Poslednji takav slučaj je pokušaj je izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića prema kojoj će naša zemlja preko noći postati bolja od Danske i Malte, ali od naredne godine, piše
Nova ekonomija.
"Pošto smo dobili konačne podatke, mi smo u Evropi treći po stopi rasta, Danska i Malta su ispred nas, a sledeće godine smo svakako prvi", kaže predsednik Vučić.
Srbija je ostvarila rast od 3,8 odsto u prvom kvartalu ove godine i 3,2 odsto rasta BDP-a u drugom.
Navodi predsednika Vučića su netačni, imajući u vidu zvaničnu statistiku realnog rasta BDP, kaže Dragovan Milićević, doktor ekonomskih nauka i bivši državni sekretar u Ministarstvu za trgovinu.
Ponovo se dovode u zabludu građani jer naš BDP obračunat po tržišnom kursu evra koji je konstanto potcenjen i realne stope rasta korigovane za inflaciju daju dva sasvim suprotna zaključka.
"U svakodnevnom obraćanju visokih državnih funkcionera ističe se veliki rast plata, bruto domaćeg proizvoda i slično, čime se Srbija svrstava u sam vrh evropskih zemalja po privrednom rastu. Ali bitna činjenica je da se uvek govori u efektima u stranoj valuti, a vrednost evra u dinarima je opala zbog činjenice da je dinar gubio unutrašnju vrednost dok je kurs dinar-evro mirovao. Efekat inflacije i precenjenog kursa dinara je potpuno deformisao ekonomske pokazatelje. Prava vrednost se dobija kada se ove vrednosti svedu na baznu godinu. Visoki zvaničnici se utrkuju u hvalospevima kako je naš BDP porastao sa 42 na čak 90 milijardi evra (mada statistika zvanična doduše i navodi da je godišnji realni rast oko dva odsto,) ali je dobro poznato kome su te poruke namenjene", kaže Milićević.
Pride, informacija da su samo Malta i Danska bolje u rastu BDP-a od Srbije u ovoj godini je takođe netačna i pogrešna. Srbija naime nije treća po redu kada je u pitanju rast BDP-a u Evropskoj uniji, već su tu još i Slovenija sa rastom od 4,8 odsto u drugom (3,5 odsto u prvom kvartalu) i Poljska koja je zabeležila rast od 3,8 odsto u drugom i 3,5 odsto u prvom kvartalu 2026. godine. Dakle, četiri evropske zemlje ipak brže rastu od Srbije u prvoj polovini ove godine.
Ono što je nesporno je da je BDP Srbije rastao poslednjih godina, ali se kurs drži veštački na određenom nivou (za razliku od evra). Valuta jedne zemlje je prava slika snage te ekonomije, a ovdašnje monetarne vlasti su se odlučile da taj kurs drže strogo na određenom nivou, delujući na tržište, pa Srbija ni nema pravu sliku svoje ekonomije.
Ukoliko bi se taj kurs pomerio na gole ili na dole samo neznatno, cela ekonomija i svi parametri bi pratili te promene, od javnog duga države do vaše rate za kredit. Dok u isto vreme se cena evra formira slobodno na tržištu i zavisi isključivo od performansi, za to vreme Srbija pokušava da kontrolom države fiksira cenu valute, držeći celokupnu ekonomiju zemlje podređenu lažno dobrim pokazateljima.
Goran Radosavljević, profesor na FEFA i predsednik Resornog odbora Narodnog pokreta Srbije, ističe besmislenost kratkoročnih poređenja. Kako objašnjava, posmatranje BDP-a na nivou jednog kvartala, dva kvartala, polovine godine ili samo jedne godine daje površne rezultate i u makroekonomiji ne govori gotovo ništa.
BDP po glavi stanovnika
Kako profesor napominje Srbija u proseku raste oko tri do četiri odsto, pri čemu se analizira odnos rasta u poređenju sa prosekom Centralne, Istočne i Južne Evrope, odnosno Evropske unije.
Ono gde podaci kojima se gađaju političari padaju u vodu je kada se pogleda BDP po glavi stanovnika. Ovaj pokazatelj se koristi kako bi se dobilo relativno i uporedivo merilo među zemljama različitih veličina.
Kao primer, Radosavljević navodi Tursku, koja ima ogroman ukupni BDP jer je velika zemlja, ali znatno manji BDP po glavi stanovnika.
"Procene MMF-a za BDP per capita za Srbiju za ovu godinu iznosi oko 17.000 (procena populacije na 6,49 miliona), za Dansku 83.000 (procena populacije na 6,04 miliona) i Maltu procena je na 53.000 evra (procena populacije na 0,57 miliona). Razvijene zemlje imaju više nego duplo veći BDP per capita od Srbije, zbog čega je direktno kratkoročno poređenje sa njima neosnovano. BDP per capita je pokazatelj koji direktno zavisi od broja stanovnika. Srbija gubi oko 50.000 stanovnika godišnje (odnosno oko pola miliona ljudi za period od 10 godina)", kaže Radosavljević.
On objašnjava da, zbog manjeg broja stanovnika, BDP po glavi stanovnika u Srbiji deluje da raste brže, jer se ukupan BDP deli na manji broj ljudi.
Kako dodaje, u Sloveniji broj stanovnika blago raste uz rast BDP per capita, dok u Srbiji brži rast BDP per capita treba posmatrati kroz prizmu gubitka pola miliona stanovnika.
Milićević kaže i da BDP nije relevantan za ocenu rasta i razvoja ekonomije, već je to je zbirni pregled transakcija minus međufazna potrošnja. Drugo pitanje je raspodela BDP prema socijalnim grupama.
"Najveći prirast novostvorene vrednosti već davno ide na račun kapitala odnosno vlasnika i menadžera a značajno manji na ostale zaposlene. U obračun BDP ulaze prema ESA 2010 i droga, prostitucija, a i kockanje, pa ne verujem da to baš doprinosi blagostanju nacije i povećanju bogatstva", kaže Milićević.
BDP je definitivno stvar političke naracije i ni jedan ozbiljan ekonomista ne donosi zaključak samo na bazi ovih podataka, dodaje ovaj ekonomista.
"Nije isto da li rastu BDP doprinose razmenjiva i nerazmenjiva dobra, zatim da li rastu BDP doprinose grane sa visokom ili niskom bruto dodatom vrednošću, da li rastu doprinose proizvodi poljoprivrede, manufakture ili visoko sofisticirani proizvodi visokih tehnologija", dodaje kaže Milićević.
Milićević kaže i da je iz njegove analize BDP-a Srbije od 2018. godine do 2024. godine uočljivo da je nominalni rast od preko 50 odsto za šestogodišnji period (za političke svrhe jedini upotrebljiv). Ali stvarni rast korigovan za inflaciju je 27,35 odsto ili u proseku 4,56 odsto godišnje, jer se mora uzeti u obzir velika revizija BDP u 2023. godini.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar