Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"

U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
Foto: Pixabay
Iako se bezbednost najčešće vezuje za fizički rizične poslove, problemi su izraženi i kod dostavljača i platformskih radnika, koji su svakodnevno prisutni na ulicama, ali često bez pune zaštite sistema.
 
"Zakon sam po sebi nije loš, ali je problem u njegovoj primeni. Između zakona i njegove neprimene nalaze se ljudi kojima se nešto desilo", kaže za Insajder Tanja Jakobi iz Centra za istraživanje javnih politika.
Ona ukazuje i na neujednačene podatke o stradalima, navodeći da različite evidencije daju različite brojke.
 
Prema njenim rečima, propisi koji obavezuju poslodavce da procene rizike i obezbede zaštitu predstavljaju dobar okvir, ali nesreće se ne mogu u potpunosti sprečiti, posebno uz ograničene kapacitete inspekcije.
Kako dodaje, često je prisutan i odnos prema radnicima kao "potrošnoj robi", ne samo kada je reč o bezbednosti već i o širim radnim pravima.
 
Jakobi ističe i da mnogi radnici nemaju poverenje u institucije i veruju da je zakon samo "slovo na papiru", zbog čega retko traže zaštitu ili svoja prava. U praksi se, kako kaže, dešava da se nakon nesreća porodicama nude nagodbe bez daljeg pokretanja postupaka.
Poseban problem su platformski radnici, pre svega dostavljači, koji najčešće rade bez ugovora, pa samim tim nemaju ni pravo na bolovanje ni adekvatnu zaštitu.
 
"Čim nemaju ugovor, nemaju ni zaštitu", naglašava Jakobi, dodajući da privatno osiguranje postoji, ali pokriva ograničen broj povreda.
 
U slučaju povrede, radnici često ostaju bez prihoda i mesecima van posla, zbog čega veliki deo odgovornosti za bezbednost preuzimaju sami i ulažu u opremu. Tačan broj platformskih radnika u Srbiji nije poznat, jer platforme tvrde da oni nisu njihovi zaposleni, iako imaju podatke o tome koliko ljudi svakodnevno radi preko aplikacija.
 
"Mi ih svi vidimo, ali ih zakon ne vidi", napominje Jakobi, ukazujući na to da se položaj ovih radnika godinama suštinski ne menja.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Konj

    04.05.2026 09:22
    Srbija je divlji zapad .
  • Komša

    04.05.2026 09:00
    Abs
    Zakon ne vidi ni elektro skutere pa klinci od 12 godina divljaju
  • Milena Markovic

    04.05.2026 08:42
    U Sloveniji su to resili da na svim kutijama sa svih strana postoji broj. Kad krsi prometne samo ga prijavljuju. Smanjilo se smrtnih slucajeva i to puno. Zao ovo nije pravna drzava.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?

U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?

Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?

Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.

Da li ćete dočekati penziju?

Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.

Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.