Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove

Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
Foto: Magnific (ilustracija)
Najveći broj pojedinačnih ugovora o podsticajima zaključen je sa firmama poreklom iz Nemačke, prenosi Forbes Srbija. Slede firme iz Kine (uključujući Hongkong i Tajvan) iz koje u poslednjih nekoliko godina u Srbiju dolazi primetan broj kompanija koje investiraju u pogone za proizvodnju različitih delova potrebnih za auto-industriju.
 
Od 292 ugovora o dodeli podsticaja koje je država zaključila od 2016, 74 podsticaja, odnosno ugovora, odnose se na projekte firmi koje se bave proizvodnjom za auto industriju. Od automobilske elektronike, kablova, delova za sedišta, guma, turbo punjača, ukrasnih komponenti.
Na pitanja u vezi sa razlozima za dodelu podsticaja u tom sektoru, iz Razvojne agencije Srbije, koja se bavi podrškom ulaganjima, navode da su podsticaji za ulaganje postali standard sektora proizvodnje auto-delova.
 
Navode da je proizvodnja auto-delova za prvu ugradnju grana koja funkcioniše na izuzetno niskim maržama, da su dobavljači pod konstantnim pritiskom proizvođača automobila da cena njihovih proizvoda bude niža.
"Etablirani evropski proizvođači automobila trenutno trpe ozbiljan cenovni pritisak od strane kineskih kompanija koje ubrzano ulaze na evropsko tržište, pa samim tim i pritisak na dobavljača dodatno raste", navode iz Razvojne agencije Srbije.
 
Prema ranijim procenama, sektor auto-delova u Srbiji zapošljava oko 100.000 ljudi.
 
Četiri nove subvencije za kineske kompanije
 
Nedavno je objavljeno da su za četiri kompanije poreklom iz Kine koje se bave proizvodnjom delova za automobile odobreni novi podsticaji od države Srbije. Ugovori se mogu pronaći i u javno dostupnom registru Ministarstva privrede.
 
Firmama BMTS, dvema iz grupacije Mint, i firmi Singju Automotiv Lajting Sistems zajedno je odobreno ukupno oko 40 miliona evra pomoći od države Srbije za nove projekte.
 
Pojedinačno, BMTS-u će biti isplaćena subvencija od 3,34 miliona evra, firmi Minth Automotive Europe (Loznica) 17,3 miliona evra, firmi Minth Metal Parts Balkan (Majur) 11,6 miliona evra, a Singjuu 8,2 miliona evra.
 
Ove kompanije, odnosno njihovi vlasnici već imaju uspostavljeno poslovanje u Srbiji, a podsticaje za gradnju ili proširenje svojih pogona za auto-delove u Srbiji dobijali su i ranije.
 
Ugovorima o podsticaju koje sklapaju sa državom Srbijom sve firme se obavezuju da će realizovati određen iznos ulaganja. Podsticaj koji im se dodeljuje bude samo procenat tog iznosa.
 
Pred kompanije koje dobijaju subvencije stavlja se uglavnom obaveza da zaposle određen broj ljudi, da izvrše ulaganje u određenom iznosu, te da ne smanjuju broj zaposlenih tokom određenog perioda. Sve su to uslovi koje moraju da ispunjavaju da bi im se podsticaji isplatili u celosti.
 
Srbija kao vrata Kini ka evropskom tržištu
 
Ako se sektorski posmatraju neke od najvećih direktnih investicija koje u Srbiju dolaze od strane kompanija koje su u krajnjem vlasništvu firmi ili državljana Kine (uključujući Hongkong i Tajvan), po broju projekata dominiraju ulaganja u automobilsku industriju, odnosno u proizvodnju delova i komponenti za vozila.
 
Pored četiri kompanije, koje su nedavno dobile nove podsticaje, u Srbiji svoje pogone imaju i Linglong, Janfeng, Mei ta, Lianbo, Džonson elektrik, Spintek, Senči automotiv parts, Jusei.
 
Sve one proizvode različite delove za automobile.
 
"Kinezi na Srbiju gledaju kao na vrata ka evropskom tržištu. Kineske kompanije BYD i CATL otvaraju fabrike u Mađarskoj, što im predstavlja ulaznicu u EU. A Srbija je, kao zemlja koja se graniči sa Mađarskom, veoma povoljna za snabdevanje tih fabrika, a potencijalno i drugih evropskih automobilskih kompanija, jer se u poslednje vreme sve više govori o tome da evropski proizvođači žele da koriste kineske komponente", kaže ekonomista Bečkog insitututa za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović.
 
"Tu je naravno i politika…"
 
Tu je, naravno, i politika, dodaje on, objašnjavajući razloge za to što firme iz Kine za otvaranje ovih pogona biraju baš Srbiju.
 
"Srbija ima dobre odnose sa Kinom, a Kinezima je to prilično važno, jer je rizik od sankcija ili drugih sličnih mera manji. Kinezi su, za razliku od Srbije, mnogo jasniji i "strateškiji" u svojim odlukama i vode se svojim nacionalnim interesima. A jedan od njih je širenje na evropskom tržištu. Srbija od toga ima dosta toga da nauči", navodi on.
 
Forbes Srbija podseća da su krajem maja u Pekingu predstavnici Vlade Srbije potpisali nekoliko novih komercijalnih sporazuma sa kineskim kompanijama. Najavljeno je da će te investicije Srbiji doneti više od 953 miliona evra i skoro 1.700 novih radnih mesta.
Sporazumi su tada potpisani upravo sa firmama BMTS, Singju i Mint grupom koje su dobile poslednje subvencije. Pored njih, potpisan je i sporazum sa firmom SHAC, a najavljene su i nove investicije firmi Linglong i Jusei.
 
Koje firme iz Kine su otvorile svoje pogone u Srbiji?
 
Firma BMTS proizvodnju u pogonu u Novom Sadu počela je 2020. Kompaniji je ranije isplaćeno 4.179.746 evra za izgradnju tog pogona za proizvodnju turbo punjača. Novi podsticaj, od 3,34 miliona evra, firma će dobiti za, kako se navodi, "projekat automatizacije proizvodnje elektronske i električne opreme za motorona vozila".
 
Podsticaje su dobijale i firme iz Mint grupacije. Jednoj od njih, Minth Automotive Europe iz Loznice, do sada su dodeljena dva podsticaja. Prvi u ukupnom iznosu od 7,84 miliona evra 2020. godine. Namenjen je za izgradnju fabrike za proizvodnju delova automobilske industrije u industrijskoj zoni Šepak u Loznici. Ta subvencija je u potpunostu isplaćena kompaniji.
 
Drugi ugovor o podsticaju sa kompanijom je zaključen 2024. godine. Predviđa 23,5 miliona evra za drugu fazu izgradnje iste fabrike.
 
Iz Mint grupacije u Srbiji posluju i Minth metal parts Balkan, Minal Europe green material - Šabac, kao i firma United alloy tech Europe.
 
Dnevno-politički razlozi
 
Na pitanje da li smatra opravdanim dodelu tolikih podsticaja u industriji auto-delova, odnosno da li bi firme bile u stanju same da finansiraju investicije da nije podsticaja od Srbije, Branimir Jovanović smatra da firme svakako mogu same da investiraju, ali da je "poenta subvencija da ih naterate da dođu kod vas, umesto da odu negde drugde".
 
"I to bi bilo opravdano kada bi se radilo na strateški način. Da ciljate dobre firme, tehnološki napredne, koje mogu da transformišu privredu, da rastu i dalje investiraju, da sarađuju sa domaćim preduzećima i univerzitetima i da privuku druge slične firme u zemlju. Ali u Srbiji, nažalost, nije tako", objašnjava Jovanović.
 
On smatra da se u Srbiji to radi iz čisto dnevno-političkih razloga.
 
"Da se predsednik, uoči izbora, prikaže kao veliki lider koji može da ode u Kinu i odatle donese investicije, koji otvara fabrike i zapošljava ljude, i slično. Nema jasnog plana za razvoj automobilske industrije, nema objašnjenja zašto se subvencionišu baš ove kompanije, nema pokušaja da se one povežu sa domaćim firmama", smatra on.
 
Prema njegovom mišljenju, korist Srbije kao države i društva od kineskih investicija do sada nije bila naročito velika.
 
"Najbolja ilustracija je najveća investicija - dva rudnika u Boru. Samo 15 odsto dodate vrednosti ostaje u Srbiji kroz plate i poreze, dok 85 odsto završava kao profit vlasnika. To je praktično eksploatacija. Nisam protiv kineskih investicija, niti protiv toga da se subvencionišu strani investitori, bilo da su kineski ili neki drugi. Ali ne na ovakav način", navodi on.
 
Ceo tekst Forbes Srbija čitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Propala prva prodaja JAT apartmana na Kopaoniku

Prva prodaja JAT apartmana na Kopaoniku i privatizacija tog državnog preduzeća propala je zbog toga što niko nije dostavio validnu ponudu od minimum 5,1 milion evra, kolika je bila početna cena.