Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Foto: 021.rs (AI)
Prosečno upućeni građanin gotovo da bi iz predsednikovih reči mogao pomisliti kako u najvećoj zemlji na Zapadnom Balkanu "sve cveta".
Međutim, situacija u ovdašnjoj privredi je kompleksnija, sa mnogo slabih tačaka. Čini se da pogled u spoljnotrgovinsku razmenu, gde se jasno vidi odnos sa bližim i daljim okruženjem, može da ponudi kako izgleda realno stanje srpske ekonomije.
Malo proizvoda za udaljenije
Po običaju i prošle godine smo mnogo više uvezli nego što smo plasirali van, pa je spoljnotrgovinski deficit iznosio 8,9 milijardi evra. Jeste da je to za 0,3 milijarde manje nego prethodne sezone i da je pokrivenost uvoza izvozom 79 odsto (lane 78,2), ali, praktično, nastavili smo da svaki mesec u proseku za 745 miliona evra više uvozimo nego što izvozimo.
Posebno je neugodan podatak da je srpska poljoprivreda, nekada decenijama privredna grana sa najvećim izvozom, ponovo umanjila inoplasman. Očito, sve su vidljivije posledice politike precenjenog dinara, koja srpsku robu u inostranstvu poskupljuje i čini sve teže dostupnom tamošnjem kupcu.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije je lane iznosila 74,9 milijardi evra, od čega je izvoz iznosio 33,1, a uvoz 41,8 milijardi. Deficit je 8,8 milijardi, odnosno oko 745 miliona evra mesečno. Može se na prvi pogled činiti da se stvari polako poboljšavaju.
Međutim, kada se zna da Srbija u razmeni sa okruženjem (okolne i države nastale raspadom nekadašnje Jugoslavije) ima suficit od cirka 3,2 milijarde evra, vidi se da je naš minus u trgovini sa daljim zemljama čak 12 milijardi evra. Kako dobar bilans sa susedima postižemo izvozom hrane i poljoprivrednih proizvoda, minus u trgovini sa udaljenijim zemljama pokazuje poveće siromaštvo proizvodima koji mogu da izdrže duži i skuplji transport do svetskog tržišta.
Još gore je što prva tri meseca tekuće sezone pokazuju da je plasman robe na svetsko tržište za srpsku ekonomiju sve veći problem, u prvom tromesečju je bio za 3,85 odsto slabiji nego lane u istom periodu.
Protekcionistička atmosfera
Bitan razlog za slabiji izvozni rezultat je globalna politička situacija. Amerika je uvela carine gotovo svima, Rusija je u ratu, Kina je predaleko i troškovi transporta su previsoki, dok je Evropska unija u najvećoj krizi tokom poslednjih pola veka. A mi najviše trgujemo upravo sa ovom asocijacijom, čak 57,8 odsto razmene usmereno je na ovo područje. Mogu se samo zamisliti posledice dodatnog pada narudžbina iz Nemačke i Italije početkom godine.
U zategnutoj i protekcionističkim odlukama protkanoj političkoj atmosferi, izrazit oslonac na neposredno okruženje je logična, ali istovremeno i iznuđena orijentacija. Zapravo, Srbija ima snažnu i izgrađenu poziciju sa susedima, umnogome nasleđenu još iz jugoslovenskih vremena.
Ovdašnja preduzeća su stabilan, pouzdan i proveren partner kompanijama i kupcima u regionu. Koliko su oni nama, ali i mi njima, značajni pokazuje podatak da Hrvatska već godinama iz Srbije uvozi više od Rusije, lane u vrednosti oko 1,05 milijardi evra, dok je profit u razmeni sa BiH preko 450, a sa Crnom Gorom čak preko 500 miliona evra. Nevolja je što je naše okruženje relativno malo područje, pa trgovci obavezno, često i iznuđeno, traže partnere po celom svetu.
Loša struktura izvoza
Nevolja Srbije je što izvoz previše zasniva na rudama i polufabrikatima, a i kada se u njoj proizvodi složeniji proizvod, radi se samo jedna faza, obično završno sklapanje i bezmalo svi delovi se uvoze. Tako je lane izvoz automobila Stelantisa bio najveći srpski izvozni posao, ali je isto tako i nabavka autodelova bila ogroman uvozni posao, pa je ukupan efekat nevelik.
Posle automobila, najveću vrednost dostigao je izvoz rude i polufabrikata bakra, potom izvoz rafinisanog istog metala. Tu je i izvoz autoguma, kablova za vozila. Sve su to poslovi nižeg finaliteta. Sa 5,1 milijardi evra vredne narudžbine Nemačka je najveći uvoznik srpske robe, sledi Italija sa 2,25, BiH sa 2,1, Turska sa 1,8 i Mađarska sa 1,52 milijardi evra povučene robe.
Srbija nema strukturu proizvoda koja se na svetskoj sceni posebno traži, a slabijem izvozu doprinela je i domaća politika pošto je inflacija u Srbiji lane bila gotovo dvostruko veća nego u ostatku Evrope, a skočila je i cena radne snage.
Država, umesto da studiozno pristupi problemu, paradira potpisivanjem brojnih ugovora o slobodnoj trgovini sa dalekim, često i prevelikim, partnerima. Na građane i potencijalne glasače deluje kao uspeh, ali ovdašnja privreda od toga jedva da ima koristi.
Pad farmaceuta
Sa druge strane, lane smo najviše uvozili energente, što je i logično s obzirom da nafte i gasa imamo minimalno, a srpski ugalj za termoelektrane nije najboljeg kvaliteta. Nevolje sa elektroprivredom uočavaju se i po tome što smo prošle godine struju gotovo podjednako izvozili i uvozili, dok smo nekada tokom većeg dela godine imali solidne viškove. Iz inostranstva smo dobavljali struju samo kada je najhladnije, oko Nove godine, a prodavali smo je i po šest, sedam meseci.
Iznenađenje je da su među uvezenom robom lekovi na drugom mestu. Nekadašnja Jugoslavija sa trinaest, a unutar nje Srbija sa četiri, farmaceutske kompanije bila je velesila i značajan izvoznik, a za domaće tržište su proizvodili i do 85 odsto potreba, povremeno i više. Tokom tranzicije srpska farmaceutska industrija ne samo što je prepuštena stranim vlasnicima, već je i osakaćena.
Inače, Srbija je najviše kupovala u Kini za 6,4 milijardi evra, dok je na drugom mestu Nemačka sa 5,09 prodate nam robe. Slede Italija sa 2,76, Turska sa 1,81 i Mađarska sa 1,5 milijardi.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija sa novom vlašću i Kina: "Odnosi će se ohladiti, ali se nastavlja saradnja uz strožu kontrolu"
11.11.2026.•
1
Peking poručuje da je spreman da sa novom srpskom vladom jača političko poverenje i širi praktičnu saradnju.
Penzionera sve više, radnika sve manje
11.11.2026.•
11
Sve vlasti na svetu vole da ističu one parametre koji bi mogli ukazivati na nešto bolji učinak tokom njihovog upravljanja.
Pol Makartni postao milijarder: Sada je najbogatiji muzičar na svetu
11.11.2026.•
1
Britanski muzičar Pol Makartni (84), nekadašnji član Bitlsa, dostigao je bogatstvo od oko 1,4 milijarde dolara i postao treći najbogatiji muzičar na svetu, objavio je magazin Forbs.
Kalifornija ipak još ne uvodi poseban porez za milijardere: Predlog odbačen na glasanju
11.11.2026.•
4
Glasači u Kaliforniji odbacili su Predlog 40 za uvođenje posebnog jednokratnog poreza na bogatstvo od pet odsto za stanovnike ove američke savezne države čija neto imovina premašuje milijardu dolara.
Napravljen portal za zakazivanje termina za isplate klijentima Alta banke, u Novom Sadu isplata na sedam mesta
11.11.2026.•
0
Poštanska štedionica saopštila je da je spremna za početak isplate osiguranih iznosa depozita klijentima Alta banke u stečaju, koja počinje 13. novembra.
Šta je sve pokrenula afera oko Alta banke?
10.11.2026.•
3
Finansijsko tržište u Srbiji je stabilno, banke su dovoljno kapitalizovane i likvidne, sa niskim nivoom problematičnih kredita pa građani ne treba da brinu.
Srbija trenutno bez nafte iz Janafa: Stručnjak o tome koliko dugo Rafinerija Pančevo može tako
10.11.2026.•
9
Stručnjak za energetiku Željko Marković kaže za RTS da bi kvar na Jadranskom naftovodu mogao da bude otklonjen za pet do deset dana i da, ukoliko se to dogodi, ne bi trebalo da bude poremećaja u snabdevanju gorivom.
Šoškić o NIS-u: Rešenje nije nacionalizacija, treba ga tražiti u pregovorima sa Rusima
10.11.2026.•
33
Predstavnik Studentske liste Dejan Šoškić smatra da rešenje za NIS treba tražiti u pregovorima sa ruskim vlasnicima, a ne u nacionalizaciji.
Vrednost kompanije Nvidija pala za 250 milijardi dolara zbog afere direktora sa kineskom špijunkom
10.11.2026.•
2
Vrednost kompanije Nvidija gotovo preko noći je umanjena za više stotina milijardi dolara.
Američke berze u porastu, cena nafte pala
09.11.2026.•
1
Američko tržište akcija danas beleži rast, nadoknađujući deo značajnih gubitaka iz prošle nedelje, dok cena nafte pada.
Šoškić: Kurs dinara ostaje fiksan, šire se neistine kako će dinar da izgubi vrednost
09.11.2026.•
18
Predstavnik Studentske liste Dejan Šoškić je danas kazao da je Poštanska štedionica stabilna i da nema razloga za zabrinutost zbog kursa dinara.
Studenti: Nova vlada će po formiranju hitno predstaviti mere za stabilizaciju kompanije Idea
09.11.2026.•
14
Studenti su povodom situacije s komapanijom Idea Marketi Beograd objavili da je najvažnije sprečiti prekid njenog poslovanja i posledice koje bi pogodile radnike, domaće proizvođače, dobavljače i građane.
Šta nova vlast dobija u nasleđe: Privredni rast na veresiju
09.11.2026.•
7
Srbiji se u 2026. godini prognozira rast BDP-a od 3,2 odsto, što je drugi najbolji rezultat u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE), odmah iza Poljske.
NBS: Dinar je stabilan
09.11.2026.•
3
Kurs dinara je stabilan, a Narodna banka Srbije tu stabilnost, kao i do sada, čuva svim instrumentima kojima raspolaže, saopštila je centralna banka.
Pokrenuta istraga o 1,2 miliona Fordovih vozila zbog vazdušnih jastuka
09.11.2026.•
0
Američka Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja na autoputevima pokrenula je preliminarnu istragu o više od 1,2 miliona vozila Forda zbog slučajeva nenamernog aktiviranja bočnih vazdušnih jastuka.
JANAF obustavio transport zbog havarije, nafta tri dana ne stiže u Rafineriju Pančevo
09.11.2026.•
0
Posle havarije na deonici Jadranskog naftovoda između Siska i Slavonskog Broda, hrvatski JANAF je obustavio transport nafte.
Nakon hapšenja Davora Macure: Pokrenuta prva izvršenja za naplatu dugovanja Idea marketa
09.11.2026.•
9
Kompanija Idea Marketi, nakon hapšenja vlasnika Davora Macure i stečaja u Alta banci, postigla je dogovor sa dobavljačima o podršci i nastavku poslovanja.
Srbija sve više uvozi u struju: EPS izazov za Studentsku listu
09.11.2026.•
10
Na nedavnim parlamentarnim izborima dogodile su se krupne političke promene, a pobednici, i pre nego što su ustrojili novu vlast, pokazuju da u potpunosti razumeju situaciju u kojoj se nalazi Srbija.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
09.11.2026.•
1
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (sedam odsto
"Tesla" obustavlja proizvodnju sajbertraka, proizvodiće sajbertaksije
08.11.2026.•
3
Tesla, kompanija američkog bilionera Ilona Maska, zvanično je objavila da će proizvodnju pikap vozila "sajbertrak" postepeno obustaviti do polovine 2027. godine.
MAT: Rast BDP-a Srbije u trećem tromesečju četiri odsto, ali je porasla inflacija
08.11.2026.•
1
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u trećem tromesečju povećan je za četiri odsto međugodišnje, ali je povećana i inflacija, navedeno je u mesečnom časopisu Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Komentari 21
Dope
Miro
Preostala nam je samo radna snaga koja se ubrzano uzvozi u zapadne drzave.
Sotir Milivojević
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar