Rad bez plate i pretnje deportacijom: Šta se dešava sa egipatskim radnicima u Srbiji?
Egipatski radnici koji su radili na gradilištima u Beogradu, Novom Sadu, Zlatiboru i Boru tvrde da mesecima nisu dobijali zarade, i ističu da nije bilo reakcija iz institucija.
Foto: 021.rs (Ilustracija)
Devet egipatskih radnika, koji su radili na gradilištu u beogradskom naselju Jajinci, tvrdi da im zarade nisu isplaćene u skladu sa ugovorima koje su potpisali.
Neki od njih su, kako navode, radili i po tri meseca, dok su tokom tog perioda dobijali samo manji iznos novca - za hranu.
Oni su u medije istupili sa tvrdnjom da im zarade nisu isplaćivane u skladu sa ugovorima, da su radili duže od dogovorenog radnog vremena i da su, nakon što su pokušali da ostvare svoja prava, bili izloženi pritiscima i pretnjama - čak i pretnjama deportacijom.
Iako su se, kako navode organizacije koje su im pružale podršku, obraćali policiji, inspekciji rada i drugim institucijama, konkretnih reakcija tvrde da nije bilo.
Prema tvrdnjama organizacija koje ih zastupaju, pre svega Zrenjaninskog socijalnog foruma, u pitanju nisu izolovani slučajevi, već više odvojenih grupa radnika koji su u različitim periodima radile za različite poslodavce, najčešće preko posredničkih agencija.
Zajedničko im je to što su, kako tvrde, potpisivali ugovore koji su predviđali mesečnu isplatu zarade, ali da ta obaveza u praksi nije ispoštovana.
Iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, kao ni iz Inspektorata za rad, do zaključivanja ovog teksta nije stigao odgovor na pitanja 021.rs o ovim navodima i o eventualnim kontrolama.
Različite grupe - isti obrasci
Kako za 021.rs objašnjava Tara Rukeci Milivojević, ispred neformalne grupe Egipatski radnici, oni su upoznati sa slučajevima četiri različite grupe egipatskih radnika čija prava su bila, ili su još uvek ugrožena.
Prema njenim rečima, grupa koja je radila na gradilištu u Beogradu koja broji devet egipatskih radnika, jeste samo jedan u nizu "primera eksploatacije, kako egipatskih, tako i svih drugih inostranih radnika".
Ona objašnjava da su radnicima na ovom gradilištu bila obećana redovna primanja, u koja su oni verovali - prvenstveno zbog ugovora koji su imali.
Ipak na kraju su mesecima radili bez novca, neki i po tri meseca, a neki koji su "malo bolje prošli" po mesec dana. Ona kaže da radnicima zarade nisu isplaćivane na mesečnom nivou, kako je predviđeno zakonom i ugovorima koje su potpisali, već da su dobijali samo manji iznos novca za hranu.
Rukeci Milivojević navodi i da druga grupa radnika, koja je prijavila dva različita poslodavca kao ljude koji su ih izrabljivali, potražuje po radniku više od 2.000 evra.
Falični ugovori i pare na ruke
Aktivistkinja Tara Rukeci Milivojević dodaje i da ugovori koje radnici imaju često ne sadrže sve elemente ugovora o radu, iako, kako kaže, prolaze kroz institucije poput Nacionalne službe za zapošljavanje i PIO fonda.
U tim ugovorima, kako navodi, najčešće stoji samo da radnici rade puno radno vreme od 40 sati nedeljno i da je satnica plaćena u skladu sa zakonom - 308 ili 337 dinara po satu.
Međutim, ona tvrdi da poslodavci istovremeno imaju usmene dogovore sa radnicima da će sat biti plaćen znatno više i to po pet, šest ili sedam evra.
"Kada radnici kasnije potražuju svoje zarade, suočavaju se sa ugovorima u kojima piše nešto sasvim drugo od onoga što im je obećano, i stoga neretko odustaju od svojih zahteva", navodi ona, dodajući da su radnici često zbog toga obmanuti.
Rukeci Milivojević tvrdi i da pojedini poslodavci prikazuju uredne bankarske isplate, ali samo na minimalnu zaradu, dok se, kako kaže, prećutkuje stvarni obim rada i činjenica da radnici rade znatno više od zakonski dozvoljenog broja prekovremenih sati.
U velikom broju slučajeva, prema njenim rečima, zarade nisu uopšte isplaćivane preko bankovnog računa, već isključivo u gotovini.
"Institucije su, po mom iskustvu, mnogo brže u kažnjavanju radnika za manje prekršaje nego poslodavaca za ozbiljne povrede zakona", dodaje ona.
Kako navodi, poslodavci koji su isplaćivali minimalac na račun često odbijaju da priznaju da postoji dug prema radnicima. Ipak, tvrdi da postoje poruke u kojima se radnicima nudi neka vrsta isplate, ali bez advokata, bez bankovnog transfera i, kako kaže, "na vratima aviona", odnosno pred polazak kući.
Ona podseća da se slična situacija dogodila i u prvom slučaju egipatskih radnika iz juna prošle godine, kada je i formirana neformalna grupa Egipatski radnici.
Urdarević: Ključna uloga inspekcije
Kako za 021.rs objašnjava profesor radnog prava na kragujevačkom Pravnom fakultetu Bojan Urdarević, zakon ne predviđa nijednu od ovih praksi.
"Zarada ima alimentacioni karakter i mora se isplaćivati mesečno. Ne postoji radni odnos u kojem se zarada isplaćuje na kraju posla", objašnjava Urdarević.
Profesor dodaje i da se neisplaćivanje zarada u Srbiji ne tretira kao krivično delo, već kao prekršaj, jer krivično delo neisplaćivanja zarade ne postoji u važećem zakonodavstvu. Ipak, on dodaje da to jesu prekršaji koji bi trebali da zavrede pažnju nadležnih.
"U takvim slučajevima ključnu ulogu imaju inspekcijski organi", navodi on. Ali kaže i da potpuno razume razočaranost radnika, i da te reakcije umeju biti "trome".
I dodaje da, iako zakon u Srbiji načelno nije loš, najveći problem je njegova primena koja, kako on kaže, dovodi do sve češće i sve prisutnije radne eksploatacije inostranih radnika.
Poslovni problemi - znači nema plata
Aktivistkinja Tara Rukeci Milivojević se više godina bavila slučajevima eksploatacije stranih radnika, i objašnjava da se u skorašnjem periodu razvila nova praksa poslodavaca.
Poslodavci, prema njenim tvrdnjama, u novijim slučajevima neisplaćivanje zarada pravdaju lošim poslovnim okolnostima, penalima koje plaćaju investitorima i drugim privatnim ili poslovnim razlozima.
I ovde je profesor Urdarević jasan i kaže da je ovo potpuno nedozvoljeno.
"Ne postoji nijedan osnov u Zakonu o radu koji bi poslodavcu davao pravo da ne isplati zaradu zbog poslovnih problema. Ako zarada nije isplaćena, to se ne može pravdati lošim poslovanjem", kaže Urdarević.
Ali i ovde on kaže da je problem isti, te da ne postoji dovoljno dobar nadzor nad primenom ovog zakona.
Jedan od poslodavaca koji je angažovao egipatske radnike, a kod kog su ti radnici prijavili nepravilnosti i nekorektan odnos, za 021.rs je naveo da su ovi radnici "nestručni" i da su mu "naneli veliku štetu".
On je insistirao na anonimnosti, ali rekao je da su radnici kod njega radili samo nekoliko dana, i za navode o neisplaćenim zaradama rekao je da je "kriva posrednička agencija", ali da je on svakako imao "samo štetu od njihovog angažovanja".
Umesto institucija - civilni sektor
Tara Rukeci Milivojević i profesor Urdarević saglasni su da su u ovakvim slučajevima od presudnog značaja reakcije organizacija civilnog sektora, koji su prema njima, uglavnom dosta ažurniji i pažljiviji nego zvanične institucije. A to prepoznaju i sami radnici.
Slične prijave organizacije civilnog društva dobijaju gotovo svakodnevno, kažu za 021.rs iz organizacije ASTRA, koja se bavi podrškom žrtvama trgovine ljudima i radne eksploatacije.
Iz ASTRE navode da su bili kontaktirani i u vezi sa slučajem egipatskih radnika, nakon čega su, zajedno sa saradnicima iz Zrenjaninskog socijalnog foruma, radili na ovom slučaju.
"Pored terenske posete i primarne procene situacije, radnicima je pružena informativna podrška o njihovim pravima kao stranim radnicima u Srbiji, a potom je upućena i detaljna prijava svim relevantnim institucijama", navode iz organizacije ASTRA.
Kako ističu iz ove organizacije, prijave stranih radnika zbog neisplaćenih zarada i loših uslova rada gotovo su svakodnevne.
"Ne radi se samo o neisplaćenim zaradama, već i o lošim uslovima rada i smeštaja, dovođenju u zabludu i zloupotrebi odnosa zavisnosti", navode iz organizacije ASTRA.
Prema njihovim rečima, strani radnici su posebno izloženi kršenju radnih prava u građevinskom sektoru, ali i u uslužnim delatnostima, kao i u sektoru brige i nege.
"Kada ste u drugoj zemlji, u nepoznatom okruženju i bez poznavanja jezika i procedura, rizik od zloupotrebe je znatno veći", navodi ASTRA.
Iz ASTRE objašnjavaju da su pretnje deportacijom i gubitkom boravka čest mehanizam pritiska na strane radnike.
"Radnici često ne znaju koja su njihova prava, što se koristi za zastrašivanje. Poslodavci ih ucenjuju radnom dozvolom, zadržavanjem ličnih dokumenata ili pretnjama policijom", navode iz ove organizacije.
Kako dodaju, radnici često rade sa vizom D, verujući da je to radna dozvola, iako je ona samo prvi korak ka legalnom zaposlenju. I iz ASTRE ocenjuju da su reakcije institucija u slučajevima prijava stranih radnika često spore i neadekvatne.
"Čak i kada prijavimo slučaj kao potencijalnu trgovinu ljudima, dešava se da se, ukoliko policija i tužilaštvo ne prepoznaju elemente tog krivičnog dela, ceo slučaj odbaci bez daljeg postupanja, iako se tim ljudima očigledno dogodilo nešto ozbiljno loše", navodi ASTRA.
Iz ove organizacije upozoravaju da se u praksi često zanemaruju povrede radnih prava, neisplaćene zarade, povrede na radu i utaja poreza, iako su, kako navode, ti problemi jasno prisutni u velikom broju slučajeva.
Šta kaže egipatska ambasada?
Povodom ovog slučaja, obratili smo se i egipatskoj ambasadi u Srbiji koji tvrde da ambasada, uprkos pokušajima, nije uspela da ostvari direktan kontakt sa ovim radnicima koji su se medijima obratili sa žalbama na uslove rada.
"Ne mogu da se oslonim na prepiske ili posredne informacije. Kao ambasador, moram da razgovaram direktno sa egipatskim državljanima koji se žale kako bih mogao da im pomognem", rekao je ambasador Egipta Ahmed Salama Sulejman za 021.rs.
On je objasnio i da bez neposrednog kontakta sa radnicima u ovom slučaju, ne želi i ne može da zauzme konačan stav o tome šta se tu desilo.
Sulejman navodi da je, prema dokumentaciji i informacijama do kojih je do sada došao, kontaktirao poslodavca i egipatske radnike koji i dalje rade u toj kompaniji, ali da, kako kaže, "nije pronašao ništa sporno".
"To, međutim, ne znači da problemi ne postoje, već da ja u ovom trenutku nemam potpune informacije", pojasnio je.
Ambasador je istakao i da ne želi da ovi slučajevi budu razlog za generalizaciju, i da se predstave kao pravilo.
"Ne mogu da kažem da su svi egipatski radnici u Srbiji u lošoj situaciji. Greške i nesporazumi se dešavaju svuda, ali svaki slučaj svakako mora da se ispita", naveo je Sulejman.
On je naglasio i da je spreman da podrži egipatske radnike, ukoliko se lično obrate ambasadi i iznesu svoje navode.
"Ako dođu i kažu mi šta se dešava, ja ću stati uz njih. Ali moram da ih čujem direktno", zaključio je ambasador.
Tara Rukeci Milivojević ipak zaključuje tvrdnjom da radnici jesu pokušali da kontaktiraju ambasadu u više navrata, posebno tokom mandata prethodnog ambasadora, ali da ambasada nije pokazala spremnost da im pomogne "ni u jednom trenutku".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Zašto su rektor i prorektori Beogradskog univerziteta ostali bez funkcija u državnim institucijama?
15.08.2026.•
3
Prijavljivali su ih i saslušavali za navodnu zloupotrebu službenog položaja, optuživali da su glavni organizatori blokada visokoškolskih ustanova, jurili po ulicama, a sada su na red došle i smene.
Uhapšen vlasnik firme, osumnjičen da je prevario Jordanca za 400 miliona dinara
15.08.2026.•
3
Vlasnik privrednog društva "Taneo group" G.K. (47) uhapšen je zbog sumnje da je počinio prevaru u obavljanju privredne delatnosti, falsifikovanje službene isprave i pranje novca.
Vlada: U Deliblatskoj peščari izgorelo 3.000 hektrara, prati se aktivnost Mađarske na pregrađivanju Dunava
15.08.2026.•
4
Na teritoriji Srbije danas je bilo aktivno 39 požara na otvorenom, a u Deliblatskoj peščari požar je zahvatio površinu do 3.000 hektara.
Automobili čekaju do sat vremena na prelazima
15.08.2026.•
0
Automobili trenutno na izlaz iz zemlje najduže čekaju na granici sa Mađarskom, jer je vreme zadržavanja na Kelebiji sat vremena, a na Horgošu 1 i Horgošu 2 po 50 minuta, saopštio je Auto-moto savez Srbije.
Dečak preminuo posle pada s konja na takmičenju u Kovilovu
15.08.2026.•
2
U Urgentnom centru u Beogradu preminuo je dečak koji je ranije danas pao s konja tokom takmičenja, nezvanično saznaje N1.
Turistička agencija: Lakše povređen jedan putnik u autobusu koji je imao nezgodu u Bugarskoj
15.08.2026.•
0
Agencija Go2 Travel saopštila je da su svi putnici autobusa, koji je na povratku iz Kušadasija imao nezgodu u Bugarskoj, bezbedni i da se dobro osećaju.
Požar kod Bovanskog jezera, zahvatio i tri vikendice
15.08.2026.•
1
U vikend naselju pored Bovanskog jezera danas oko 13 časova izbio je požar koji je zahvatio tri vikendice i šumu iznad naselja, rekao je načelnik Uprave za vanredne situacije u Nišu Srđan Mitrović.
Univerzitet u Beogradu ostao najbolje plasiran univerzitet regiona na Šangajskoj listi
15.08.2026.•
6
Univerzitet u Beogradu ostao je najbolje plasiran univerzitet u regionu na Šangajskoj listi (Academic World Ranking Universities - ARWU), u kategoriji 501-600 najboljih univerziteta.
Brnabić obišla štandove naprednjaka: Hvala pristalicama što se nisu uplašili
15.08.2026.•
10
Predsednica Skuštine Srbije Ana Brnabić objavila je da je jutros obišla štandove Srpske napredne stranke.
MUP upozorava na internet prevare: Žrtva može postati svako ko koristi telefon, računar, društvene mreže...
15.08.2026.•
3
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije upozorilo je danas na internet prevare, čija žrtva može postati svako ko koristi telefon, računar, društvene mreže ili elektronsko bankarstvo.
Grbović: Ako izbori budu u oktobru, penzioneri dobijaju jednokratnu pomoć u toku kampanje
15.08.2026.•
23
Predsednik PSG Pavle Grbović je komentarišući najavu predsednika Srbije da će penzionerima biti isplaćena novčana pomoć 14. septembra, izjavio da će se to desiti u toku kampanje, ukoliko izbori budu u oktobru.
Prijatelji dece Srbije: Ministarstvo da povuče izmene Zakona o osnovama sistema obrazovanja
15.08.2026.•
3
Organizacija "Prijatelji dece Srbije" ocenila je da predložene izmene Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja suštinski menjaju položaj učenika, roditelja i nastavnika u obrazovnom procesu.
U Srbiji 25 požara na otvorenom: Stuacija na Stolovima nepromenjena, gašenje otežava nepristupačan teren
15.08.2026.•
1
Na teritoriji Srbije trenutno je aktivno 25 požara na otvorenom prostoru, pri čemu su na četiri lokacije - u Deliblatskoj peščari, na planini Stolovi, kod Bujanovca i kod Bojnika angažovani svi raspoloživi kapaciteti.
Dačić: Čitanje imena policajaca na skupu u Valjevu nastavak brutalne kampanje protiv policije
15.08.2026.•
70
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić danas je izjavio da je sinoćnji protest u Valjevu prošao u redu i miru, osim pojedinačnih slučajeva.
Vlada smenila trojicu profesora iz upravnih odbora: Đokić, Bojović i Filipović razrešeni funkcija
15.08.2026.•
32
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Tužilac Stefanović: Sva ubistva u Beogradu od početka godine su rešena
15.08.2026.•
9
Glavni tužilac Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu Nenad Stefanović saopštio je da su sva ubistva, računajući i pokušaje i pripremne radnje, izvršena od početka 2026. godine do danas rasvetljena i rešena.
Profesor o gašenju požara: U Srbiji se štede resursi, pa na kraju sve skuplje platimo
15.08.2026.•
8
Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Slobodan Milanović je govoreći o adekvatnom odgovoru na letnje šumske požare, ocenio da se u Srbiji štede resursi, ali na kraju država sve skuplje plati.
Državljanin Srbije uhapšen u Trebinju po međunarodnoj poternici zbog pranja novca
15.08.2026.•
2
Državljanin Srbije M. M. za kojim je bila raspisana međunarodna poternica zbog krivičnog dela pranja novca, uhapšen je u Trebinju.
Komentari 13
Џорџ
Mare
Marko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar