Krivične prijave i blokirani računi: Kako je poslovala mreža dobavljača za radove na Železničkoj stanici
Beogradski ogranak kineske kompanije CCECC, koji je bio zadužen za rekonstrukciju Železničke stanice u Novom Sadu, formirao je čitavu mrežu malih dobavljača za izvlačenje novca iz sistema, sa jednim zaposlenim.
Foto: 021.rs
Sada su sve te firme uglavnom u likvidaciji, skoro protiv svih su se vodili krivični postupci, a neretko su im zakonski zastupnici bili stranci, kineski, mađarski i makedonski državljani, pokazalo je istraživanje koje su sproveli autori Radara i članovi Anketne komisije za ispitivanje odgovornosti za urušavanje nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Deo razgranate mreže malih dobavljača kompanije China Civil Engineering Construction Corporation Balkan (CCECC) bile su tek osnovane firme bez ijednog ili sa jednim zaposlenim i služile su za izvlačenje novca. Protiv nekih se vode krivični postupci, a mnoge su već izbrisane iz registra ili je u toku njihova prinudna likvidacija, ističe se u tekstu.
Takva preduzeća se u literaturi, koja se bavi pranjem novca i utajom poreza, nazivaju "ljuska firmama" (shell companies), jer su ništa drugo do kulise za odliv novca iz zakonitih tokova preko fiktivnih faktura.
O sličnim šemama Radar je pisao i u prošlom broju (Poslove dobijali od države, podizali keš i kupovali kriptovalute), kao i u novembru prošle godine, u tekstu Arheološki radovi i firme iz podzemlja.
Krivične prijave za poresku utaju i prevare
Prema informacijama Radara, tu razgranatu mrežu CCECC-a činilo je najmanje 21 privatno preduzeće i sva su osnovana u periodu od samo nekoliko godina, između 2020. i 2024. Postoje indicije da je preko tih ljuska firmi CCECC, kako saznaje Radar, iz zakonitih tokova novca izvukao, ili kako se to kolokvijalno kaže oprao, više od sedam miliona evra, pri čemu spisak ovih ljuska firmi verovatno nije konačan. Važno je napomenuti i da su protiv skoro svih tih firmi podnesene krivične prijave za poresku utaju i prevaru u pomaganju.
Mediji su u martu 2025. preneli zvanično saopštenje da su pripadnici UKP-a uhapsili 11 od 16 osumnjičenih lica koja se terete da su izvršenjem različitih krivičnih dela oštetili Republički geodetski zavod za skoro 100 miliona dinara. Među uhapšenima bili su i Zoran Đorić i Goran Antić, jedini vlasnici firmi Danube Crown i Globalna priča. Obojica su pre hapšenja bili "dobavljači" i CCECC-a, s tim što je sa kineskom kompanijom Đorić poslovao preko druge svoje firme, Geverb, a Antić preko Globalne priče.
To što su zajedno uhapšeni i što su obojica bili partneri CCECC-a nije jedino što spaja ova dva "biznismena", prenose autori teksta.
Antić je, naime, Globalnu priču osnovao u septembru 2023, a već u januaru 2024. vlasništvo nad njom preuzima Petrivax, a upravljanje, preko firme Ceprovex, njen zakonski zastupnik Goran Goce Proev. Upravo taj makedonski državljanin bio je jedno vreme direktor i firmi Geverb i Danube Crown, koje je Đorić osnovao u avgustu i novembru 2023. Nijedna od njih nikada nije objavila nijedan finansijski izveštaj, vlasnicima je zabranjen prenos vlasništva, a račun firme Danube Crown je od marta u blokadi zbog duga od skoro 8,6 miliona dinara.
Deo "ekipe" sa kojom je sarađivao CCECC bio je i Nima Construction, koji je od prve vlasnice Marije Nikolić preuzeo Jovan Antonijević. Četiri godine ranije, kao 18-godišnjak Antonijević je postao gazda prve svoje firme, Koral iz Barajeva. Prema informacijama Radara, njegova Nima bila je angažovana i na rekonstrukciji Železničke stanice u Novom Sadu, a tokom celog njenog poslovanja Antonijević je bio na izdržavanju zatvorske kazne.
Pre dve godine, u aprilu 2024, Koral je izbrisan iz registra i u tom trenutku mu je račun bio blokiran zbog duga od 6,7 miliona dinara. Nima Construction nije do sada objavila nijedan izveštaj o poslovanju, a odlukom NBS od januara 2025. "dužnik ne može da raspolaže sredstvima na računima kod banaka".
Igra žmurke ili ko su formalni, a ko stvarni vlasnici
Kod značajnog broja ovih "ljuska" firmi, nastalih krajem ili nakon 2023, čiji su osnivači srpski državljani, već nekoliko meseci posle osnivanja došlo je do promene vlasnika. Sama po sebi, ta promena je potpuno zakonita i može imati različite ekonomske razloge – prodaja udela, neuspešan biznis, ulazak novog investitora… Međutim, kada se takav obrazac masovno ponavlja, naročito kod firmi bez realne poslovne aktivnosti, bez zaposlenih i imovine, on može biti signal da su prvobitni osnivači bili samo formalno "lice na papiru", a da se pravi, stvarni vlasnici skrivaju u pozadini.
U praksi su upravo firme sa kratkim životnim vekom i brzom promenom vlasništva prepoznate kao jedan od indikatora mogućeg pranja novca i skrivenog vlasništva. Prvo se osniva društvo na ime jednog lica, a zatim se udeo prenosi na drugog vlasnika, često iz inostranstva ili iz grupe povezanih lica, čime se dodatno zamagljuje trag novca i odgovornosti.
Mehanizam izvlačenja novca
Mehanizam izvlačenja novca iz sistema funkcioniše tako što mala "ljuska" firma izdaje velikoj fiktivnu fakturu za uslugu ili robu koja nikada nije isporučena. Vrlo često se kao opis usluge koriste konsultantske usluge, marketing, IT podrška, građevinski radovi po ugovoru, baš zato što se takve usluge teško proveravaju na licu mesta. Na fakturi stoji iznos, datum, broj, sve kao da je posao stvarno obavljen.
U PDV sistemu svaka faktura nosi dve ključne cifre i to osnovicu i PDV. Ako "ljuska" firma izda račun na 100 dinara neto, uz stopu PDV-a od 20 odsto, ukupna vrednost fakture je 120 dinara. Velika firma plati tih 120 dinara preko računa i tu se već stvara iluzija zakonitog poslovanja. Banka vidi da je račun plaćen, knjigovođa vidi uredan ulazni dokument, a u poreskoj prijavi se pojavljuje ulazni PDV od 20 dinara, koji velika firma ima pravo da odbije i povrati na račun države, odnosno njenih građana. Na prvi pogled, sve deluje normalno, nabavljena je usluga, plaćen je PDV dobavljaču, država će dobiti svoj deo.
Suština zloupotrebe krije se u tome što je posao iz fakture izmišljen. Velika firma koristi ovaj imaginarni trošak na dva načina. Prvo, tih 20 dinara iskazuje kao ulazni PDV i na taj način smanjuje svoju obavezu prema državi. Drugo, neto iznos od 100 dinara knjiži kao trošak u svojim poslovnim knjigama i smanjuje osnovicu za porez na dobit. Na papiru, kompanija posluje manje profitabilno, jer joj je dobit smanjena zahvaljujući fiktivnim troškovima.
Tri modela za prikrivanje tragova novca
Šta se dešava sa novcem? Sa računa velike firme tih 120 dinara odlazi na račun male, ali se nakon toga, dogovorenom rutom, novac vraća vlasniku velike firme, često u gotovini, podignutoj sa bankomata i podeljenoj u kovertama, ponekad preko novih fiktivnih ugovora, pozajmica ili usluga prema povezanim licima.
Mala firma, odnosno njen vlasnik, zadržava svoju proviziju, recimo 10 dinara, a ostatak od 110 dinara isporučuje organizatoru šeme, vlasniku velike firme. Na taj način, od 120 dinara koji na papiru izgledaju kao zakonito plaćanje, 110 dinara završava u džepu vlasnika firme, neoporezovano i teško za praćenje.
Drugi model je da vlasnik "ljuska" firme podigne gotov novac, zadrži proviziju, a ostatak prebaci na nekog trećeg, rođaka ili posrednika. Treći model je da mala firma podigne novac od naplaćene fakture, a da vlasnik ili treće fizičko lice otvori nalog u kripto‑menjačnici, prođe osnovnu verifikaciju i uplati taj novac. Za taj iznos zatim kupuje kriptovalutu, najčešće Tether, zbog relativne stabilnosti njegove vrednosti.
Srpska posla firmi čiji su vlasnici državljani Kine i Mađarske
Na spisku prilično čudnih partnera CCECC-a našle su se i firme čiji su vlasnici državljani Mađarske. U prototip "ljuska" firme savršeno se uklapa The Growth CO LLC, čiji je vlasnik Zoltan Rudolf Horvat 2023. u Srbiji osnovao još dve firme, Falu Haz 78 i Tenger 11. Njemu je, međutim, od novembra 2023. zabranjeno da raspolaže njihovom imovinom.
Kao jaje jajetu na Horvatove firme liče i njihovi "zemljaci i vršnjaci", HEGY 2023 i Folyo 73, koje je iste godine osnovao Peter Karolj Kančar. Pre godinu i po Poreska uprava im je oduzela PIB, a NBS zabranila raspolaganje sredstvima na računima kod banaka. Zanimljivo je i da Horvatove i Kančarove firme imaju istu elektronsku adresu, a zajedničko im je da nijednom nisu objavile redovne godišnje finansijske izveštaje.
Isto važi i za firmu Vladkov, koju je pre tri godine osnovao Vlado Kovačević, a posle samo mesec dana preuzela ju je Kristina Saitović, da bi pre dve godine njen formalno jedini gazda postao makedonski državljanin Daniel Đorđevski. I toj firmi je oduzet PIB i zabranjeno raspolaganje novčanim sredstvima. Bez PIB-a je ostao i TAS COM 011, koji je Goran Tasić samo mesec posle osnivanja preneo na Zorana Kedžića.
Za V Team 040 početak je bio obećavajući, jer je osnovan 2023. i već u prvoj godini je ostvario neto dobit od 139.000 dinara. U 2024. je prihode povećao sa 1,1 na 13,7 miliona, a profit na 926.000 dinara. Vlasnik firme je Miloš Vujačić, koji je mesto direktora u oktobru 2025, kada joj je i blokiran račun, prepustio Milošu Pejičiću, koji je ujedno vlasnik i direktor firme Sunčano zlato. Njena elektronska adresa je westbalkanhidraulik@gmail.com, a iza kompanije West Balkan Hidraulik se nalazi Milan Divljak, optužen 2014. za izvlačenje novca iz Azotare Pančevo, zajedno sa Draganom Đurićem.
Opširnije o ovoj temi čitajte na Radaru.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
U ponedeljak nastavak suđenja za Generalštab, studenti pozvali na okupljanje ispred suda
22.11.2026.•
0
Suđenje ministru kulture Srbije u tehničkom mandatu Nikoli Selakoviću i ostalim optuženima za slučaj "Generalštab" trebalo bi da bude nastavljeno sutra.
Četvrt miliona domaćinstava u Srbiji živi na jednom minimalcu
22.11.2026.•
0
Prosečno srpsko domaćinstvo svaki drugi zarađeni dinar u toku mesecu potroši na hranu, bezalkoholna pića, stanovanje i komunalije.
O planu Studentske liste prema Kosovu, Rusiji, EU, Kini: "Pragmatično, ali sa naglaskom na nacionalnom"
22.11.2026.•
2
Gotovo mesec dana nakon uverljive pobede na parlamentarnim izborima 25. oktobra, o spoljnoj politici Studentske liste malo se zna.
Srpski planinar teško povređen nakon pada sa stene u Severnoj Makedoniji
22.11.2026.•
0
Instruktor alpinizma iz Srbije (61) zadobio je teške telesne povrede nakon što je pao sa stene tokom penjanja u području starih tunela kod Demir Kapije.
Brnabić saopštila da je dobila pretnje i da su za to odgovorni studenti
22.11.2026.•
15
Visoka funkcionerka SNS Ana Brnabić saopštila je da je dobila preteću telefonsku poruku, u kojoj je prećeno smrću njenom detetu.
Fajnenšel tajms o Generalštabu: Vučić lično pritiskao zvaničnike da uklone prepreke za izgradnju Tramp hotela
22.11.2026.•
4
Britanski list "Fajnenšel tajms" objavio je da je bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić "lično vršio pritisak na zvaničnike da uklone prepreke za izgradnju Trampovog hotela u centru Beograda".
Od Milana Radoičića ni traga ni glasa: Ko snosi odgovornost za to i koje su tri moguće posledice
22.11.2026.•
16
Da li je Milan Radoičić napustio Srbiju i ako jeste, kako je mogao da ode bez pasoša - pitanja su na koja nadležne institucije ne daju odgovor.
Pelet ne pojeftinjuje: Dva su razloga za to
22.11.2026.•
4
Tržište drvnog peleta u Srbiji dobro je snabdeveno, a potražnja opada iz nedelje u nedelju, ali cene su i dalje visoke, između 42.000 i 48.000 dinara po toni.
Milivojević traži zabranu SNS: "Jer motika sa korovom ne pregovara"
22.11.2026.•
34
Predsednik DS Srđan Milivojević poručio je da je zabrana SNS neophodan korak u oslobađanju Srbije od sistema koji je razorio institucije, urušio moralne vrednosti i normalizovao korupciju, nasilje i zloupotrebu vlasti.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - bez izuzetka
22.11.2026.•
9
Svakog dana novi 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Šta Studentska lista planira da uradi sa Expo: "Prvo - provera da li je bezbedan"
22.11.2026.•
6
Na pitanje postoji li mogućnost da izložba Expo 2027 bude otkazana, Danijela Milovanović Rodić sa Studentske liste i vanredna profesorka Arhitektonskog fakulteta za N1 je kazala da postoji.
Vučić najavio da će otići iz Skupštine Srbije: "Iako mu se ne može verovati, to će možda i uraditi"
22.11.2026.•
52
Nakon tri dana monologa bivšeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića iz poslaničke klupe na strani opozicije u parlamentu, novi predsednik Skupštine Aleksandar Čupić izabran je većinom glasova.
Karić podnosi predlog Skupštini: Biračko pravo da se stiče već sa 16 godina
22.11.2026.•
12
Pokret snaga Srbije Bogoljuba Karića najavio je da će u ponedeljak, 23. novembra podneti Skupštini Srbije predlog za snižavanje starosne granice za biračko pravo na 16 godina.
Fico pozvao Evropsku komisiju da prati Srbiju: "Urušavanje pravne države"
22.11.2026.•
48
Slovački premijer Robert Fico pozvao je Evropsku komisiju da preventivno prati situaciju u Srbiji, ocenjujući da u toj zemlji dolazi do urušavanja pravne države.
Dimitrijević: Pitaćemo građane Srbije da li žele u EU ili ne
22.11.2026.•
49
Kandidatkinja Studentske liste Ana Dimitrijević izjavila je za N1 da će, kada Srbija ispuni uslove za članstvo u Evropskoj uniji, građani biti pitani da li žele da zemlja postane članica EU.
Šta je Marko Kričak izjavio kod tužioca: "Mislio sam da ću dobiti orden za slučaj Senjak"
22.11.2026.•
9
Šta je nekadašnji načelnik UKP-a Marko Kričak izjavio na saslušanju posle hapšenja zbog nameštanja dokaza Veselinu Miliću u slučaju ubistva na Senjaku?
Zaharova: Srbija neće da uvede sankcije Rusiji i izda nas
22.11.2026.•
22
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da se "Srbija ne pridružuje antiruskim sankcijama".
Dvojica uhapšena zbog podmetanja požara u firmi na Vračaru
21.11.2026.•
1
Policija je u Beogradu uhapsila dve osobe zbog sumnje da su izazvale požar u jednoj firmi na Vračaru, saopštio je MUP.
Vukosavić: Energetski sistem Srbije u ozbiljnim problemima
21.11.2026.•
20
Energetski sistem Srbije suočava se sa ozbiljnim problemima, rekao je poslanik Studentske liste Slobodan Vukosavić.
Komentari 11
Poslovne tajne
Miodrag iz Peći
Faktički pojelo vreme. Imre Farkaša je doslovno proteran za Skoplje. Zašto se nije stanica srušila i sa novim materijalima ponovo izgradila jer je Srbija odavno odustala od rekonstrukcije postojeće zgrade ili objekta već rušenje i izgradnje po postojećim projektima poput Stare Pošte 2 ili novi poput Hotela Jugoslavija ili Generalštaba.
Sličnu sudbinu čeka i rekonstrukcija Hotela Slavija jer samo rušenjem pregradni zidova između dva apartmana bez izgradnje podzemnih garaža, kuhinje, perionice se više ne mogu graditi hoteli a gde su bazeni i teretane... Kako gostima obezbediti garaži sa električnim punjačima i auto perionicu koju MORA svaki moderan hotel da ima.
dacic
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar