Novi sistem za plaćanje u evrima od maja: Šta donosi građanima?
Ulazak Srbije u Jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA) od 5. maja predstavlja važan korak ka finansijskoj integraciji sa EU, uz očekivanja da će prekogranična plaćanja postati brža, jednostavnija i jeftinija.
Foto: 021.rs
Do sada su međunarodni transferi iz Srbije ka inostranstvu funkcionisali preko SWIFT sistema, koji omogućava razmenu finansijskih poruka između banaka širom sveta, piše Insajder.
Takvi transferi često podrazumevaju uključivanje jedne ili više posredničkih banaka, što utiče na cenu i brzinu transakcije - naknade su više, a novac na račun primaoca može stići tek nakon jednog ili više radnih dana.
Dodatno, konačan iznos koji stiže na račun često zavisi od troškova posrednika, koji nisu uvek unapred potpuno transparentni.
U početnoj fazi banke iz Srbije će ove transfere i dalje realizovati uz učešće inostranih posrednika, što znači da konačni troškovi mogu varirati u zavisnosti od pojedinačne banke i njenog modela poslovanja.
Poseban potencijal SEPA sistema leži u mogućnosti tzv. instant plaćanja, koja omogućavaju prenos novca u roku od nekoliko sekundi, 24 sata dnevno. Međutim, ova opcija u početku neće biti dostupna u Srbiji i očekuje se da će biti uvedena tek u narednim fazama, u zavisnosti od tehničke spremnosti banaka i saradnje sa evropskim partnerima.
U praksi, to znači da će građani i privreda u Srbiji u narednom periodu verovatno koristiti kombinaciju SEPA i SWIFT sistema, u zavisnosti od destinacije, valute i vrste transakcije. Pravi efekti ulaska u SEPA zonu biće vidljivi tek u mesecima koji slede, kada postane jasno da li će nova pravila doneti stvarno niže troškove i brža plaćanja ili će razlike ostati pre svega na tehničkom nivou.
Šta građani i privreda mogu da očekuju
Finansijski konsultant i ekonomista Vladimir Vasić, nekadašnji generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, ocenjuje da će građani i privreda prve efekte ulaska u SEPA sistem osetiti kroz niže troškove i brže transfere novca.
"Srbija godišnje prima između tri i po i četiri milijarde evra doznaka iz inostranstva. Danas, kada se novac šalje preko više posredničkih banaka, dešava se da od 100 evra koje neko pošalje iz inostranstva, na račun u Srbiji stigne i znatno manje, recimo 80, jer se kroz lanac naplate provizije svake od banaka koje učestvuju u transferu. Slična stvar je i kada su u pitanju fakture", objašnjava Vasić.
Kako navodi, suština SEPA sistema je uvođenje jedinstvenih pravila za plaćanja u evrima unutar Evrope, čime se pojednostavljuju procedure i smanjuje potreba za višestrukim posrednicima.
"To je jedinstvena platforma za plaćanje koja već dugo funkcioniše u Evropskoj uniji, sa ciljem da se izbegne situacija u kojoj svaka država ili banka ima sopstvena pravila. Srbija se sada praktično priključuje tom sistemu", kaže on.
U praksi, to znači da bi transferi trebalo da budu i brži.
"Osnovni model koji se sada uvodi jeste standardni kreditni transfer, gde novac stiže u roku do 24 sata. Danas takve transakcije često traju između pet i sedam dana", navodi Vasić.
On dodaje da SEPA podrazumeva više vrsta usluga, ali da neće sve biti odmah dostupne u Srbiji.
"Postoje tri ključna proizvoda: standardni kreditni transfer, zatim instant plaćanje - gde novac stiže za nekoliko sekundi, i treći model koji podrazumeva trajne naloge, odnosno automatsko plaćanje obaveza. U ovoj fazi kreće samo osnovni model, dok se ostale opcije mogu očekivati kasnije, verovatno u narednih godinu dana", kaže sagovornik.
Na širem planu, efekti će se najpre videti u svakodnevnim finansijskim tokovima, a manje u investicijama.
"Ovo je pre svega pitanje transakcionog poslovanja - slanja i prijema novca. Procene su da bi zemlje Zapadnog Balkana mogle da uštede oko 600 miliona evra u naredne tri godine, a kako je Srbija najveća ekonomija u regionu, značajan deo te uštede mogao bi da se odnosi upravo na nju i 60 odsto tog novca bi moglo da ostane ovde", ističe Vasić.
On ocenjuje da je pristupanje SEPA sistemu i signal dublje finansijske integracije sa Evropskom unijom.
"To je praktično ulazak u evropski finansijski prostor kroz platne sisteme. Ako imamo u vidu da se oko 60 odsto izvoza Srbije plasira na tržište Evropske unije, a sličan udeo važi i za uvoz, jasno je da se najveći deo platnog prometa odnosi upravo na taj prostor", navodi on.
Ipak, naglašava da SWIFT sistem ostaje ključan za globalna plaćanja.
"SWIFT ostaje infrastruktura za ceo svet i za sve valute koje nisu evro. SEPA se odnosi na transakcije u evrima unutar Evrope, tako da će banke i klijenti u praksi koristiti oba sistema, u zavisnosti od toga gde se novac šalje i u kojoj valuti", zaključuje Vasić.
Šta kažu iz Narodne banke Srbije
U Narodnoj banci Srbije za Insajder kažu da operativna spremnost od 5. maja znači da će građani i privreda moći da koriste SEPA plaćanja, ali u okviru konkretne platne šeme koja se sada uvodi.
"Srbija je u maju prošle godine postala članica Jedinstvenog područja za plaćanja u evrima - SEPA, čime je omogućeno uključivanje pružalaca platnih usluga iz Srbije u pojedinačne SEPA platne šeme, a u okviru kojih bi se izvršavala plaćanja (što prevashodno podrazumeva platnu šemu SEPA Credit Transfer – SEPA transfera odobrenja). Evropski platni savet je u prethodnom periodu odobrio prijave za pristupanje SEPA Credit Transfer platnoj šemi, podnete od strane Narodne banke Srbije i 18 poslovnih banaka koje posluju u Srbiji, nakon čega su od 10. aprila 2026. godine NBS i pomenutih 18 banaka i zvanično uvrštene u registar učesnika u okviru ove platne šeme", kažu iz NBS.
Kako navode, članstvo u SEPA sistemu donosi brojne pogodnosti kako za građane, tako i za privredu, pre svega kroz brže izvršenje transakcija i niže troškove plaćanja, što je posebno značajno za doznake iz inostranstva i svakodnevno poslovanje kompanija sa partnerima širom Evrope.
"Domaće banke su trenutno u završnoj fazi tehničkog i organizacionog usklađivanja sa pravilima pomenute SEPA platne šeme, uključujući prilagođavanje internih sistema i obezbeđivanje pristupa odgovarajućim infrastrukturama za kliring i poravnanje", kažu iz centralne banke.
Ceo tekst možete pročitati OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NBS jedini kupac zlata Ziđina: 48,4 milijarde dinara od prodaje
02.05.2026.•
0
Kompletan prihod ostvaren od prodaje zlata, koji je u 2025. godini iznosio oko 48,4 milijardi dinara, kompanija Srbija Ziđin Koper ostvarila je od prodaje tog plemenitog metala Narodnoj banci Srbije (NBS).
Novi način za plaćanje u evrima od 5. maja: Počinje puna primena SEPA sistema u Srbiji
01.05.2026.•
5
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
3
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Prvo povećanje kamatnih stopa očekuje se u junu
30.04.2026.•
2
Očekuje se da će zvaničnici Evropske centralne banke povećati kamatne stope najmanje dva puta, počevši od sledećeg sastanka u junu, osim ako povoljan ishod sukoba u Iranu brzo ne vrati cene energije na nivo pre rata.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 8. maja
30.04.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 8. maja.
Država pušta još 30.000 tona dizela iz rezervi, produžena i zabrana izvoza nafte i derivata
30.04.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da pusti još 30.000 tona dizela iz rezervi, što je sa prethodno preuzetim količinom od strane naftnih kompanija ukupno 65.000 tona.
Za državu je zaduživanje od tri milijarde evra "izuzetan uspeh": Ekonomista o tome da li je to zaista tako
30.04.2026.•
16
Država je realizovala najveću emisiju državnih obveznica vrednu tri milijarde evra, koju su Narodna banka i Ministarstvo finansija nazvali "izuzetno uspešnom", posebno kada je reč o interesovanju stranih investitora.
AikBank Puls štednje: Srbi bi se osećali spokojno sa 20.000 evra štednje
30.04.2026.•
0
Prvo istraživanje o stavovima građana o štednji pokazalo da je 74% ispitanika ima neki oblik štednje, a da je sigurnost novca važniji faktor od visine kamate kada se štedi u banci.
Mali: Srbija se sada zadužuje povoljnije nego pre 15 godina
30.04.2026.•
39
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da se Srbija danas zadužuje po povoljnijim uslovima nego pre 15 godina, odnosno da je emitovanje obveznica tada bilo skuplje iako su svetski uslovi zaduživanja bili povoljniji.
Ministarka trgovine: Cene nisu porasle nakon isteka uredbe o ograničenju marže
29.04.2026.•
5
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da nakon isteka uredbe o ograničenju marži nije došlo do porasta cena i njihovog vraćanja na nivo koji je bio pre 1. septembra.
Svetska banka: Inflacija u Srbiji bi mogla da poraste na šest odsto
29.04.2026.•
7
Glavni pritisak na potrošačke cene u Srbiji u narednom periodu dolaziće iz sektora energetike, rečeno je danas u beogradskoj kancelariji Svetske banke.
Ministar Glamočić: Veliki potencijal za jačanje saradnje u poljoprivredi sa Rusijom
29.04.2026.•
12
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da Srbija zauzima značajno mesto na svetskoj mapi voćarske proizvodnje, posebno kada je reč o malini.
Evropska komisija pokrenula postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog skupljeg goriva za strane vozače
29.04.2026.•
0
Evropska komisija pokrenula je postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog diskriminišućih cena goriva za vozače automobila registrovanih u drugim državama članicama.
Država se ponovo zadužila, ovaj put za oko tri milijarde evra
29.04.2026.•
32
Ministarstvo finansija objavilo je da je Srbija danas realizovala još jednu emisiju državnih obveznica, kroz tri tranše u dve valute, ukupno vredne 1,9 milijardi evra i 1,2 milijarde dolara.
U Dubrovniku se razvija AI projekat vredan više od 50 milijardi evra
28.04.2026.•
7
Projekat centra za razvoj i inovacije u oblasti veštačke inteligencije Topusko "Panteon", vredan više od 50 milijardi evra, predstavljen je u Dubrovniku.
Svetska banka: Cene energenata će porasti za 24 odsto, ukupne cene roba će takođe skočiti
28.04.2026.•
1
Svetska banka upozorava da će rat na Bliskom istoku izazvati snažan rast cena energenata za 24 odsto u 2026. godini.
Od naplate putarine pola miliona evra godišnje po kilometru auto-puta - a gubitak "Puteva Srbije" udvostručen
28.04.2026.•
11
Srbija je prošle godine od naplate putarine ostvarila prihod od oko 436 miliona evra (51.531.710.564 dinara), dok prihodi u prvom kvartalu 2026. godine iznose oko 98 miliona evra (11.531.002.450 dinara).
Inspekcija Ministarstva poljoprivrede povukla 1,4 tone hrane iz prometa
27.04.2026.•
2
Inspektori Ministarstva poljoprivrede su u prvom kvartalu 2026. godine obavili 229 kontrola hrane u maloprodajnim objektima i tom prilikom iz prometa povukli gotovo 1,4 tone hrane.
Zbog zastoja pregovora SAD i Irana cene nafte rastu
27.04.2026.•
1
Cene nafte danas rastu, a rekordni rast američke berze se usporio pošto je tokom vikenda porasla neizvesnost oko toga šta će se dalje desiti u ratu SAD sa Iranom.
Organizacije civilnog društva pozivaju vlade Zapadnog Balkana da ne grade gasovode i gasne elektrane
27.04.2026.•
54
Vlade Zapadnog Balkana treba da odustanu od izgradnje gasovoda i elektrana na gas jer će time produbiti zavisnost od gasa, već da se okrenu obnovljivim izvorima energije, navodi 47 organizacija civilnog društva.
Komentari 20
NN
Lala
Deki
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar