Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Foto: 021.rs
Međutim, dok u "pomahnitaloj" geopolitičkoj situaciji svi brinu o energetskoj bezbednosti, zavisnost Srbije od uvezenih lekova i medicinskih sredstava kao i moguću krizu snabdevanja malo ko pominje.
Ekonomisti različito procenjuju u kojoj meri će eskalacija geopolitičke krize uticati na srpsku ekonomiju, ali su saglasni da ukoliko ona potraje, biće ugrožene sve privredne grane. Građane će najviše pogoditi problemi u strateškim oblastima - energetici, finansijskom sektoru, nekim delovima prehrambene i farmaceutske industrije, piše magazin Biznis i finansije.
Sa rasprodajom domaćih fabrika, prodata i kontrola
Brigu uvećava činjenica da naša zemlja više nema nijednu farmaceutsku kuću u domaćem vlasništvu. Ekonomista Božo Drašković smatra da je to posledica politike koja se posle 2000. godine vodila pod sloganom "sve treba rasprodati".
"Nekada smo imali velike farmaceutske kompanije, od Galenike koja je držala 40 odsto tržišta u državi sa 22 miliona stanovnika, do Jugoremedije, Hemofarma, Zdravlja, Zorke, a tu su bili i zagrebačka Pliva, pa Lek iz Ljubljane, Alkaloid iz Skoplja... Sankcije jesu 'odradile' svoje, ne samo u toj grani, ali su i kreatori ekonomske politike propustili da definišu strateške oblasti koje ne treba da budu tek tako prepuštene tržištu. Sada, kada je sve rasprodato, izgubljena je kontrola u ključnim resursima i dovedeni smo u kolonijalni položaj sa teškim posledicama. Pozivanje tadašnjih i sadašnjih vlasti na stav da je država loš menadžer samo je izgovor", ocenjuje ovaj ekonomista, "jer ako politika ne može da upravlja strateškim sektorima, zašto svoju vlast ne prenese na nekog drugog?"
Indirektni uticaj energetike na farmaciju
Drašković podseća da je farmaceutska industrija imala jako nasleđe, ali da je to grana u kojoj se mnogo ulaže u inovacije, istraživanja, da je visoko profitabilna, ali i sklona da ponekad manipuliše tržištem, čak i lekovima i bolestima. To jeste drugi aspekt priče, ali je bio razlog više da se neke poluge zadrže u domaćoj ekonomiji.
"Tu stratešku granu prepustili smo stranim kompanijama i zato smo izloženi visokom riziku od mogućih nestašica nekih medikamenata, što dovodi u pitanje zdravlje stanovništva u Srbiji. S druge strane, nemar kojim smo ugasili nekoliko fabrika, poput Jugoremedije, kao i smanjena proizvodnja lekova u nekim od postojećih pogona, za posledicu ima daleko veći uvoz od izvoza. Iako ova industrija nikad nije imala suficit u spoljnoj trgovini, jer smo mala zemlja i ne možemo da proizvodimo sve, ranije je deficit bio značajno manji nego sada", upozorava Drašković.
On tvrdi da se mogu očekivati problemi u snabdevanju, posebno onom koje je oslonjeno na svetska tržišta, jer ako se poremeti jedna karika u globalnom lancu, počinje da deluje takozvani domino efekat.
"Neposredan odnos između farmaceutske industrije i energetike ne postoji, ali posredno je energetika jedan od ključnih faktora u tokovima transporta. Kad tu dođe do zastoja, a konflikt na Bliskom istoku upravo na tome 'radi', dovodi se u pitanje doprema sirovina i gotovih proizvoda. To može podjednako da pogodi i nas, ali i velike svetske proizvođače lekova, pa bi se problem preko uvoza prelio i na domaće tržište", predviđa Drašković.
Samo sedam fabrika proizvodi u "kompletu"
Nekolicina domaćih fabrika, koliko ih je preostalo u statusu proizvođača, nije smanjila svoj asortiman, a neke su i širile listu sopstvenih lekova. Ali, druga je priča to što su se pojedine fabrike sa značajnim licencama gasile, pa se u Srbiji proizvodi manje generičkih lekova nego ranije. To upražnjeno mesto popunili su uvoznici.
Prema podacima Privredne komore Srbije (PKS), na našem tržištu posluje 130 kompanija sa dozvolom Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije za promet u zemlji bar jednog leka. To ne znači da je reč o proizvođačima, jer osim domaće fabrike, nosilac dozvole za lek može biti i predstavnik ili zastupnik strane kompanije.
"Od preduzeća koja su nosioci dozvole za lek, proizvodnjom se u Srbiji bave 24 firme, pojedine i na više lokacija, ali samo sedam fabrika obavlja celokupan proizvodni postupak. Ostali sprovode deo proizvodnog procesa u svojim pogonima, najčešće primarno i sekundarno pakovanje lekova i to uglavnom čvrstih farmaceutskih oblika", kaže za B&F Mirjana Vučićević iz PKS.
Ona navodi da se u Srbiji proizvode sve vrste lekova, uključujući i neke biološke (vakcine, serumi i lekovi iz krvi), biljne, radiofarmaceutske lekove i medicinske gasove. Fabrike koje ispunjavaju uslove potrebne za celokupan postupak obavljaju i uslužnu proizvodnju određenih lekova, poput onih iz grupe penicilina, a za potrebe drugih domaćih i stranih proizvođača.
Od 3.828 proizvođača medicinskih sredstava iz 68 zemalja, koliko ih je upisano u registar koji vodi Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije, svega je 61 iz Srbije. Od ukupno 56.667 upisanih medicinskih sredstava dostupnih na domaćem tržištu, samo 1.308 se proizvodi u Srbiji, navodi Vučićević.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Vasalo: Borba protiv korupcije i vladavina prava ključni za predvidivo poslovno okruženje
16.11.2026.•
0
Borba protiv korupcije, nezavisno pravosuđe, transparentne javne nabavke i efikasne institucije su ključni za stvaranje predvidivog poslovnog okruženja, ravnopravnu tržišnu konkurenciju i privlačenje investicija.
Predsednik Saveta guvernera NBS o povećanju referentne kamate: Utiče samo na korisnike dinarskih kredita
16.11.2026.•
1
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da povećanje referentne kamatne stope NBS za 0,25 odsto, na 6,0 odsto, utiče samo na korisnike dinarskih kredita.
Mercedes obustavlja sva ulaganja u pogone u Nemačkoj
15.11.2026.•
7
Nemački proizvođač automobila Mercedes obustavlja sva ulaganja u svoje pogone u Nemačkoj i razmatra zatvaranje pojedinih pogona, kako bi se izborio sa visokim troškovima proizvodnje, navodi se u dopisu zaposlenima.
Predsednica Evropske centralne banke: Inflacija će verovatno ostati visoka
15.11.2026.•
2
Inflacija će u bliskoj budućnosti verovatno ostati visoka, a Evropska centralna banka će razmotriti detaljnu strukturu bazne inflacije kako bi odredila svoje naredne korake u vezi sa kamatnim stopama sledećeg meseca.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru povećana na 4,4 odsto
15.11.2026.•
1
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine povećana je na 4,4 odsto, a mesečna 0,8 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Banka Poštanska štedionica: Gotovina raspoloživa na 98,72 odsto bankomata
15.11.2026.•
1
Banka Poštanska štedionica objavila je da je, prema preseku na današnji dan u 11 časova, raspoloživa gotovina potvrđena na 98,72 odsto bankomata iz evidencije obuhvaćene izveštajem.
Ideja da Nemci rade duže od osam sati dnevno: "Tri dana po 12 sati i gotovo"
15.11.2026.•
4
Osmosatni radni dan, koji je Nemačka uvela u novembru 1918. godine, našao se pod znakom pitanja nakon 108 godina.
Koja evropska zemlja gubi najviše novca kada radnici štrajkuju?
15.11.2026.•
0
Nemačka bi pretrpela najveće finansijske gubitke u Evropi u slučaju jednodnevnog štrajka, pokazuje analiza Euronewsa zasnovana na podacima Eurostata za 2025. godinu.
Od 1. januara nove šifre delatnosti, firme i preduzetnici imaju 30 dana za besplatnu promenu
15.11.2026.•
3
Nova uredba o klasifikaciji delatnosti (KD) 2025. stupila je na snagu 1. oktobra, a njena primena počinje 1. januara 2027. godine, saopštila je danas Agencija za privredne registre (APR).
Analiza stranih konsultanata: Srbiji sve potrebniji strani radnici
15.11.2026.•
11
Ekonomska situacija u Srbiji je školski primer "privrede sa dva lica".
Sa tržišta Srbije povlači se više modela Folksvagena, Škode, Audija i Mercedesa
15.11.2026.•
2
Sa tržišta Srbije povlači se više modela automobila marke Folksvagen i Škoda, kao i audi Q3 zbog rizika od korozije, dok se mercedes-benz S klase povlači zbog mogućeg curenja kočione tečnosti.
Poštanska štedionica: Za dva dana isplaćeno oko sedam odsto sredstava klijentima Alta banke
14.11.2026.•
2
Banka Poštanska štedionica nastavila je danas isplatu osiguranih depozita klijentima Alta banke, iz sredstava koja je obezbedila Agencija za osiguranje depozita.
Povećana zatezna kamata: Kašnjenje u plaćanju dugova i poreza od sada skuplje
13.11.2026.•
3
Narodna banka Srbije povećala je referentnu kamatnu stopu sa 5,75 na šest odsto, što se odrazilo i na visinu zatezne kamate, kao i kamate koja se obračunava na neblagovremeno plaćene javne prihode.
Poljoprivrednici ljuti: Traže isplatu 17.000 dinara za seme, razmatraju i krivičnu prijavu protiv Glamočića
13.11.2026.•
19
Poljoprivrednici u Srbiji ljuti su na ministra poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragana Glamočića koji je saopštio da nema para za isplatu podsticaja za kupovinu sertifikovanog semena.
Objavljene nove cene goriva
13.11.2026.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Glamočić: Trenutno nema novca za drugi deo subvencija za biljnu proizvodnju
13.11.2026.•
13
Ministar poljoprivrede Srbije u tehničkom mandatu Dragan Glamočić izjavio je danas da u ovom trenutku nema novca za isplatu drugog dela direktnih davanja po hektaru za biljnu proizvodnju.
Firma brata Davora Macure kupila vilu na Dedinju kreditom Alta banke
13.11.2026.•
12
Firma ALStone u vlasništvu Dubravka Macure kupila je vilu kreditom koji joj je odobrila ALTA banka, svega nekoliko meseci pre nego što je banka završila u stečaju.
Vlada Srbije danas odlučuje o produženju smanjenja akciza na derivate nafte
13.11.2026.•
0
Vlada Srbije u tehničkom mandatu danas će na sednici u 15 časova odlučivati o produženju privremenog smanjenja akciza na derivate nafte od 25 odsto, rečeno je Beti u Ministarstvu finansija.
JANAF još nije počeo sanaciju naftovoda
13.11.2026.•
7
Kompanija NIS zatražila je od Vlade Srbije u tehničkom mandatu da joj, zbog privremenog prekida dopremanja sirove nafte naftovodom Janaf nakon oštećenja cevovoda, omoguće korišćenje sirove nafte i dizela iz rezervi.
NBS povećala kamatnu stopu: Ekonomisti se pitaju "zašto baš sada"
13.11.2026.•
7
Narodna banka Srbije je, posle punih 26 meseci, povećala referentnu kamatnu stopu, sa 5,75 na šest odsto.
U Poštanskoj štedionici počinje isplata osiguranih depozita Alta banke, u Novom Sadu na sedam mesta
13.11.2026.•
5
Isplata osiguranih depozita klijentima Alta banke u stečaju počeće danas u ekspoziturama Poštanske štedionice.
Komentari 11
Dule
mare
Поп
Само Индија има развијену фарму а пут од индије не иде кроз ормуз. Или се географија мења по потреби бизниса.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar