Evangelistička crkva u Pančevu i Šuvakov salaš - Klisa u Vrbasu među zaštićenim spomenicima kulture

Vlada Srbije donela je odluku o utvrđivanju Evangelističke crkve sa pomoćnim zgradama (sveštenički stan i parohijski dom) u Pančevu, Doma štampe u Beogradu i Mađarske reformatorske crkve u Debeljači za spomenike kulture, kao i o utvrđivanju Šuvakovog salaša - Klisa u Vrbasu za arheološko nalazište.
Evangelistička crkva je podignuta 1906. godine, za potrebe pančevačkih evangelika, prema planovima koje su dali arhitekte Franc Sabolč i Julijus Pap, i predstavlja važan primer neogotičke arhitekture u našim krajevima. Iako je malih dimenzija, na njemu je postignut sklad razuđenih masa i sažete dekorativnosti, a značajna je i ambijentalna vrednost crkve, koja položajem, karakterističnom siluetom i dominantnom visinom definiše pjacetu ispred, daje pečat i prepoznatljivost mestu na kome nepravilna urbanistička matrica pred arhitektu postavlja visoke zahteve, stoji u odluci Vlade objavljenoj u "Službenom glasniku".
 
Arheološko nalazište Šuvakov salaš - Klisa nalazi se oko kilometar istočno od Vrbasa, na površini od 5,5 hektara. Stručnjaci Muzeja Vojvodine obavili su zaštitna arheološka istraživanja od 1984. do 1996. godine i tom prilikom utvrdili praistorijski horizont naselja, srednjovekovno naselje i groblje (10-15. vek), trikonhalnu crkvu (13-15. vek) i manji odbrambeni sistem s kraja 15. ili početka 16. veka. Izvedena arheološka istraživanja doprinela su da se srednjovekovni Vrbas locira na arheološkom nalazištu i da se bolje sagleda i interpretira period od 10. do 15. veka na prostoru centralne Bačke, a u Vladi smatraju da je od izuzetne važnosti nastavak istraživanja kako bi se dopunila slika o nastanku i razvoju ovog naselja i crkve koja je posebnu pažnju privukla neobičnom pojavom bočnih konhi. Značajan doprinos čini rekonstrukcija crkve koja bi bila prezentovana javnosti i uvedena u turističku ponudu čime bi bio obogaćen prikaz kontinuiteta istorije Vrbasa.
 
Dom štampe u Beogradu podignut je u periodu od 1958. do 1961. godine prema pobedničkom konkursnom projektu arhitekte Ratomira Bogojevića (1912-1962) i oblikovan u duhu savremene arhitekture. U vreme građenja predstavljao je novinu u oblasti modelovanja poslovnih objekata u Srbiji i predstavlja jedno od retkih realizovanih dela arhitekte Bogojevića, na kojem je autor u punom smislu demonstrirao vrhunsku sposobnost u rešavanju organizacije prostora i ostvario jedinstvenu likovnu predstavu preciznih strukturalnih veza i detalja.
 
Smatra se najznačajnijim ostvarenjem u Bogojevićevom stvaralačkom opusu, što dobija dodatno na značaju imajući u vidu kratak životni i radni vek ovog autora, a nastao je za potrebe smeštanja dve institucije - Kulturnog centra Beograda i Saveza novinara Jugoslavije. Dom štampe po svom urbanističkom položaju i likovnoj strukturaciji predstavlja, prema oceni Vlade Srbije, najznačajniji posleratni doprinos uobličenju Trga republike, jednog od najstarijih delova gradskog jezgra, i pokazuje autorov stav prema neposrednoj okolini, koju čine objekti značajnih kulturno-istorijskih i arhitektonsko-urbanističkih vrednosti.
 
Mađarska reformatorska crkva u Debeljači zidana je od 1830. do 1838. godine na temeljima stare crkve koja je izgorela u požaru. Projaktant je bio inženjer Šagok Aladar, a današnji monumentalni oblik dobija 1938. godine nakon većeg renoviranja. Solidnost gradnje, monumentalnost i dekorativni elementi ukazuju na prostorno-arhitektonske i stilske vrednosti od većeg značaja, a specifičnosti koje odlikuju reformatorske crkve daju ovom zdanju kvalitet retkosti, navedeno je u odluci Vlade Srbije.
  • luteran

    12.08.2019 16:29
    Los je prevod (evalielicy sk, evangeliken gr...) su u stvari luterani clanovi luteranske crkve to su u Vojvodini slovaci i (proterani) nemci, reformatska crkva je kalvinisticka i oni su kalvinisti, uglavnom madjari. Svi oni zajedno sa cvinglistima (svajcarskim evangelistima) cine grupu protenstantskih hriscana koji su se odvojili od katolika u vreme reformacije koju je pokrenuo Martin Luter pre 501. godinu. Nakon cega je usledio tridesetogodisni rat izmedju protestanata i katolika koji je opustosio evropu. Rat je zavrsen kad su protestanti (luterani, kalvinisti i cvinglijeva crkva) dobili ista prava kao katolici.
    Protestanti ne priznaju papu izmedju ostalog. I najveca je uvreda protestantu cestitati katolicki uskrs.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina