilac: Stiče se utisak da se umanjuje uloga Milića u slučaju ubistva na Senjaku
18.06.2026.•
3
Iz saopštenja Višeg javnog tužilaštva u Beogradu stiče se utisak da se uloga bivšeg šefa beogradske policije Veselina Milića umanjuje u slučaju ubistva u restoranu "27" na Senjaku.
Veran Matić napadnut sinoć ispred Skupštine Srbije
18.06.2026.•
1
Novinar, predsednik UO ANEM-a i predstavnik tog udruženja u Stalnoj radnoj grupi za bezbednost novinara Veran Matić napadnut je sinoć oko 20 časova ispred Skupštine Srbije, saopštio je ANEM-a.
VIDEO Neuobičajeno i po principu "daj šta daš": Zašto MUP zove građane u SAJ i JZO?
18.06.2026.•
10
Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je konkurse za prijem u Specijalnu antiterorističku jedinicu (SAJ) i Jedinicu za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata (JZO).
Nova.rs: Vuković na saslušanju priznao da je pucao u Aleksandra Nešovića Baju na Senjaku
18.06.2026.•
5
Saša Vuković Boske, jedan od osumnjičenih u slučaju ubistva Aleksandra Nešovića Baje u restoranu "27" na Senjaku, saslušan je u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.
Poslanici Skupštine Srbije i danas o "Mrdićevim zakonima" i drugim temama
18.06.2026.•
0
Predsednica skupštine Srbije Ana Brnabić zakazala je za danas od 10 časova nastavak sednice parlamenta na čijem su dnevnom redu, između ostalog, izmene i dopune seta pravosudnih zakona, poznati i kao "Mrdićevi zakoni".
Završeno brojanje glasova sa izbora na Kosovu: Ovo je konačni rezultat
18.06.2026.•
1
Brojanje svih glasova sa vanrednih parlamentarnih izbora održanih 7. juna završeno je sinoć u roku od deset dana, saopštila je Centralna izborna komisija (CIK), a preneo portal Kossev.
VIDEO Vučić nakon susreta sa Ketrin Zitom Džouns: Beograd sve važniji za filmsku industriju
17.06.2026.•
11
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas američku glumicu Ketrin Zitu Džouns koja boravi u Beogradu.
Dogovor Srbije i MOL-a postoji, prodaje još uvek nema: Budućnost NIS-a i dalje zavisi od Rusije
17.06.2026.•
6
Budućnost Naftne industrije Srbije i dalje je neizvesna, ali su Srbija i mađarski MOL napravili važan korak ka mogućoj promeni vlasništva.
Dečak povređen u Mladenovcu stabilno, u toku detaljna dijagnostika
17.06.2026.•
0
Dvanaestogodišnji dečak, teško povređen u Mladenovcu kada je na njega pala metalna konstrukcija autobuskog stajališta, u stabilnom je stanju, potvrdio je direktor Univerzitetske dečje klinike Tiršova dr Siniša Dučić.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - evo i poklona
17.06.2026.•
11
Novi 021.rs dnevni kviz u kom vas darujemo je pred vama.
Žena u Svrljigu ujela policajca za stomak
17.06.2026.•
1
Sedamdesetsedmogodišnja žena napala je jutros doktorku u Domu zdravlja u Svrljigu, a potom je, tokom intervencije, ugrizla za stomak jednog od policajaca, potvrđeno je nezvanično Južnim vestima u policiji.
Vlasnik restorana "27" ponovo pred tužiocima u slučaju ubistva na Senjaku
17.06.2026.•
6
Nenad L, osoba koja u saopštenjima VJT i javnosti figurira kao formalni vlasnik restorana 27 na Senjaku, u četvrtak će u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu biti ponovo saslušan.
Državljan Srbije uhapšen u Crnoj Gori po Interpolovoj poternici Austrije
17.06.2026.•
1
Crnogorska policija uhapsila je danas u Petrovcu državljanina Srbije M.M. (40), za kojim je Austrija raspisala međunarodnu crvenu poternicu.
Brnabić: Nadam se da će Vučić prihvatiti poziv da bude kandidat za premijera
17.06.2026.•
40
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da se nada da će predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatiti poziv Srpske napredne stranke da bude njihov kandidat za premijera.
Latinović: Vučićeve poruke Trampu pokušaj da se pokrene zastoj u odnosima sa SAD
17.06.2026.•
0
Bilaternalni odnosi Srbije i SAD-a su duže vreme u zastoju. U više navrata je Srbija pokušala da ostvari komunikaciju sa predsednikom Trampom, makar i posredničku, međutim do poboljšanja odnosa još uvek nije došlo.
Komentari 30
Selo
Rade
Bojan
Za ove lažne Novosađane koji bi da nas šalju u vojsku ima samo jedan odgovor, a on se daje uživo.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar