Sistemski slom
Tog prvog novembra prošle godine nije pala samo nadstrešnica nego i ideja da institucije, zakoni i struka još uvek imaju težinu veću od konferencije za štampu i partijske parole.
Foto: 021.rs
Posle beskrajnog muljanja, mimikrije i spasonosnog "samo taj deo nismo renovirali" narativa, koji se raspao istom brzinom kojom su na internetu isplivali snimci radova, pojavila se jedna čudna, gotovo staromodna pojava: ljudi koji su rešili da rade posao bez plate, bez pečata i bez naloga odozgo.
Ljudi koji su poverovali da javni interes još uvek nije mrtav, pa su sklopili neformalnu anketnu komisiju i, umesto da traže dozvolu, krenuli da traže istinu. I to onu najdosadniju, papirnu, komplikovanu, prepunu datuma, aneksa, propisa, imena i potpisnika, onu koja smrdi na arhivu i mastilo, ali jedina drži konstrukciju iznad glava građana.
Ta komisija: profesor prava Tanasije Marinković, ekonomista Dušan Dobromirov, građevinac Vladan Kuzmanović, medijska istraživačica Dubravka Valić Nedeljković, sudije Vida Petrović Škero i Radmila Dragičević Dičić, projekt-menadžer Vladimir Obradović, tužiteljka Jasmina Paunović i drugi koji su poverovali da stručnost nije relikvija, podelili su se u četiri podgrupe, uključili razum i savest i posle skoro godinu dana od pada nadstešnice objavili završni dosije naslovljen tačno onako kako se u stomaku oseća: "Lom nadstrešnice – slom sistema, godinu dana kasnije".
I umesto da nam ulepšaju dan, prosuli su pred nas inventar jedne države u ogledalu, gde se iza svake reči "rekonstrukcija" krije improvizacija, iza "otvaranja" gradilište, iza "najbezbednije" statika bez potpisa, a iza "javnih nabavki" dogovori među prijateljima, jer kako drugačije?
Šta su pronašli? Da počnemo od onoga što bode oči a ne traži prevod: radovi su godinama tekli bez urednih dozvola, a građevinska dozvola za ovaj gigantski projekat (108 kilometara pruge, mostovi, stanice) izdata je 16. oktobra 2024, jer šta ono beše ostane pre nego što poslednji izađe i ugasi svetlo? A da, dozvola.
Rešimo brzinski, imamo ljude. Državni inspektor nije video gradilište do dana kada se sve srušilo, nadzor je poveren praktično onome ko je i gradio (jer što da komplikujemo, ionako smo svi zaposleni kod "sam svoj gazda"), a izvođači i nadzorni konzorcijumi sa tankom reputacijom su uredno štancovali papire da je sve "u skladu sa projektom", što je fraza koja u ovoj zemlji znači "niko neće odgovarati".
Ako vam sve ovo zvuči kao balkanska verzija globalnog sporta u kome se brzina meri po broju preskočenih procedura, pričekajte brojke, jer one su najbolji prevodioci bezubog sistema: izvornih 330 miliona evra se pretvorilo u preko milijardu, i ne pitajte kako, jer ćete dobiti seminar o međudržavnim sporazumima, "prijateljskim aranžmanima", netransparentnim aneksima, i uz to još i dodatnih 65 miliona dolara isparenih na brzinu, jer je trebalo otvoriti stanicu na vreme.
Kad se prašina slegne, komisija procenjuje da je oko 700 miliona evra naprosto isceđeno iz poreznika kao limun, a da je po zatvaranju stanice projekat nastavio da otkucava gubitke: 35.000 evra dnevno, dan po dan, sve dok "sistem" ne odluči da je vreme da prestane da krvari.
I onda ono najteže za gutanje, jer je i najlakše osporiti spinom; kad su sve podgrupe: građevinska, pravna, ekonomska i medijska ukrstile beleške, kad su inženjeri i pravnici i brojke seli za isti sto, iz onog papirnog džumbusa izronio je zaključak koji ne možete nazvati "tehničkim propustom", a da ne zvučite uvredljivo prema fizici: ovo nije slučajnost, ovo je obrazac, a obrazac se zove organizovana kriminalna grupa.
Da, ta fraza koja se kod nas koristi za filmove, ovde je upotrebljena u najdoslovnijem smislu: lanac odluka, pritisaka, izmena propisa i raspodele posla koji se, po nalazima, penje do vrha vlasti, toliko visoko da je komisija morala glasno da izgovori i ono ime koje se obično šapuće, pozivajući tužilaštvo da proširi istragu do funkcije predsednika. Kad pravnici koji znaju paragraf do poslednje fusnote kažu "osnov sumnje", to nije metafora, to je pravni prag, a ovde je pređen.
Pravni deo nalaza je možda najhladniji, ali i najrazorniji: država je povredila pravo na život ne zato što su zle sile navodno podmetnule eksploziv, nego zato što su zakoni svesno gurani u stranu. Zakon o planiranju i izgradnji razmekšan do neprepoznatljivosti (rekonstrukcija svedena na bojenje zidova, bez ozbiljne verifikacije nosivosti), javne nabavke prepisane u dogovore među ćacikama, inspekcije isključene kao višak birokratije, sve pod mantrom "efikasnosti" koja u prevodu znači "bez pitanja".
Ako vam je ikad delovalo da se propisi menjaju kao da su pisani za jednog investitora, jednog izvođača i jedan televizijski termin - niste se prevarili, samo niste imali dokument da to dokažete; sada ga imate.
Najpotresniji detalj međutim nije cifra niti fusnota, nego onaj momenat kada profesija priznaje da je doživela slom: kad profesor građevine kaže da su standardi sahranjeni pod političkim pritiscima, da se konstrukcija opterećivala novim krovom bez ozbiljnog preispitivanja šta stara može da podnese, da nadzor nije nadzirao nego legitimisao, da se jedna kompanija pojavio kao "međunarodni" autoritet sa reputacijom koja ne bi prošla ni najjednostavniju proveru u pristojnoj javnoj upravi, a potom potpisao da je sve bezbedno. I da se onda, naravno, sve srušilo.
Komisija nije stala na registru žalopojke, nego je, možda i naivno hrabro, rekla šta sledi: tužilaštvo mora da radi svoj posao do vrha, sudovi moraju da izdrže pritisak, institucije da povrate smisao, a ako se pokaže da je partija na vlasti funkcionisala kao kriminalna organizacija, da se aktiviraju ustavni mehanizmi. Neko će reći preambiciozno, preglasno, previše; ali posle 16 kovčega u prošlosti i ko zna koliko u budućnosti svako "previše" je kasno i smešno.
I na kraju, kome je namenjen ovaj izveštaj i ko treba da ga čita? Namenjen je tužiocima koji vole da kažu da im nedostaju dokazi, pa evo. Pred vama su potpisi, datumi, svedočanstva i logičke veze koje možete da testirate na sudu; namenjen je sudijama koje su, da beskonačno parafraziram, položile zakletvu da će braniti zakon, a ne telefonski poziv; namenjen je inženjerima koji treba da kažu "dosta", i novinarima koji treba da se sete da je njihova glavna obaveza prema javnosti, a ne prema uredniku koji je dobar sa nekim iz SNS-a; namenjen je i građanima koji znaju da za pravdu treba ekstremno mnogo upornosti.
I kad sledeći put neko pred kamerom izgovori "najbezbednije u regionu", "svetski standardi", "sve po zakonu", setite se da postoji čitav tom koji objašnjava šta je palo, zašto je palo, ko je potpisao da neće pasti i koliko nas košta da se pravimo da verujemo; setite se da postoji dokument koji precizno mapira put od "rekonstrukcije" do poslednje noći, od "otvaranja" do zatvaranja, od "projekta veka" do spomenika na stanici.
Izveštaj postoji da bismo sledeći put umesto pitanja da li je bezbedno postavili sebi drugo, manje lepo: Da li ćutanje pomaže gravitaciji?
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
0
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
5
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
1
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
1
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
17
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
0
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
49
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
11
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Najskuplji stan u Srbiji u 2025. godini plaćen 1,8 miliona evra
02.05.2026.•
3
Najskuplji stan u Srbiji koji je prodat tokom 2025. godine plaćen je ukupno 1,8 miliona evra i nalazi se u naselju "Beograd na vodi", dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra.
Komentari 22
BIMA
Broj minusa na komentare podrške najbolje govori koliko autorka pogađa metu.
Anketnoj beskrajno hvala za odvojeno vreme i energiju, i, možda na prvom mestu: za hrabrost!
Nikola
Милисав
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar