U EU radi više od 3.000 data centara, Srbija ih ima 13

Evropa želi da postane supersila u oblasti veštačke inteligencije i planira da znatno poveća broj data centara kako bi stigla globalne konkurente ali se susreće sa problemom ogromne potrošnje energije.
U EU radi više od 3.000 data centara, Srbija ih ima 13
Foto: Pixabay
Evropska komisija u maju će predstaviti planove za utrostručenje kapaciteta data centara u EU u periodu od sedam godina.
 
Brisel želi da smanji razliku u oblasti veštačke inteligencije u odnosu na SAD i Kinu i da bi to uradio treba da nametne brzo širenje kapaciteta računarstva u oblaku.
Međutim, i Evropa se, kao i SAD, suočava sa negodovanjem javnosti jer data centri troše mnogo energije i vode koja je potrebna za hlađenje servera.
 
U nacrtu Komisijinog dokumenta, u koji je imao uvid briselski portal Politiko, navode se podaci koji ukazuju da se mnogi data centri već bore sa lošom energetskom i efikasnošću potrošnje vode.
Takođe širom kontinenta lokalne grupe protestuju zbog ekoloških i socijalnih uticaja širenja data centara.
 
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, u 2024. su data centri apsorbovali oko 1,5 odsto struje u svetu i procenjuje se da će se ta potrošnja do 2030. udvostručiti i dostići nivo potrošnje zemlje poput Japana.
 
"Ako se ne upravlja proaktivno, takav razvoj mogao bi da ugrozi sigurnost snabdevanja, pogorša zagušenje elektromreža i poveća cene struje", navela je Komisija u nacrtu strategije u koju je Politiko imao uvid.
 
Da će potrošnja energije biti izazov govori i činjenica da polovina postojećih evropskih data centara ne ispunjava ključni kriterijum energetske efikasnosti, odnosno da značajan deo struje gubi na hlađenje i infrastrukturu a ne na računarstvo. Takođe svaki peti ima veoma loše performanse energetske efikasnosti.
 
Evropa danas ima više od 3.000 data centara i druga je po tome u svetu posle Amerike. Evropski data centri mahom su koncentrisani u Nemačkoj (507), Velikoj Britaniji (509), zatim Holandiji, Francuskoj i Irskoj.
 
Istovremeno se brzi rast izgradnje data centara beleži u nordijskim zemljama sa hladnijom klimom i južnoj Evropi koja ima rasploživo zemljište.
 
Podaci iz Mape data centara (DataCenterMap) pokazuju da u svetu rade 11.102 data centra od kojih 4.088 u SAD,  369 u Kini, 181 u Rusiji, 270 u Australiji, 286 u Kanadi.
 
U Srbiji ima 13 data centara, u BiH četiri, na Kosovu jedan, u Hrvatskoj 16, Sloveniji 20, Mađarskoj 17, Bugarskoj 31, Rumuniji 63.
 
I sa druge strane Atlantika se u uslovima energetske krize i brze izgradnje infrastrukture veštačke inteligencije postavlja isto pitanje i neki predlažu moratorijum na izgradnju data centara.
 
Nezavisni senator Berni Sanders i kongresmenka Aleksandrija Okazio-Kortes predstavili su politiku koja ima za cilj da osigura da bum veštačke inteligencije štiti životnu sredinu i zajednice i koristi radnicima a ne da im šteti.
 
Sanders i Okazio-Kortes kažu da bi privremena zabrana dala vremena vladi SAD da stvori snažnu zaštitu za veštačku inteligenciju koja, kako su rekli, utiče na sve, od ekonomije do blagostanja i demokratije, preneo je britanski Gardijan.
"Veštačka inteligencija i robotika stvaraju najveću tehnološku revoluciju u istoriji čovečanstva... Kongres (SAD) ja daleko od onoga gde bi trebalo da bude u razumevanju prirode te revolucije i njenih uticaja", ocenio je Sanders.
 
Gardijan piše i da su od avgusta prošle godine mnogi gradovi i okruzi širom SAD privremeno zabranili izgradnju data centara i da se to razmatra u još 11 saveznih država.
 
Istraživanja inače ukazuju da su Amerikanci sve više zabrinuti oko veštačke inteligencije i njenih uticaja.
 
Jedno istraživaje pokazalo je da većina ispitanika smatra da taj sektor treba da bude bolje regulisan kako bi se ograničili negativni efekti na društvo dok je drugo ukazalo da takođe većinu Amerikanca u vezi data centara  brine potrošnja energije.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Nikola

    27.03.2026 07:41
    Ma to nema veze! PredCednik je juce rekao da ce do Vidovdana inteligentni roboti da setaju po Srbiji a da ce se na EXPO ici letecim taksijima. Sta ce nam ti centri kada ce roboti da sve odrade. I vidite da su srbi produzili zivotni vek. U ovih deset opstina gde je glasanje ima stotine glasaca starosti od 100 do 133 godine.
  • Zovite pravim imenom

    27.03.2026 07:27
    Videla zaba da se konj potkiva.
  • Zamenik zamenika

    26.03.2026 16:18
    U dogovor između EU i Australije i slobodnoj trgovini i jedinstvenom tržištu spada i to da Australijanci sada mogu slobodno živeti i raditi u EU četiri godine i obrnuto. Građani EU u Australiji. To znači da sada imaju više prava u EU nego Britanci ili Srbi koji ne žele u EU. Slobodno kretanje ponudilo je milionima osim građanima Srbije fantastične prilike.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Pre 46 godina umro Josip Broz Tito

Neprikosnoveni lider socijalističke Jugoslavije Josip Broz Tito umro je 4. maja 1980. godine, a na čelu zemlje, od 1963. Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, nalazio se punih 35 godina.