Kako će rat u Iranu uticati na ekonomiju: Dva scenarija, Evropa najizloženija
Vojna akcija na Bliskom istoku ima potencijal da preoblikuje region - ali bi mogla da ima i značajne posledice po globalnu ekonomiju i finansijska tržišta.
U opširnoj analizi koju je na svom objavila poznata holandska multinacionalna bankarska i finansijska korporacija ING, ističe se da se, iz perspektive tržišta, u ovom trenutku, mogu razviti dva prilično apstraktna opšta scenarija.
Takođe, predviđaju da bi rat u Iranu mogao da ima velike posledice po Evropu.
Glavno pitanje i ono što pravi najveću razliku, nakon što je ajatolah Ali Hamnei ubijen u subotu, uz napade SAD i Izraela, te odbranu Irana i gađanje meta u okolnim državama, jeste koliko će trajati čitava situacija, odnosno da li će se vojni sukob završiti za nekoliko dana ili će prerasti u dugotrajan rat.
Scenario jedan: Kratki sukob, unutrašnja neizvesnost u Iranu
U slučaju "kratkog" rata, stvari bi se okončale kroz nekoliko dana. U Ormuskom moreuzu ne bi došlo do ozbiljnog prekida saobraćaja, delom i zato što deo iranske nafte ide u Kinu tim prolazom.
Iranski režim ostaje na vlasti, ali dolazi do unutrašnjih nereda.
To bi značilo da bi došlo do početnog skoka cena nafte, koji bi slabio kako popuštaju strahovi od prekida saobraćaja u Ormuskom moreuzu, ističe ING.
Scenario dva: Iranska odmazda primorava Trampa na dugotrajan rat
Predsednik SAD Donald Tramp je već u nedelju uveče rekao da bi rat mogao da traje četiri do pet nedelja. Iranska odmazda, koja je do sada pogodila 10 zemalja, ne ukazuje na skoro smirivanje situacije.
U ovom scenariju, Iran, sateran u ćošak i suočen s pitanjem opstanka režima, eskalira asimetrični ekonomski rat - trajnim uznemiravanjem tankerskog saobraćaja, aktiviranjem hutskih napada na brodove u Crvenom moru i pokušajima da poremeti Ormuski moreuz.
Čak i delimičan prekid u uskom prolazu kroz koji dnevno prolazi 20 miliona barela nafte i više od 100 milijardi kubnih metara tečnog prirodnog gasa godišnje izazvao bi šok ponude istorijskih razmera.
U tom slučaju cena nafte bi išla ka 100 dolara i više, došlo bi do stvarne korekcije na berzama, kapital beži u obveznice i tamo ostaje, lanci snabdevanja u Kini i Evropi trpe dugotrajan poremećaj, a centralne banke suočavaju se s dilemom bez jasnog odgovora.
Početna reakcija bi bila da prinosi na merički i nemačke obveznice padaju, dok zlato rasta. Ali ako nafta ostane skupa i inflacija ponovo ubrza, taj efekat slabi, ističe ING u opširnoj analizi.
Na deviznim tržištima moguć je povratak scenarija iz 2022, kada je energetska nezavisnost SAD ojačala dolar u odnosu na evropske i azijske valute. Evro i jen mogli bi da trpe pritisak, dok bi valute tržišta u razvoju doživele nagle obrte.
Evrozona najizloženija velika ekonomija
"Evropa bi najteže osetila makroekonomske posledice, i to u najgorem trenutku. Evrozona je tek počela da izlazi iz dugog perioda stagnacije, uz prve znake oporavka, ali su oni već narušeni novom neizvesnošću oko tarifa. Sada bi region mogao da se suoči sa energetskim šokom povrh trgovinskog", piše ING.
Evropa gotovo svu naftu i značajan deo tečnog gasa uvozi. Skok cena energije i eventualni prekid isporuka podsetili bi na energetsku krizu iz perioda 2021-2023. Ipak, postoje dve važne razlike: Evropa više ne zavisi od jednog dominantnog dobavljača i kriza dolazi na kraju zime, a ne na njenom početku.
Evropska centralna banka nalazi se u pravoj dilemi. Inflacija u sektoru usluga i dalje je uporna, a skok cena nafte podigao bi ukupnu inflaciju. Istovremeno, perspektiva rasta slabi pod teretom tarifa, neizvesnosti i viših troškova energije.
U decembru je ECB procenila da bi rast cena nafte od 14 odsto povećao inflaciju za 0,5 procentnih poena i smanjio rast BDP-a za 0,1 poen – i to samo kroz cenovni efekat, bez uračunatih poremećaja u lancima snabdevanja. Zbog svežeg sećanja na nedavnu inflatornu epizodu, ECB verovatno ne bi posmatrala novi rast cena nafte kao prolazan.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
0
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
4
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
5
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
29
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
11
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
7
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Predsednica Venecuele: Energetski sporazum sa SAD će ostati na snazi 25 godina
30.08.2026.•
3
Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da će energetski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ostati na snazi 25 godina.
Maldivi uvode porez za strane turističke operatere
30.08.2026.•
0
Parlament Maldiva usvojio je zakon da strani turistički operateri moraju da se registruju kod poreske uprave te zemlje i plaćaju turistički porez.
Komentari 9
Sh1
Zemlja čudesa
zztop
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar