Pejičić: Vozovi na relaciji Beograd-Budimpešta moderni i brzi, kapaciteta skoro 500 putnika

Generalni direktor "Srbijavoza" Ljubiša Pejičić izjavio je da će vozovi koji će saobraćati na relaciji Beograd - Budimpešta biti moderni i brzi sa kapacitetom od 498 putnika.
Pejičić: Vozovi na relaciji Beograd-Budimpešta moderni i brzi, kapaciteta skoro 500 putnika
Foto: 021.rs
"Kapacitet voza je 498 putnika, od toga je 250 mesta predviđeno za sedenje i to u dva razreda. U prvom razredu je predviđeno 45 mesta, u drugom razredu 205. Dizajn je moderan, sedišta su presvučena kožnim presvlakama, poseduju utičnice za napajanje i svetiljke za čitanje", dodao je Pejičić.
 
Pejičić je rekao za TV Prva da je pet vozova koji će saobraćati na ovoj relaciji proizveo kineski proizvođač China Railway International/China Railway International Group (CRIC), a vozovi će se kretati na pojedinim deonicama do 200 kilometara na čas.
Naveo je i da vozovi imaju i kafeteriju gde se mogu kupiti piće i grickalice.
 
"Pored toga postoji i kafe aparat, samouslužni, gde se mogu pripremiti pića", dodao je on.
Pruga Beograd - Budimpešta predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u regionu Centralne i Istočne Evrope i ključni je deo saradnje Kine, Srbije i Mađarske u okviru inicijative "Pojas i put".
 
Srpska deonica pruge duga je 183,1 kilometar, projektovana za brzine do 200 kilometara na čas, i izgrađena je kao dvokolosečna, elektrifikovana pruga za mešoviti putnički i teretni saobraćaj.
 
Projekat podrazumeva potpunu modernizaciju železničke infrastrukture, uključujući uvođenje naprednog signalno-sigurnosnog sistema ETCS nivoa 2, ukidanje putnih prelaza u nivou i primenu savremenih evropskih standarda bezbednosti.
Pruga je deo osnovne TEN-T mreže Evropske unije i povezuje se sa panevropskim koridorima X i Xb, čime se jača pozicija Srbije kao važnog saobraćajnog i logističkog čvorišta u regionu.
 
Očekuje se da će skraćenje vremena putovanja između Beograda, Novog Sada i Subotice doprineti većoj mobilnosti putnika, razvoju dnevnih poslovnih i turističkih kretanja, kao i povećanju konkurentnosti železnice u odnosu na drumski i avio-saobraćaj.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Logika

    15.02.2026 12:11
    Stajanje
    Ako dobro tumačim, 250 putnika će stajati?
  • Daniel

    15.02.2026 10:33
    Ovo je sramotno. I dalje smo rođaci sa sela kojima se ne dozvoljava ulazak u grad. Kada ćemo ući u EU? Život mi prođe gledajući kriminalce u vestima.
  • Žaomi

    15.02.2026 08:59
    Znači sa konja na magarca, sa švajcarskog Stadlera na kineske bezimene krntije. A sve ovo nabrojano već ima u Stadler Kiss dvospratnim kompozicijama tzv. Soko vozovima koje su maksimalno redukovane pa sada idu na svaka 2 sata što je kazna za novosađane a i za dalje putnike jer gužve budu tolike u običnim Flirt kompozicijama da ljudi stoje između redova i dišu za vrat onima koji sede. Kada dodamo to da NS nema stanicu već skoro 500 dana pitamo se kakve li dalje namere imaju radikali prema nama, jeza da nas uhvati.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Odakle Srbija uvozi najviše mleka?

Srbija najviše mleka, polovinu ukupne količine, uvozi iz Bosne i Hercegovine - reč je o ukupno 6.026 tona u 2025. godini, za šta smo platili četiri miliona evra.

Picula: Nije EU švedski sto

Tonino Picula, stalni izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, u autorskom tekstu za Radar analizirao je odnos srpskih vlasti prema evrointegracijama.

Koga crkva nagrađuje, a koga kažnjava?

Odluka vrha Srpske pravoslavne crkve da iz crkvene zajednice isključi teologe Vukašina Milićevića i Blagoja Pantelića otvorila je pitanje odnosa Crkve prema unutrašnjoj kritici, ali i prema političkim strukturama vlasti.