Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to

Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
Foto: Pixabay
To su odgovorili iz Narodne banke Srbije (NBS) na pitanje kako na doprinos IT sektora ukupnoj privredi, u smislu izvoza usluga, utiče to što je više firmi zatvorilo kancelarije u Srbiji, dok je broj otpuštenih od početka godine premašio 600, piše Biznis.rs.
 
"Svakako da ima kompanija koje odlaze i otpuštaju radnike, ali to su pojedinačni slučajevi. Pogotovo što, kada uzmemo agregatne podatke Republičkog zavoda za statistiku, sektor informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada", navode iz centralne banke.
Nesporna je činjenica, kako dodaju, da je reč o sektoru koji je u poslednjih desetak godina rapidno rastao i bio jedan od glavnih motora rasta izvoza usluga.
 
Međutim, zaključci o trendovima u kretanju nekih indikatora se ne mogu donositi na bazi samo dva meseca, isitče NBS.
Suficit pola milijarde evra
 
Podatak koji su naveli je da je IKT sektor u prva dva meseca 2026. godine zabeležio suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni veći od pola milijarde evra.
 
Kada se pogleda bilans usluga za januar i februar ove godine, vidi se da je izvoz IKT sektora bio za četiri miliona evra vredniji nego u istom periodu prethodne i iznosio 713 miliona evra.
 
Ipak, uvoz je rastao nešto bržim tempom, pa je u istom periodu porastao sa 141 na 175 miliona evra, zbog čega je saldo bio nešto niži.
 
Januar i februar prošle godine su tako doneli suficit u razmeni IKT usluga sa svetom od 569 miliona evra, dok je u istom periodu ove godine iznosio 538 miliona.
 
Izvoz IKT usluga za celokupnu 2025. godinu iznosio je rekordnih 4.552 milijarde evra, što predstavlja rast od 10 odsto u odnosu na 2024. Suficit za celokupnu prošlu godinu iznosio je u ovom sektoru 3.529 milijardi evra.
 
Broj zaposlenih u delatnostima elektronskih komunikacija i informacionog društva povećan je u trećem kvartalu prošle godine u odnosu na isti period godinu ranije za 3,4 odsto, pa je ukupno u ovom sektoru bilo 138.769 zaposlenih. Ovo je značajan rezultat i suprotan trendu kod opšte zaposlenosti koja je blago smanjena u prošloj godini.
 
Najveći rast od 12,5 odsto zabeležen je u informacionim uslužnim delatnostima, dok je jedina oblast koja je izgubila 1,2 odsto radne snage bila proizvodnja računara, elektronskih i optičkih proizvoda, podaci su Republičkog zavoda za statistiku objavljeni u sektorskom biltenu Privredne komore Srbije (PKS).
Računarska delatnost premašila platu od 310.000 dinara
 
Kada je reč o zaradama, najviše su u proseku u prošloj godini zarađivali zaposleni u delatnosti računarskog programiranja, konsultantskih i sličnih delatnosti, koji su primali 2,7 puta veću platu u odnosu na prosek države. Taj prosek je u prvih deset meseci prošle godine iznosio 405.000 dinara bruto (296.000 neto).
 
Podaci objavljeni u Kvartalnom monitoru pokazuju da je realan rast zarada od 2011. do 2025. godine u IT sektoru iznosio neverovatnih 193 odsto.
 
Zbog toga ne čudi što tempo rasta u sektoru informisanja i komunikacija, u okviru kojih zvanična statistika vodi i zarade u IT sektoru, nije bio impozantan. Naprotiv, reč je o sektoru u kojem su procentualno gledano plate najmanje porasle u 2025.
 
Sektor je u prvih 11 meseci prošle godine ostvario rast neto zarada od 5,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Prosečna neto zarada u novembru 2025. je tako iznosila 236.884 dinara.
 
Ako se pogleda detaljnije po oblastima, računarsko programiranje, konsultantske i slične delatnosti ostvarile su u istom periodu rast od tek 3,9 odsto, što je praktično na nivou inflacije u 2025. godini (3,8 odsto). Prosečna zarada u novembru bila je 287.477 dinara.
 
Prva dva meseca ove godine donela su rast zarada od 4,6 odsto u ovoj oblasti u odnosu na isti period godinu ranije, a prosečna zarada u februaru isplaćena u okviru računarskog programiranja, konsultantskih i sličnih delatnosti iznosila je 311.370 dinara.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?

U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?

Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?

Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.

Da li ćete dočekati penziju?

Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.

Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.